TRAVNJACI POJAM TRAVNJAKA TRAVNJACI SU POVRINE KOJE SU

TRAVNJACI

POJAM TRAVNJAKA TRAVNJACI SU POVRŠINE KOJE SU OBRASLE RAZLIČITIM ZELJASTIM BILJKAMA KOJE ŽIVE ZAJEDNO, A KORISTE SE PROIZVODNJU STOČNE HRANE ILI IMAJU DRUGU ( POSEBNU ) NAMJENU • PRIRODNI TRAVNJAK ČINE TRI OSNOVNE GRUPE BILJAKA: TRAVE, MAHUNARKE (LEPTIRNJAČE) I BILJKE IZ OSTALIH FAMILIJA ( OSTALE BILJKE ILI ZELJANICE) • NAJVEĆI ZNAČAJ PO ZASTUPLJENOSTI IMAJU TRAVE, MANJE LEPTIRNJAČE, A ZNAČAJ OSTALIH BILJAKA ZAVISI OD NJIHOVE PRODUKTIVNOSTI I HRANLJIVE VRIJEDNOSTI ILI PAK STEPENA NJIHOVE ŠKODLJIVOSTI • TRAVNJACI SU NAJVEĆE POVRŠINE SA ZELENIM BILJKAMA • NAJVEĆI DIO ENERGETSKIH I PROTEINSKIH POTREBA U ISHRANI STOKE PODMIRUJE SE SA TRAVNJACIMA (60 – 70 %) • TRAVNJACI IMAJU POSEBNO ZNAČAJNU ULOGU I ZNAČAJ U PLODOREDU • ULOGA U SPREČAVANJU EROZIJE, ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE, DOPRINOS IZGLEDU OKOLINE, TURISTIČKI ZNAČAJ I SL.

PRIRODNI TRAVNJACI U CRNOJ GORI u u u Vrlo izražene razlike klimatskih, zemljišnih i drugih uslova uslovili su formiranje brojnih asocija i njihovih prelaznih formi na relativno malom geografskom prostoru Prirodni travnjaci u Crnoj Gori čine preko 90 % poljoprivrednih površina (130 000 ha livada i 320 000 ha pašnjaka) Kod nas su osnovni izvor stočne hrane Proizvodne osobine prirodnih travnjaka u C Gori - floristički sastav - pokrovnost - prinos - hranljiva vrijednost Asocija je osnovna jedinica travnjačke fitocenoze, a naziv se dobija kada se karakterističnoj vrsti doda nastavak etum(Poetum violacea, Nardetum strictae, Agrostidetum vulgare, Festucetum rubra falax i dr. )

TIPOVI PRIRODNIH TRAVNJAKA • TRAVNI POKRIVAČ PRIRODNIH TRAVNJAKA SADRŽI RAZLIČITE BILJNE VRSTE, KOJE ODREĐUJU FLORISTIČKU STRUKTURU I RAZVIJAJU SE U ZAJEDNICAMA ILI FITOCENOZAMA. • SVAKA ZAJEDNICA KARAKTERIŠE SE RAZLIČITIM NAČINOM RASPOREDA POJEDINIH VRSTA, ODNOSIMA VRSTA, UTICAJEM EKOLOŠKIH FAKTORA NA STRUKTURU, BROJEM I RASPOREDOM BILJAKA.

ASOCIJA je osnovna jedinica fitocenoze. Naziv se dobija kada se dominantnoj vrsti doda nastavak etum Niže sistematske jedinice su: subasocija (etosum), varijanta i facijes (osum), a više: sveza (ion), red (etalia) i razred (etea) Asocija je biljna zajednica određenog florističkog sastava, jednakih prilika staništa i jednakog izgleda

• SVEZA – KORJENU KARAKTERISTIČNE VRSTE DODA SE NASTAVAK ION. (NPR. MOLINION – ARRTENATHERION. • ASOCIJA KARAKTERISTIČNOJ VRSTI DODA SE NASTAVAK ETUM. NPR. ARRHENATHERETUM ELATIORS, CYNOSURETUM CRISTATI, AGROSTIDETO – ALOPEKURETUM PRATENSIS, AGROPYRETUM REPENS I DR.

