Europska unija i bolonjska deklaracija omoguuju medicinskim sestrama
Europska unija i bolonjska deklaracija omogućuju medicinskim sestrama zvanje magistrice zdravstvene njege doc. dr. Marija Zaletel Univerza v Ljubljani Oddelek za zdravstveno nego marija. zaletel@zf. uni-lj. si
Obrazovanje za zdravstvenu njegu • • Babice: 1. škola 1783 g. 1924: Škola za medicinske sestre 1951/52: višeškolski studij (6 semestralni) − 1978: 4 semestralni studij − 1991: 5 semestralni 1993/94: univerzitetski program – Zdravstveni odgoj 1996/97: visokoškolski studij 2004/05: nov » evropski program « - direktive 2004: nova promena Zakona o visokom školstvu (Bolonjska deklaracija) 2010: magisterij
Promijena nakon pristupanja EU Diplomirane medicinske sestre su jednako vrijedne sa svim medicinskim sestrama u Europskoj uniji. n Otvorena su jim vrata svuda u Europi, bez dokazivanja znanja i spretnosti. n Može studirati u svim zemljama EU. n
Sektorske direktive EU n n odlučan je sadržaj i trajanje studija razina obrazovanja odgojnoobrazovnih djelatnika, prostor i materijalni uvjeti studijski program 1. stepena obuhvaća 4600 sati, od toga najmanje trećina teoretskog, a pola praktične obuke, diplomanti mogu naći posao odmah nakon diplome bilo gdje unutar EU-a (isključujući stažiranje i stručni ispit)
Studijski program 1. stepena n n n usklađen s direktivama EU i Bolonjskom deklaracijom; međunarodno prilagođen; kreditno sposoban; otvorene su mogučnosti za nadogradnju, međunarodnu razmjenu studenata, profesora, diplomanata; omogućava uvođenje novih metoda rada
Zakon o visokom školstvu (Ur. l. RS 100/2004) n Studijski programi za dobivanje obrazovanja tri stupnja: a)prvi stupanj - visokoškolski stručni (veleučilišni) studijski programi, - sveučilišni studijski programi, b) drugi stupanj - magisterijski studijski programi, c) treči stupanj - doktoratski studijski programi.
Promjene nakon Bolonjske deklaracije 1. 2. 3. mogoćnost dobivanja magisterija i doktorata naglasak na kompetencijama veliki broj teorijskih sati, a manje izravnog kontakta sa profesorima – samostalan rad studenata Velika mogućnost izbora i priznanja već stečenih znanja
Zadaci studenata n n predavanja, seminari, vežbe i drugi obliki organizranog rada studenata ukjučujući i praktičnu nastavu. Individualan rad: studij stručne literature, seminari, rad na projektu, istraživački rad, priprema za ispite i druge oblike ocjenjivanja.
Prednosti n n orijentacija na postizanje komptencija manje kontaktnih sati velika mogućnost odabira (najmanje 10% ECTS) mobilnost -mogućnost prijelaza između škola, fakulteta.
Masters n n Studijske obaveze vrednuju s kreditima po ECTS. 1 kredit = 25 do 30 sati opterećenja studenta; godišnje opterećenje studenta = 1500 do 1800 sati; polovina kredita namijenjena za pojedinačne radove – individualan rad.
Masters n nastavak Prvostupanjskog programa Zdravstvena njega U skladu s ciljevima programa Bolonjskog procesa temelji na učenju sadržaja dobivenog na prvom stupnju. Konačno mogućnost postizanja vertikalni put na najvišju razinu obrazovanja u zdravstveni njezi.
Magistarski program n Traje dve godine – 120 ECTS: 3000 sati, od toga: 530 sati predavanja, 400 sati seminara, 3 tjedna vežbi, a ostalo samostalnog studentovog rada. Program sastavlju obvezni i izborni moduli sa predmetima sa područja informatike, didaktike, istraživanja, managementa, sociologije, psihologije, etike, kvaliteta zdravstvene zaštite, zakonodavstva i naravno zdravstvene njege. 5% ECTS morajo studenti dobiti iz izbornih predmeta. n
drugi stupanj Magisterij zdravstvene njege n Ø Ø Ø Educira medicinske sestre za: neovisno obavljanje njihovih stručnih kompetencija na svim razinama zdravstvene zaštite; dobivanje znanja na širim znanstvenim i strućnim područjima; potragu za novim izvorima znanja; korištenje znanstvenih metoda; preuzimanje odgovornosti za upravljanje vrlo složenih radnih sustava; razvijati kritičko promišljanje, socijalne i komunikacijske sposobnosti za timski rad
Vizija n n n studijski programi na sve tri razine, uključujući i doktorske studije cjeloživotno učenje – programi za obuku kliničke specializacije kvaliteta obrazovanja povezivanje teorije s praksom – klinikom zajednički projekti
Promjene u zdravstvenom sustavu n n n Tendencija za prijenos ovlasti s liječnika u diplomirane medicinske sestre – magistre i specialiste. Velika očekivanja u magistre ZN - imat će nova znanja, vještine, kompetencije. Hoće li društvo i medicina biti u stanju to iskoristiti? ! Problem zaposlenosti u vremenima ekonomske krize.
Hvala na pažnji!
- Slides: 16