DJETELINSKO TRAVNE SMJESE SIJANI TRAVNJACI NAJVIE SE ISKORIAVAJU

DJETELINSKO TRAVNE SMJESE

SIJANI TRAVNJACI NAJVI[E SE ISKORI[]AVAJU ZA ISHRANU STOKE U ZELENOM STANJU (ISPA[OM ILI HRANJENJEM NA MJESTU U [TALI), SPREMANJEM SIJENA, SILA@E, SJENA@E, ZA DEHIDRACIJU. KORI[TENJEM KRME SA DUGOTRAJNIH SIJANIH TRAVNJAKA (DTS ILI TDS KOJE SE KORISTE NPR. 5 GODINA), NAJVE]A PRODUKCIJA(PRINOS) POSTI@E SE U 2. I 3. (U NEKIM SLU^AJEVIMA) I 4. GODINI KORI[]ENJA. TENDENCIJA KORI[]ENJA SIJANIH TRAVNJAKA (KOD NAS I U SVIJETU) IDE U PRAVCU PA[NOKO[NOG SISTEMA, ODNOSNO KOMBINOVANOG SISTEMA KORI[]ENJA.

ZASNIVANJE SIJANIH TRAVNJAKA ZAVISI OD TIPA ZEMLJI[TA (NJEGOVIH FIZI^KIH I HEMIJSKIH OSOBINA), OD STRUKTURE ZEMLJI[TA, p. H VRIJEDNOSTI, VODNOG, VAZDU[NOG, TOPLOTNOG RE@IMA ZEMLJI[TA, PLODNOSTI, NADMORSKE VISINE ITD. KRITERIJI IZBORA VRSTA ZA DTS ILI TDS -PRIRODNI (AGROEKOLO[KI) ^INIOCI POD KOJIM SE ZASNIVAJU TRAVNJACI, -BIOLO[KE OSOBINE POJEDINIH VRSTA KOJE DOLAZE U SMJESU (BOKORENJE, VLATANJE, BRZINA I SNAGA RAZVOJA POJEDINIH VRSTA U KOMPONENTI, PROIZVODNO-KVALITETNE KOMPONENTE (PRINOS I KVALITET) ITD. , -JA^INA I OSOBINE KOMPETICIJE (KONKURENCIJE U ZAJEDNICI), SVAKA VRSTA IMA SVOJU OCJENU KOJA SE MORA UVA@AVATI.

TEHNOLOGIJA ZASNIVANJA SIJANIH TRAVNJAKA OSNOVNA OBRADA ZEMLJI[TA UBRENJE: 1. GODINA N=80 kg/ha; P=150 kg/ha; K=180 kg/ha 2. GODINA N=100 kg/ha; P=100 kg/ha; K=60 kg/ha 3. GODINA N=150 kg/ha; P=150 kg/ha; K=100 kg/ha ITD. OSNOVNO UBRENJE TREBA SE URADITI SA 40 -60 t/ha STAJNJAKA, PRIJE OSNOVNOG ORANJA.

SJETVA: TDS ILI DTS SE SIJU U DOBRO PORAVNATO, SLEGNUTO, USITNJENO ZEMLJI[TE. MO@E SE SIJATI U SVAKO DOBA VEGETACIONOG PERIODA. SIJE SE OBI^NO U DVA PRAVCA UNAKRSNO. RAZMAK IZMEU REDOVA JE 12 -20 cm, A DUBINA SJETVE DO 2 cm, VE]INA SE SIJE NA OKO 1 -1, 5 cm. OSTALE MJERE PROCJENJUJU SE NA OSNOVU POTREBA NA LICU MJESTA. SASTAVLJANJE I PRORA^UN SMJESA ZA TRAVNJAK IZRA^UNAVANJE U^E[]A VRSTA U SMJESI MORA SE BAZIRATI NA INDEKSU KOMPETICIJE, TJ. KONKURENTNOSTI RAZLI^ITIH VRSTA POSIJANIH U SMJESI.

VRSTA BILJAKA KOLI^INA INDEKS SJEMEN KOLI^INA AU KONKU % U^E[]A U kg/ha RENCIJ kg/ha, U SMJESI SJEMEN E ^ISTA A SJETVA CRVENA DJETELIN A 3 20 80 16 ITALIJANS KI LJULJ 4 20 20 4 UKUPNO: 100 SMJESA ZA 1 -2 GODINE KORI[]ENJA 20

VRSTA BILJAKA KOLI^INA INDEKS SJEMENA KOLI^INA % U^E[]A KONKUR U kg/ha, U kg/ha U SMJESI ENCIJE ^ISTA SJEMENA SJETVA CRVENA DJETELIN 3 20 70 A LIVADSK A 1 45 20 VLASULJ A MA^IJI 1 12 10 REP SMJESA ZA 2 -3 GODINE KORI[]ENJA UKUPNO: 100 14 9 1 24

KOLI^INA INDEKS SJEMENA KOLI^INA VRSTA % U^E[]A KONKURE U kg/ha, U kg/ha BILJAKA U SMJESI NCIJE ^ISTA SJEMENA SJETVA LUCERKA MA^IJI REP 4 18 50 9 1 12 20 2 LIVADSK A 1 45 30 VLASULJ A UKUPNO: 100 SMJESA ZA VI[EGODI[NJE KORI[]ENJE 13 24

KOLI^INA INDEKS SJEMENA KOLI^INA VRSTA % U^E[]A KONKURE U kg/ha, U kg/ha BILJAKA U SMJESI NCIJE ^ISTA SJEMENA SJETVA LUCERKA 4 18 80 15 JE@EVIC 3 24 20 5 A UKUPNO: 100 SMJESA ZA VI[EGODI[NJE KORI[]ENJE 20