PODJELA PRIRODNIH TRAVNJAKA U RAZLIČITIM PRIRODNIM USLOVIMA, PRIJE SVEGA KLIMATSKIM, EDAFSKIM, OROGRAFSKIM ITD. FORMIRAN JE VEĆI BROJ TIPOVA PRIRODNIH TRAVNJAKA. S OBZIROM NA STANIŠTE, FLORISTIČKI SASTAV FITOCENOZA, I NADMORSKU VISINU PRIRODNE TRAVNJAKE MOŽEMO PODJELITI NA PET TIPOVA: 1. NIZIJSKO – DOLINSKI (VLAŽNI DO SUVI TRAVNJACI), 2. BRDSKI (SUVI TRAVNJACI) 3. PLANINSKI (RUDINE) 4. MOČVARNI (BARSKI) I 5. KRAŠKI TIP 6. ŠOŠTARIĆ – PISAČIĆ I KOVAČEVIĆ SU SA GLEDIŠTA NADMORSKE VISINE PRIRODNE TRAVNJAKE PODIJELILI NA: NIZIJSKE (DO 300 m), BRDSKE (300 -1000 m), PLANINSKE (oko 1000 m) I VISOKOPLANINSKE

NIZIJSKO – DOLINSKI TRAVNJACI -POKRIVAJU BOLJA ZEMLJIŠTA NIŽIH TERENA REČNIH DOLINA, POLJA I ZARAVNI DO 300 m. n. v -FORMIRANI SU U RELATIVNO POVOLJNIM KLIMATSKIM USLOVIMA -FLORISTIČKI SASTAV JE RAZLIČIT, ZAVISNO OD PRIRODNIH USLOVA, NAČINA ODRŽAVANJA I KORIŠĆENJA - NAJČEŠĆE SE KORISTE KOMBINOVANO, A RJEĐE SAMO ZA ISPAŠU ILI SAMO ZA KOSIDBU - VAŽNIJI TIPOVI NIZIJSKIH TRAVNJAKA SU: CYNOSURETUM CRISTATI, ALOPECURETUM PRATENSIS, ARRHENATHERETUM ELATIORIS, AGROSTIDETUM VULGARE, AGROSTIDETUM ALBA, AGROPYRETUM REPENS, FESTUCETUM PRATENSIS I DR.

VAŽNIJE VRSTE TRAVE: francuski ljulj, livadski vijuk, lisičji rep, obična i bijela rosulja, engleski ljulj, zubača, pirevina LEPTIRNJAČE: crvena i bijela djetelina, žuta lucerka, žuti zvezdan, ptičja grahorica i dr. ZELJANICE: hajdučka trava, maslačak, kisjelice, bokvice, ljutić, šaševi i dr. - PRINOSI neđubrenih livada su 2 – 4, a đubrenih i pravilno iskorišćavanih (3, 5 – 6 t/ha kvalitetnog sijena, a nekad i više - Od ukupnog prinosa na TRAVE otpada 55 – 70%, na leptirnjače 8 – 12% i na zeljanice 30 – 40% - Površine pod dolinskim travnjacima se smanjuju zbog njihovog pretvaranja u oranice, kao i u građevinsko zemljište

BRDSKI TRAVNJACI - Zauzimaju veliki prostor od 300 do 800 m n. v. , ali su najviše na terenima 600 – 800, a ponegdje i do 1 000 m n. v. - Prirodni uslovi su manje povoljni nego u ravničarskom, ali povoljniji nego u planinskom području - Najvažniji su izvor stočne hrane, ali su značajni i u zaštiti od erozije jer pokrivaju terene sa nagibom -Nastali su na manje plodnim i plićim zemljištima na nagibu -Bolji travnjaci se koriste kombinovano (livade), a lošiji samo kao pašnjaci -Floristički sastav je slabiji nego kod nizijskih travnjaka, manje je leptirnjača i kvalitetnih trava, a značajno je ulešće bezvrednih,

