DOMOVINSKI RAT 1991 1995 to je Domovinski rat

DOMOVINSKI RAT 1991. -1995.

Što je Domovinski rat? • rat za obranu neovisnosti i cjelovitosti hrvatske države, nakon raspada Jugoslavije protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga- ekstremista u Hrvatskoj, Jugoslavenske narodne armije (JNA) te Srbije i Crne Gore • Domovinski rat sastoji se od tri etape: • 1. ) do siječnja 1992. , izvršena agresija na Hrvatsku, oružani sukobi započeli su u travnju 1991, a od kolovoza iste godine prerasli su u izravnu agresiju iz Srbije • 2. ) od siječnja 1992. do svibnja 1995. godine, došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija • 3. ) svibanj i kolovoz 1995. , bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i sjevernoj Dalmaciji

Početak i uzroci rata („Balvan revolucija”) • Godine 1987. na čelo SK Srbije došao je Slobodan Milošević i ubrzo se stavio na čelo svesrpskoga pokreta. Velikosrpski nacionalisti zagovarali ideju stvaranja velike Srbije, želeći time ujediniti sve Srbe u jednoj državi. Potkraj 1991. godine pobunjenici su proglasili odcjepljenje od Hrvatske te su osnovali Republiku Srpsku Krajinu • 1990. , iz Beograda je bilo poticano protuhrvatsko raspoloženje kod Srba u Hrvatskoj. Nakon izbora, pod optužbom da je na djelu obnova ustaštva, u kolovozu 1990. uslijedila je i njihova pobuna. Pobuna prozvana „Balvan revolucijom” izbila je nekoliko mjeseci prije, postavljanjem balvana na hrvatske ceste. JNA je uspjela spriječiti policiju u postavljanju javnog reda na tom području

• Na prvom zasjedanju Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine predsjednik HDZ-a Franjo Tuđman proglašen je predsjednikom Hrvatske, a za predsjednika vlade je izabran Stipe Mesić. • Sabor je 25. lipnja 1991, godine donio Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. Hrvatski je sabor 8. listopada 1991. godine objavio da odluka o samostalnosti Hrvatske stupa na snagu te se tim činom prekidaju državnopravne veze Republike Hrvatske i SFRJ Tog datuma, 8. listopada, obilježavamo državni praznik pod imenom Dan neovisnosti. Zemlje Europske zajednice (danas Europska unija) priznale su Hrvatsku 15. siječnja 1992. 22. svibnja 1992. godine Hrvatska je postala članica Ujedinjenih naroda. Tuđmanov govor „Imamo Hrvatsku”: https: //www. you tube. com/watch? v=wga. Yz Fq. K 3 WQ

Ožujak 1991. -sukob između hrvatske policije i policije srpske nacionalnosti u Pakracu. Novi sukob dogodio se na Uskrs 31. ožujka 1991. g. Vlasti SAO Krajine preuzele upravu nad Nacionalnim parkom Plitvička jezera Svibanj 1991. -Borovo selo(pokraj Vukovara), Hrvatski policajci krenuli u oslobađanje dvojice kolega te upali u zasjedu pobunjenih Srba. Ubijeno 12 hrvatskih policajaca i mnogo njih ranjeno. Josip Jović-prva žrtva u Domovinskom ratu na Uskrs 1991. (Plitvička jezera). Hrvatski policajac

Stvaranje vojske • U prvim sukobima bile angažirane policijske vojske, Hrvatska još nije imala svoju vojsku. • Svibanj 1991. -u Zagrebu utemeljen Zbor narodne garde(ZNG), • Kasnije prerastao u Hrvatsku vojsku(HV).

Tijek rata i bojišta u Hrvatskoj • Ljeto 1991. -počinju sve žešći sukobi. • JNA pomagala pobunu. • Mnogi su gradovi i sela oštećeni i puni ruševina te je nesrpsko stanovništvo iz njih protjerano. • Braniteljima ponestalo oružja i druge opreme te je UN proglasio zabranu uvoza oružja u Jugoslaviju što je znatno pogoršalo stanje u Hrvatskoj. • Ujesen dogodio se velik pomak u opremljenosti hrvatskih jedinica te su osvojili mnoge vojarne JNA i količine oružja i opreme.

