SIJANI TRAVNJACI Agrotehnika i iskoriavanje ZNAAJ SIJANIH TRAVNJAKA

SIJANI TRAVNJACI Agrotehnika i iskorišćavanje

ZNAČAJ SIJANIH TRAVNJAKA § PROIZVODNJA STOČNE HRANE § DOPRINOS OČUVANJU ŽIVOTNE SREDINE § ZAŠTITA ZEMLJIŠTA OD EROZIJE § UREĐENJE PARKOVSKIH POVRŠINA SPORTSKIH TERENA, POLIGONA I SL. § NAČIN RACIONALNOG KORIŠĆENJA SLABIJIH ZEMLJIŠTA I MANJE POGODNIH KLIMATSKIH USLOVA § EKOLOŠKO – TURISTIČKI ZNAČAJ

Prednosti sijanih u odnosu na prirodne travnjake § Veći prinosi 2– 4 puta od đubrenih i 3 – 5 puta od neđubrenih prirodnih tr. § Veća hranljiva vrijednost § Veći stepen svarljivosti hrane § Ravnomjerniji raspored prinosa tokom godine (tokom vegetacije) § Sijani travnjaci su stabilniji i sigurniji izvor hrane za stoku i u godinama sa nepovoljnim klimatskim uslovima § Prispijevaju za korišćenje ranije u proljeće i traju kasnije u jesen § Doprinose intenziviranju stočarske proizvodnje i boljoj valorizaciji poljoprivrednih resursa

Izbor parcele za sijani travnjak § Ravan ili blago nagnut teren § Što manje depresija, rupa i sl. zbog nesmetane primjene mehanizacije § Parcela sa dubljim i plodnijim zemljištem (na osnovu analiza i iskustva vlasnika) i povoljnim sastavom vegetacije

• Parcela za sijani travnjak po mogućnosti treba da je bliže farmi, zbog smanjenja troškova transporta i lakšeg iskorišćavanja travnjaka § Povezanost sa farmom (put sa tvrdom podlogom) § Potreba postojanja vodopoja na livadi ili u neposrednoj blizini, zbog cijelodnevnog boravka stoke na paši

Načini zasnivanja sijanih travnjaka § Sjetva u klasično obrađeno zemljište § Sjetva u djelimično obrađeno zemljište § Sjetva u neobrađeno zemljište § Direktna sjetva u strnjište § Transplatacija travnjaka (korišćenje rolovanog busena)

Obrada zemljišta Najčešći način zasnivanja travnjaka kod nas je sjetvom sjemena u klasično obrađeno zemljište, koje obuhvata: - plitko zaoravanje ostataka od predhodnog usjeva (1015 cm), koje se obavlja odmah posle žetve - duboko oranje (25 – 30 cm), rano u jesen - predsjetvena obrada ili površinska priprema zemljišta

Ukoliko se travnjak zasniva bez predhodnog usjeva, teže je obaviti pripremu za sjetvu zbog uništavanja ledine prirodnog travnjaka Na dubljim i plodnijim zemljištima preporučuje se gajenje predhodnog usjeva (1 – 2 godine), osim na previše plitkim i nagnutim zemljištima, gdje postoji opasnost od erozije.

Đubrenje pri zasnivanju travnjaka § Jedna od najvažnijih agrotehnički mjera za proizvodne osobine travnjaka § Količina đubriva se određuje na osnovu analiza zemljišta i procijenjene plodnosti § Preporučuje se đubrenje predhodnog usjeva sa 30 – 40 t/ha stajnjaka

Norme aktivne materije hranljivih elemenata pri zasnivanju travnjaka - Azot 80 -100 kg/ha - fosfor 80 -100 kg/ha - kalijum 80 kg/ha § Efekat (učinak) đubriva na povećanje prinosa

Đubrenje u narednim godinama korišćenja travnjaka § Uticaj đubrenja na: - povećanje prinosa na travnjacima - poboljšanje hranljive vrijednosti stočne hrane § Norme đubrenja fosforom i kalijumom u narednim godinama su slične kao pri zasnivanju travnjaka § Pitanje đubrenja travnjaka azotom § Mjere za smanjenje kisjelosti zemljišta