TIPOVI (ASOCIJACIJE): Agrostidetum vulgare, Agrostideto-cynosuretum crystati, Festucetum vallesiacae, Brometum erecti, Poetum pratensis i dr. AŽNIJE VRSTE - TRAVE: bijela rosulja, obična rosulja, prava VA vadarka, uspravni vlasen, mirisavka, ovčiji vijuk, pijetlova restica, ljubičasta livadarka i dr. EPTIRNJAČE: crvena djetelina, bijela djetelina, planinska jetelina, alpska djetelina, žuti zvezdan, dunjica, žuta lucerka, tičja grahorica i dr. ELJANICE: velika i mala kisjelica, bokvice, broć, hajdučka rava, kantarion, ljutić, šaševi, mlečike, maslačak, mišjakinja, ivizma, bijela čemerika i dr.

-Prinos krme ovih travnjaka čini 40 – 65 % trava, 5 – 12 % leptirnjača i 25 – 50 % zeljanica -Neđubrene livade daju prosječne prinose 1, 5 – 2, 5 t/ha, a pašnjaci 0, 5 – 1 t/ha sijena -Prinosi đubrenih brdskih livada su 4 – 5, a na dubljim i plodnijim zemljištima do 7 t/ha kvalitetnog sijena

PLANINSKI TRAVNJACI • Čine najveći dio prirodnih travnih površina (800 -10002000 m n. v. i više • Planinsko područje karakterišu manje povoljni prirodni uslovi za proizvodnju, zbog čega su i travnjaci manje produktivni i kvalitetni • Klima je oštra, hladna, sa dugim sniježnim zimama i kratkim svježim ljetima. Prelazna godišnja doba su kraća i slabo su izdiferencirana. Ima dovoljno padavina, ali im je nepovoljan raspored Zemljišta planinskog područja su najčešće plitka strukturna, ali vodopropusna, srednje obezbijeđena azotom i kalijumom i siromašna sa fosforom. Mahom su umjereno do jače kisjela.

• NA VEĆIM NADMORSKIM VISINAMA I PRI SUROVIJOJ KLIMI SKRAĆEN JE PERIOD VEGETACIJE I OGRANIČENE SU MOGUĆNOSTI PROIZVODNJE I ISKORIŠĆAVANJA TRAVNJAKA ( 3 -4 LJETNJA MJESECA NAJČEŠĆE JEDNIM KOŠENJEM I ISPAŠOM DO ZIME) • BILJNI POKRIVAČ OVIH TRAVNJAKA JE SASTAVLJEN OD

VAŽNIJE ASOCIJACIJE-TIPOVI • NARDETUM STRICTAE • FESTUCETUM VALLESIACA • FESTUCETUM RUBRA- FALAX • AGROSTIDETUM VULGARE • POETUM VIOLACEA • BROMETUM ERECTI • DECHAMPSIETUM CAESPITOSAE • U biljnom pokrivaču dominiraju zeljanice, manje vrijedne trave i travolike biljke, dok su leptirnjače vrlo malo zastupljene, osim na đubrenim livadama nižeg planinskog područja • Zastupljenost boljih trava je različita i zavisi od đubrenja i iskorišćavanja travnjaka

VAŽNIJE VRSTE TRAVE: bijela rosulja, obična rosulja, prava livadarka, ovčiji vijuk, ljubičasta livadarka, uspravni vlasen, crveni vijuk, tvrdača, alpska livadarka, busika i dr. LEPTIRNJAČE: žuti zvezdan, planinska djetelina, bijela planinska djetelina, dunjica, bijela djetelina, crvena djetelina i dr.

