Domovinski rat 1991 1995 Domovinski rat je bio

Domovinski rat 1991. – 1995.

Domovinski rat je bio obrambeno-oslobodilački rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga-ekstremista u Hrvatskoj, Bi. H, JNA te Srbije i Crne Gore Trajao je od 1991. do 1995. godine Rat je službeno završio 1997. godine.

„Krvavi Uskrs” na Plitvicama „Krvavi Uskrs” je naziv za incident 31. ožujka 1991. godine u kojem su ubijene prve žrtve u Domovinskom ratu, a još 10 -ero policajaca je ranjeno Prva žrtva je bio hrvatski policajac Josip Jović

Uzroci Domovinskog rata ideja velike Srbije Provoditelji ideje velike Srbije: pobunjeno lokalno srpsko stanovništvo Jugoslavenska narodna armija (JNA) U dijelovima Hrvatske s brojnijim srpskim stanovništvom proglašena je Samostalna autonomna oblast Krajina (SAO Krajina)

Stvaranje vojske i postrojba Stvorena je Hrvatska vojska (HV) i Zbor narodne garde (ZNG) 20. travnja 1991. godine postrojbe ZNG-a donio je predsjednik Franjo Tuđman, a prvi put predstavljene u javnosti 28. svibnja 1991. na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici Odlukom predsjednika Franje Tuđmana prvi zapovijednik ZNG-a postaje general pukovnik Martin Špegelj U travnju 1991. godine osnovana je Narodna zaštita (NZ) kao oblik obrambenoga samoorganiziranja po mjesnim zajednicama i općinama 30. lipnja 1991. odlukom Vrhovnoga državnog vijeća Republike Hrvatske osnovane su postrojbe Narodne zaštite i u kratkom vremenskom periodu broj pripadnika NZ-a je narastao približno brojci od 300000 vojnika 12. rujna 1991. ustrojena je Hrvatska ratna mornarica (HRM) Do kraja rujna 1991. snage ZNG-a i MUP-a, , osvojile su skladišta morskih mina i pješačkog naoružanja u Pločama, zarobile 5 obalnih topničkih bitnica, raketnu bazu s protubrodskim raketama, 30 ratnih brodova u Raketnoj bazi Šibenik, raketnu topovnjaču RTOP-11 Prve zrakoplovne postrojbe organizirale su se u Sinju, Čakovcu, Osijeku i Splitu

Grbovi postrojba

Zločin u Borovu selu 2. svibnja 1991. godine u Borovu Selu pokraj Vukovara hrvatski Srbi dočekali su u zasjedi hrvatske policajce Ubijeno je 12 policajaca i još 21 ranjenih Hrvatski policajci ubijeni u zasjedi u Borovu Selu 2. svibnja 1991. – Stipan Bošnjak, Antun Grbavac, Josip Culej, Mladen Šarić, Zdenko Perica, Zoran Grašić, Ivica Vučić, Luka Crnković, Marinko Petrušić, Janko Čović, Željko Hrala, Mladen Čatić

Istočnoslavonsko bojište Nakon okupacije Baranje u ljeto 1991. godine počinje napad JNA na Osijek i Vinkovce U srpnju postrojbe lokalnih Srba spalile su uz pomoć JNA selo Ćelije Potkraj mjeseca srpnja prognana je većina Hrvata iz Aljmaša, Erduta i Dalja Srijemska naselja zauzeta su tijekom listopada, uključujući i grad Ilok

Bitka za Vukovar započela je 25. kolovoza 1991. godine Branitelji grada Vukovara su izdržali 86 dana pod opsadom 18. studenoga branitelji su prisiljeni na predaju Veliki dio branitelja su odvedeni i streljani na Ovčari Ostali branitelji i dio civila su odvedeni u koncentracijske logore u Srbiji Mnogi se danas vode kao nestali

Ovčara JNA je zauzela bolnicu u Vukovaru 19. studenog U noći s 20. na 21. studenoga 1991. na farmi Ovčara ubijeno je 260 civila i ranjenika iz Vukovarske bolnice Najmlađoj ubijenoj osobi bilo je 16 godina, a najstarijoj 76 Nakon stravičnog zločina buldožeri su prekrili zemljom masovnu grobnicu

Zapadnoslavonsko bojište obuhvaćalo je područje općina Novska, Nova Gradiška, Pakrac, Grubišno Polje i Daruvar te djelomice i općina Virovitica, Slatina, Orahovica i Požega U ožujku 1991. godine se dogodio prvi oružani sukob i to je bio napad na policijsku postaju u Pakracu U kolovozu 1991. otvorena je prava bojišnica, gdje se ZNG suprotstavljao Banjalučkomu korpusu JNA i mjesnim pobunjenicima Početku rujna bili su okupirani Okučani pa je bio prekinut promet autocestom Zagreb–Lipovac U protuudaru HV-a do prve polovice studenoga oslobođena je grubišnopoljska općina, a u prosincu i Bilogora, Papuk i najveći dio Psunja Oslobodilački nalet zaustavljen je potpisivanjem primirja 2. siječnja. 1992. godine