Dobro đubreni sijani travnjaci daju visoke prinose i dobar kvalitet stočne hrane Pravilnim đubrenjem potenciramo rast i konkurentsku sposobnost zasijanih vrsta, a suzbijamo pojavu i širenje korovskih biljaka

Sastavljanje travno- djetelinskih smješa Pri formiranju smješe treba imati u vidu sljedeće: - Prirodne uslove područja (zemljište i klima) - Zahtjeve biljaka prema prirodnim uslovima (temperatura, vlaga, dubina i plodnost zemljišta - Dužinu života i period iskorišćavanja vrsta

Treba imati u vidu i sljedeće: § Konkurentnost vrsta § Tolerantnost na različite načine iskorišćavanja - kosidba - ispaša - kombinovano iskorišćavanje

Prednost smješa trava i leptirnjača Broj vrsta u smješi § proste, § polusložene i § složene smješe

Preporuka sastava smješe za dato područje je stručni posao koji zahtijeva dobro poznavanje biološko – proizvodnih osobina livadsko – pašnjačke vegetacije - Hranljiva vrijednost (kvalitet) vrsta - Prednost smješa trava i leptirnjača

Važnije vrste za sastavljanje smješa Trave § ježevica, mačiji rep, livadski vijuk, francuski ljulj, engleski ljulj, prava livadarka hibridni ljulj i dr Mahunarke § Lucerka, crvena djetelina, žuti zvezdan, bijela djetelina i dr.

Preporuke travno - djetelinskih i travnih smješa § Za plodnija zemljišta brdskog područja (ježevica 14, mačiji rep 10, žuti zvezdan 8 kg/ha), kombinovano korišćenje 4 -5 god. § Za jače đubrenje i kraće korišćenje ( crvena djetelina 16 i italijanski ljulj 12 kg/ha; ježevica 18, mačiji rep 14 kg/ha i dr. ) § Za plića i suvlja zemljišta (francuski ljulj 16, ježevica 12, žuti zvezdan 7 kg/ha; crveni vijuk 15, prava livadarka 8 žuti zvezdan 8 kg/ha

Sjetva § Vrijeme sjetve (dilema jesenja ili proljećna sjetva) § Sjetvu u dobro pripremljeno zemljište po mogućnosti obaviti sijačicom zbog: - preciznijeg rasporeda sjemena - ujednačene dubine sjetve - uštede sjemena 30 – 40 % § Količina sjemena zavisi od sastava smješe - ručna sjetva 40 – 50 kg/ha - mašinska sjetva 30 – 35 kg/ha § Gusta sjetva na dubinu od 1, 5 – 2 cm § Posle sjetve obavezno povaljati parcelu, zbog bržeg i ravnomjernijeg nicanja i ravnanja zemljišta

Mjere njege mladog travnjaka § Razbijanje pokorice, ukoliko se formira § Uništavanje korova, mehaničkim mjerama (rana visoka kosidba i čupanje pojedinačnih krupnijih korovskih biljaka), dok se primjena herbicida preporučuje samo pri jakoj zakorovljenosti, koja nije suzbijena primjenom mehaničkih mjera § Prihranjivanje travnjaka: - travno - djetelinske smješe sa 40 kg/ha N ili oko 150 kg KAN-a - travne smješe sa 50 – 60 kg/ha N (oko 200 kg/ha KAN-a) § U godini sjetve netreba dozvoljavati ispašu, bez obzira dali su vrste u smješi otporne na ispašu i jače gaženje

Iskorišćavanje i prinosi § U prvoj godini prvi otkos treba skinuti ranije, zbog suzbijanja korova, a drugi otkos treba planirati tokom septembra, kako bi biljke imale vremena da se pripreme za prezimljavanje § U godini sjetve treba izbjegavati ispašu travnjaka

U narednim godinama iskorišćavanja § Optimalno vrijeme kosidbe je u fazi početka klasanja trava, odnosno početkom cvjetanja djetelina § Kasnijom kosidbom značajno se smanjuje hranljiva vrijednost hrane

Kombinovana ispaša krupnom i sitnom stokom

Prinosi -Prinosi u prvoj godini su oko 5 – 6, a u narednim 8 – 10 - 12 t/ha sijena, sa prosječnim sadržajem od oko 15 % sirovih proteina -Prinosi zelene krme su 35 – 40 – 45 t/ha