EUROPSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST Svibanj 2012 5 st 6

EUROPSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST Svibanj, 2012.

5. st. 6. st. 7. st. 8. st. 9. st. 10. st. 11. st. 12. st. 13. st. 14. st. 15. st. l Trajanje: Od 467. tj. propasti Zapadnog Rimskog Carstva do 1492. , tj. otkrića Amerike. Kolumbo

Naziv i utjecaji: l Naziv srednji vijek dolazi od latinske riječi medium aevum; naziv je nastao u 14. st. , a njime se htjelo naglasiti da se radi o razdoblju između antike i humanizma. l Utjecaj antike: Pisci iz ovog razdoblja imali su uzore u antičkoj književnosti, a teme su u skladu sa srednjovjekovljem (ili iz Biblije ili iz viteškog života).

Vjerovanje karakteristično za srednji vijek: Crtež proizlazi iz vjerovanja Crkve da je Zemlja ravna ploča koja ima svoj kraj.

Društveno političke okolnosti l Na teritoriju današnje Europe niz je malih država; ovo je razdoblje obilježeno provalama barbara, kugom i siromaštvom, križarskim ratovima, feudalnim društvenim poretkom te idealom viteštva.

Karta Europe 1360. (14. st)

Književnoumjetničke teme l U skladu s velikom ulogom Crkve u srednjem vijeku, od književnih se djela očekuje da budu u funkciji Crkve: da bude poučna i da ima religiozne teme. l S druge strane, nastaju brojna djela sa svjetovnom tematikom. l Jezici koji su u upotrebi: latinski i narodni jezici. Inkvizicija (srednji vijek) spaljivanje heretika

Književne vrste: Nabožna književnost Svjetovna književnost LIRIKA: u ovom razdoblju nastaju mnoge pjesme koje se pjevaju uz liturgijski obred. LIRIKA: trubadurska lirika s ljubavnim temama, o ljubavi vitezova prema svojim gospama. EPIKA: od mnoštva epskih vrsta možemo izdvojiti ispovijesti i životopise svetaca. EPIKA: u srednjem vijeku nastaju veliki nacionalni epovi te brojni viteški romani. DRAMA: drame imaju biblijsko-religioznu temu i izvode se u crkvama. DRAMA: od antičkih oblika preživljava jedino MIM – posebni oblik pučkog kazališta s prikazima iz života puka.

Drama u srednjem vijeku l Drame su imale religioznu temu i najprije su se prikazivale u crkvama. l Najčešće teme vezane su uz Isusovo rođenje i uskrsnuće, takve se drame zovu liturgijske drame. l S vremenom se takve drame počinju prikazivati ispred crkve i u njih prodiru svjetovni elementi, tako nastaju poluliturgijske drame koje se zovu i crkvena prikazanja.

Crkvena prikazanja l MISTERIJI – crkvena prikazanja koja pokazuju muku Kristovu. l MORALITETI – ona koja se odnose na kršćansko moralno poučavanje. l MIRAKULI svetaca. – prikazi legendi o životima

Širenje kršćanstva Rim Carigrad

Svjetovna književnost l Srednjovjekovnu svjetovnu liriku obilježilo je ljubavno pjesništvo. l Krajem 11. st. u južnoj francuskoj javljaju se trubaduri (franc. trobar – pronalaziti, izmišljati glazbu i stihove) koji su pjevali o viteškoj ljubavi prema uzvišenoj i nedostižnoj ženi.

Žongleri Slika Marca Chagalla: Žongler l U službi i pratnji trubadura bili su žongleri (franc. jongleur – šaljivac), samostalni izvođači njihovih djela. l Žongleri su bili i zabavljači – bavili su se plesom, glumom, izvođenjem mađioničarskih trikova te nastupima s dresiranim životinjama.

Trubaduri u Njemačkoj l U Njemačkoj se trubaduri zovu minnesängeri (Minne– ljubav, sänger–pjevač) i javljaju se u 12. st. l Njihova poezija često je prožeta mistikom i simbolikom, a katkad poprima moralizatorski i poučni pečat.

Nastanak velikih nacionalnih epova FINSKA KNJIŽEVNOST Kalevala ISLANDSKA KNJIŽEVNOST RUSKA KNJIŽEVNOST Edda Slovo o polku Igorovu ENGLESKA KNJIŽEVNOST Beowulf ŠPANJOLSKA KNJIŽEVNOST Pjesan o Cidu NJEMAČKA KNJIŽEVNOST FRANCUSKA KNJIŽEVNOST Pjesan o Rolandu Pjesan o Nibelunzima

Viteški romani U srednjem vijeku pojavljuju se i viteški romani. l Jedan od najpoznatijih je Roman o Tristanu i Izoldi. l l Priča o Tristanu i Izoldi je priča o tragičnoj ljubavi. l Roman je poslužio i mnogim drugim umjetnicima kao predložak za mnoga druga djela. l Najpoznatija je opera Richarda Wagnera Tristan i Izolda.

Dramska književnost l Srednji vijek razvija rimski mim – poseban oblik pučkoga kazališta s kratkim prizorima iz života puka. l Mimove izvode putujući glumci (histrioni) na sajmištima ali i na dvorskim svečanostima. l Iz mima se u 15. st. razvijaju farsa i sotija.

Farsa i sotija l Farsa uzima temu iz svakidašnjeg života (bračni problemi i sudska praksa) Za što danas kažemo da je farsa? l Za šaljiv i nepristojan ispad. l l Sotije – predstave u kojima su protagonisti dvorske lude koje ponekad vrlo oštro kritiziraju društvene pojave.