KOLI^INA INDEKS SJEMENA KOLI^INA VRSTA % U^E[]A KONKURE U kg/ha, U kg/ha BILJAKA U SMJESI NCIJE ^ISTA SJEMENA SJETVA SMILJKIT A 2 21 50 10 LIVADSK A 1 45 25 11 VLASULJ A MA^IJI 1 12 20 2 REP JE@EVICSMJESA ZA VI[EGODI[NJE KORI[]ENJE 3 24 5 1 A UKUPNO: 100 24

VRSTA BILJAKA CRVENA DJETELIN A BIJELA DJETELIN A KOLI^INA INDEKS SJEMENA KOLI^INA % U^E[]A KONKURE U kg/ha, U kg/ha U SMJESI NCIJE ^ISTA SJEMENA SJETVA 3 20 20 4 1 10 30 3 LIVADSK A 1 45 40 18 VLASULJ A ENGLESK SMJESA ZA 3 -4 3 GODINE KORI[]ENJA (KOSIDBA I PA[A) 27 10 3 I LJULJ

VRSTA BILJAKA INDEKS KONKUREN CIJE KOLI^INA SJEMENA U kg/ha, ^ISTA SJETVA BIJELA DJETELINA 1 10 30 3 LIVADSKA VLASULJA 1 45 15 7 MA^IJI REP 1 12 15 3 JE@EVICA 3 24 15 4 CRVENA VLASULJA 1 40 15 6 ENGLESKI LJULJ 3 27 10 3 100 26 UKUPNO: % U^E[]A U SMJESI KOLI^INA U kg/ha SJEMENA SMJESA ZA VI[EGODI[NJE KORI[]ENJE ISPA[OM

OCJENA KVALITETA TRAVNJAKA POSTOJE 4 OSNOVNA NA^INA ZA UTVRIVANJE KVALITETA TRAVNJAKA: UTVRIVANJE KVALITETA TRAVNJAKA POMO]U HRANIDBENIH OGLEDA UTVRIVANJE KVALITETA TRAVNJAKA POMO]U HEMIJSKIH ANALIZA KRME UTVRIVANJE KVALITETA TRAVNJAKA POMO]U BOTANI^KE ANALIZE UTVRIVANJE KVALITETA TRAVNJAKA POMO]U SINTETI^KIH METODA

UTVRIVANJE KVALITETA TRAVNJAKA POMO]U HRANIDBENOG OGLEDA JE NAJBOLJI, NAJKOMPLETNIJI ALI I NAJSKUPLJI I NAJSLO@ENIJI NA^IN UTVRIVANJA KVALITETA TRAVNJAKA. UTVRIVANJE KVALITETA TRAVNJAKA POMO]U HEMIJSKIH ANALIZA KRME, MO@E POSLU@ITI KAO ZNA^AJAN POKAZATELJ VRIJEDNOSTI TRAVNJAKA. KORI[TENJEM HEMIJSKIH ANALIZA UTVRUJE SE SADR@AJ: SIROVIH I SVARLJIVIH PROTEINA, AMINOKISELINA, BEM, UGLJENIH HIDRATA, SIROVE CELULOZE, MASTI, MINERALNIH MATERIJA (P, K, Ca, O) ITD.

UTVRIVANJE KVALITETA TRAVNJAKA POMO]U BOTANI^KIH ANALIZA PREDSTAVLJA DOPUNU HEMIJSKIM ANALIZAMA ZA BOLJU OCJENU TRAVNJAKA. BOTANI^KI SASTAV UKAZUJE NA: ZASTUPLJENOST LIVADSKIH I PA[NJA^KIH VRSTA RAZLI^ITOG KVALITETA, FITOCENOLO[KE KARAKTERISTIKE BILJNOG POKRIVA^A, PRIRODNE USLOVE STANI[TA (POSEBNO VODNI RE@IM), PROIZVODNI I KVALITETNI POTENCIJAL PA[NJAKA, REZULTATE AGROTEHNI^KIH I MELIORATIVNIH ZAHVATA, OCJENU EKSP. REZULTATA RADA NA TRAVNJACIMA PO METODI [O[TARI]-PISAR^I]-KOVA^EVI]. BOTANI^KE ANALIZE MOGU SE IZVR[ITI NA DVA NA^INA: -ANALIZOM REPREZENTATIVNIH MALIH UZORAKA BILJNE MASE U (1 kg) U LABORATORIJI I -TE@INSKA BOTANI^KA ANALIZA PO METODI KLAPSTAHLIN

OCJENA KVALITETA TRAVNJAKA SINTETI^KOM METODOM (METODA KLAPP, BOECKER, KONIG I STAHLIN) PO OVOJ METODI SVE VRSTE SA TRAVNJAKA SVRSTAVAJU SE U 10 GRUPA ILI VRIJEDNOSNIH BROJEVA, NE UZIMAJU]I U OBZIR NJIHOV KVALITET VE] OSTALE POLJOPRIVREDNE OSOBINE KAO NPR. PRODUKTIVNOST, BUJNOST, PRODORNOST, UPOTREBLJIVOST ITD. SVAKA VRSTA IMA SVOJ VRIJEDNOSNI BROJ KOJI SE MNO@I SA TE@INSKIM UDJELOM U PRINOSU I DOBIJENA VRIJEDNOST DIJELI SA 100 (RADI %). OVU METODU DOPUNILI SU [O[TARI], PISAR^I] I KOVA^EVI].