Istočnoslavonsko bojište Bitka i napad na grad Vukovar • Istočnoslavonsko bojište obuhvaćalo je područje tadašnjih općina Beli Manastir, Osijek, Vinkovci i Vukovar. Strateško značenje toga područja bilo je određeno njegovim položajem uzduž granice sa Srbijom, kojoj je osvajanje najistočnijega dijela Hrvatske bilo nužno za uspostavu mostobrana • Prvi oružani sukob dogodio se 2. V. 1991. u Borovu Selu • Već od kraja kolovoza 1991. počeli su napadaji na grad Vukovar, najveće urbano središte na području. Vukovar je branilo 700 do 800 pripadnika ZNG-a i oko 1000 dragovoljaca.

Zapadnoslavonsko bojište • • obuhvaćalo je područje općina Novska, Nova Gradiška, Pakrac, Grubišno Polje i Daruvar te djelomice i općina Virovitica, Slatina, Orahovica i Požega. Prvi oružani sukob bio je napad na policijsku postaju u Pakracu u ožujku 1991. U iduća četiri mjeseci sve su češća bila miniranja, pucnjave i nemiri, a JNA je sve aktivnije nastupala na srpskoj strani. Banovinsko bojište • bojište obuhvaćalo je općine Hrvatsku Kostajnicu, Sisak, Petrinju, Glinu i Dvor. • U lipnju i srpnju počeli su progoni hrvatskoga pučanstva. • U kolovozu je ZNG evakuirao Hrvatsku Kostajnicu i branio prazan grad do sredine rujna, kada su ga zauzele srpske snage. Nešto ranije pala je i Petrinja. • . Dalekometnim napadima najviše su bili izloženi Sisak, Sunja i Komarevo, te pokupska naselja na lijevoj obali Kupe.

Kordunsko bojište • Kordunsko bojište obuhvaćalo je općine Vrginmost, Vojnić, Karlovac, Duga Resa, Ogulin i Slunj. • . U srpnju su u Krnjaku i Budačkoj Rijeci bili napadnuti policajci, a oko Topuskoga i okolnih sela postupno se stezao obruč. • Tijekom rujna bio je opkoljen Slunj, no obrana se održala do studenoga. U teškom je položaju bio i sam grad Karlovac, no uspješno je obranjen. Ličko bojište • Ličko bojište obuhvaćalo je općine Gračac, Korenica i Donji Lapac, zahvaćene pobunom već u jesen 1990. , te Gospić i Otočac. • U početku travnja 1991. došlo je do oružanog sukoba na Plitvicama, koji je odnio prve žrtve u Hrvatskoj. • . Polovicom rujna predale su se hrvatskim snagama vojarne u Perušiću i Gospiću.

Sjevernodalmatinsko bojište Južnodalmatinsko bojište • Sjevernodalmatinsko bojište obuhvaćalo je zadarsko, šibensko i splitsko područje sa zaleđem. • Južnodalmatinsko bojište obuhvaćalo je područje općina Ploče, Metković i Dubrovnik. • Jedan od strateških agresorskih ciljeva bio je izlazak na Jadransko more pa su sve ratne akcije u dalmatinskom zaleđu svoju konačnicu trebale imati na obali. • To je područje bilo izloženo napadima iz istočne Hercegovine, a potom i iz Crne Gore. • Područje Konavala i dubrovačkog primorja zauzele su snage JNA u listopadu, a sam Dubrovnik našao se u potpunom obruču • Pritisci na Hrvate i njihov progon iz Knina počeli su već u proljeće 1991.

Bitka za Vukovar • Vukovar su od kolovoza do studenoga 1991. opsjedale snage JNA, pobunjeni hrvatski srbi te paravojne postrojbe pristigle iz Srbije. • Grad je uništen do neprepoznatljivosti i bio je u potpunom okruženju pa je opskrba bila jako otežana. Ubijeno je nekoliko tisuća branitelja i civila. • Veći je dio grada 18. studenog pao u ruke neprijatelja. Pripadnici JNA i srpskih paravojnih snaga tada su poubijali oko 260 branitelja i civila te ih pokopali u masovnoj grobnici na Ovčari.