Ličko bojište i obrana Jadrana Ličko bojište obuhvaćalo je općine Gračac, Korenica, Donji Lapac, Gospić i Otočac U rujnu predale su se hrvatskim snagama vojarne u Perušiću i Gospiću U listopadu su srpske snage spalile Lovinac i Sveti Rok, a u studenome Saborsko U rujnu osvojena je baza JNA u Pločama Od rujna do studenoga 1991. JNA je provela tri blokade hrvatskih luka JNA je doživljela neuspjeh i bila prisiljena na povlačenje U svibnju 1992. godine povukla se i s otoka Visa, Lastova i Mljeta

Sjevernodalmatinsko bojište obuhvaćalo je zadarsko, šibensko i splitsko područje Progon iz Knina počeli su već u proljeće 1991. godine Simboli otpora i stradanja bila su sela Kijevo kraj Knina i Kruševo kraj Obrovca J Održanje i osiguranje te prometnice bilo je ključno za obranu cijele Dalmacije Obrana Šibenika bila je uspješnija zbog osvajanja topničkih položaja na Žirju i na Zečevu edina veza Dalmacije s ostatkom Hrvatske održavala se preko otoka Paga

Južnodalmatinsko bojište obuhvaćalo je područje općina Ploče, Metković i Dubrovnik Južnodalmatinsko bojište bilo izloženo napadima iz istočne Hercegovine, a potom i iz Crne Gore Područje Konavala i dubrovačkog primorja zauzele su snage JNA u listopadu Dubrovnik je bio napadan sa svih strana: bio je gađan s mora, iz zraka te s položaja na brdima iznad grada Važnu pobjedu HV ostvarila je zaustavivši agresorsko napredovanje kod Stona Potpisano je primirje u siječnju 1992. godine

Dolazak mirovnih snaga UN-a Početkom siječnja 1992. godine potpisano je primirje u Sarajevu- preduvjet za dolazak Zaštitnih snaga (UNPROFOR- UN Protection Forces) Raspoređene u dijelovima Hrvatske pod kontrolom pobunjenih Srba Omogućile izmještanje snaga JNA i njihovo uključivanje u sukob u Bosni i Hercegovini Primirje na bojišnice donijelo je mir

Završne operacije Akcija Bljesak 1. i 2. svibnja 1995. , kojom je oslobođeno više od 500 km² teritorija u Posavini i zapadnoj Slavoniji 22. srpnja 1995. godine u Splitu je potpisan sporazum Tuđman–Izetbegović Na temelju tog sporazuma izvedena je zajednička akcija HV-a, HVO-a i Armije Bi. H (Ljeto ’ 95) kojom je olakšana situacija u Bihaću Tako su osigurali strateški položaji na Dinari pa je otvoren put prema Kninu, sjedištu srpske pobune u Hrvatskoj Hrvatske oružane snage 4. kolovoza 1995. iz više su smjerova napale i probile srpsku obranu Udarnu silu činile su gardijske brigade HV-a i specijalne postrojbe MUP-a Već 5. kolovoza oslobođen je Knin, a do 7. kolovoza, kada je operacija završena, i cijelo dotad zaposjednuto područje sjeverne Dalmacije, istočne Like, Korduna i Banovine To je najuspješnija vojna operacija i naziva se Oluja

Oluja https: //www. youtube. com/watch? v=c 8 Kl. Zix. MBmg

Posljedice Domovinskog rata U Domovinskom ratu se procjenjuje da je poginulo 12. 500 Hrvata, dok se 1. 030 osoba smatra nestalim Na srpskoj strani je poginulo i nestalo 6. 153 vojnika i civila U agresiji je razrušeno 1. 450 crkava i samostan Počinjene su neizravne ili sekundarne štete: gubitak nacionalnoga dohotka i umanjenje društvenoga proizvoda, prisvajanje imovine hrvatskih tvrtki, štete na ime obnove gospodarstva, štete zbog mentalnog zdravlja stanovništva

https: //www. youtube. com/watch? v=r. A OXZu. YX 0 NU Domovinski rat prikazan u videu Kraj Izradio: Emanuel Mrakovčić https: //proleksis. lzmk. hr/18243/ https: //www. enciklopedija. hr/natuknica. aspx? id=26425 https: //www. 24 sata. hr/news/pokolj-u-borovu-selu-dokrajcili-su-ga-udarcem-sjekireu-glavu-522647