• Bitka za Vukovar imala je veliko strateško značenje za tijek Domovinskog rata. • Zbog nepredviđenog otpora hrvatskih branitelja, snage JNA morale su u bitki angažirati mnogo vojnika i oružja što je usporilo njihov pohod na ostatak Hrvatske. • Svake godine 18. studenog obilježava se Dan sjećanja na žrtve Vukovara i na sam grad Vukovar.

Napad na Dubrovnik • Bio je gađan s mora, iz zraka te s položaja na brdima iznad grada. Razorni napadi na Dubrovnik nastavili su se u studenom i prosincu. • U ranojutarnjim satima, oko 5. 45 sati, na blagdan sv. Nikole 1991. godine, otpočeo je napad na Dubrovnik kojega se i danas dubrovački branitelji prisjećaju kao jednog od najžešćih napada. • Tog kobnog dana cijeli je Dubrovnik gorio. Stara gradska jezgra je pretrpila topničke napade, većinom na civilne objekte, u kojima je oštećeno 460 zgrada i povijesnih spomenika, a njih 9 je potpuno izgorilo. Broj projektila koji je pao na Dubrovnik i njegovu povijesnu jezgru, brojio se u tisućama, te je materijalna šteta neprocjenjiva. 06. prosinca je proglašen Danom dubrovačkih branitelja, te se na taj dan prigodnim svečanim programom svake godine obilježava sjećanje na herojsku obranu Dubrovnika i sve one koji su u njoj sudjelovali.

Operacija Bljesak • 1. i 2. svibnja 1995. • Oslobođeno više od 500 km 2 teritorija u Posavini i zapadnoj Slavoniji • Akcija rezultirala jasno naznačenim novim odnosima vojne i političke moći. • Srpske su snage dijelom uništene, dijelom zarobljene i natjerane na povlačenje u Bosnu, zarobljena velika količina oružja i opreme. • Svake godine 1. svibnja obilježava se obljetnica vojno-redarstvene operacije Bljesak.

Oluja • 5. kolovoza 1995. godine Hrvatska vojska je oslobodila okupirani Knin i iznjedrila pobjedu u Domovinskom ratu. • U samo 84 sata vojno-redarstvene operacije “Oluja”, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika i kojom je oslobođeno više od 10 000 četvornih kilometara dotad okupiranog područja, Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve i omogućila ostvarenje hrvatske samostalnosti, neovisnosti i slobode. • U Hrvatskoj se svake godine 5. kolovoza slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i obljetnica vojno redarstvene operacije “Oluja”.

Posljedice rata • do kraja 2016. godine, poznata su imena 14. 912 smrtno stradalih osoba na hrvatskoj strani u Domovinskom ratu, a 1571 osoba vode se kao nestale. • Od poginulih, otpada na branitelje 8. 262 žrtava, a među civilima se evidentira 6. 650 poginulih. U ratom oštećene osobe ubrajaju se i ranjeni zatočeni u srpskim logorima, djeca ostala bez roditelja i branitelji s trajnim zdravstvenim poremećajima. • Razaranje kulturne baštine- u agresiji su razrušili 1450 crkava i samostana te ostalih sakralnih objekata, od kojih su njih 800 potpuno srušili i oštetili. Počinjene su neizravne ili sekundarne štete, primjerice gubitak nacionalnoga dohotka i umanjenje društvenoga proizvoda, prisvajanje imovine hrvatskih tvrtki, štete na ime obnove gospodarstva, štete zbog duševne patnje stanovništva, demografski gubitci.

Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja • Reintegracija najistočnijeg djela zemlje, ili hrvatskog Podunavlja, provedena je u razdoblju od 15. siječnja 1996. do 15. siječnja 1998. . • hrvatsko Podunavlje(Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem) je konačno vraćeno u sustav Republike Hrvatske uz pomoć Prijelazne uprave UN-a

HVALA NA PAŽNJI! IZVORI: https: //sites. google. com/site/wwwdomovinskirat 91/home/poslje dice-rata, https: //braniteljski. hr/napad-na-dubrovnik-06 -12 -1991/, Domovinski rat. Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, https: //www. morh. hr/vojno-redarstvena-operacija-oluja-2/ Erdelja, K. , Stojaković, I. 2019. Tragom prošlosti – udžbenik povijesti u osmom razredu osnovne škole: Domovinski rat. 4. izdanje. Zagreb: Školska knjiga Emili Depope, 8. razred