ZELJANICE: KISJELICE, MLEČIKE, KUKUTA, HAJDUČKA TRAVA, ZVONČAC, ČEMERIKE, DIVIZMA, LJUTIĆI, VIJUŠAC, BROĆ, KANTARION, MASLAČAK, ŠTAVELJ, ŠAŠEVI I DR.

• PROSJEČNI PRINOSI KRME SA PLANINSKIH PRIRODNIH LIVADA SU OKO 1, 2 - 2 t/ha, A PAŠNJAKA 0, 7 t/ha SIJENA • NA MELIORISANIM LIVADAMA KOJE SE REDOVNO ĐUBRE I ISKORIŠĆAVAJU OSTVARUJU SE ZNATNO VEĆI PRINOSI, NAROČITO NA NIŽIM BRDSKIM PODRUČIMA (SKORO KAO PRINOSI BRDSKIH LIVADA)

MOČVARNI PRIRODNI TRAVNJACI • NALAZIMO IH NA NIŽIM TERENIMA, DOLINAMA, DEPRESIJAMA, PORED RIJEKA I KANALA. • RAZVILI SU SE NA MJESTIMA BIVŠIH POPLAVNIH TERENA • MOČVARNI PAŠNJACI KAO IZVOR STOČNE HRANE NIJESU ZNAČAJNI. • PROIZVEDENA ORGANSKA MATERIJA RIJETKO SE KORISTI KAO KRMA ZBOG LOŠEG KVALITETA I KAO POTENCIJALNA OPASNOST ZA ZDRAVLJE ŽIVOTINJA • U MOČVARNIM PRIRDNIM TRAVNJACIMA PREOVLAĐUJE UGLAVNOM HIDROFILNA VEGETACIJA.

VEGETACIJU SAČINJAVAJU UGLAVNOM NISKE I VISOKE TRAVOLIKE BILJKE KAO NPR. ŠAŠEVI, SITOVI, ROGOZI I LOŠE I BEZVREDNE TRAVE KAO NPR. TRSKA, TRSTIKA I RJEĐE LISIČIJI REP I BARSKA LIVADARKA. - OD ZELJANICA ZASTUPLJENE SU ČESTO OTROVNE ZELJASTE BILJKE KAO NPR. RASTAVIĆ (PRESLICA), MRAZOVAC, LJUTIĆI I DR. - UOPŠTE POSMATRANO BARSKU VEVETACIJU STOKA NERADO JEDE JER SU BILJKE GRUBE, NAROČITO U KASNIJIM FAZAMA VEGETACIJE - PRINOS KRME MOČVARNIH TRAVNJAKA MOŽE BITI DOSTA VISOK (5 -6 t/ha SIJENA), ALI JE JAKO SLABOG KVALITETA.

KRAŠKI PRIRODNI TRAVNJACI • OVI TRAVNJACI NASTALI SU NA RAČUN ŠUMA (HRASTA, JASENA, GRABA), ŠIBLJA I MAKIJA • ZNAČAJNI SU ZA KRAŠKA PODRUČJA ZA OBEZBJEĐENJE KRME ALI I KAO PČELINJA PAŠA (VRIJESAK I KADULJA I DR. ). • NASTALI SU UGLAVNOM NA POLUKAMENJARIMA I KAMENJARIMA PREMA TIPU PODLOGE RAZLIKUJEMO DVIJE GRUPE OVIH PAŠNJAKA: 1. GORSKI TRAVNJACI (KAMENJARI) SUVIH STANIŠTA NA KREČNJAČKOJ GEOLOŠKOJ PODLOZI I 2. GORSKI TRAVNJACI I VRIŠTINE NA KISJELOJ PODLOZI

KRAŠKI TRAVNJACI KAMENJARA PO SASTAVU FITOCENOZA MOGU SE PODIJELITI NA: 1. TRAVNJAKE KOSTRIKE (THERO-BRACHYPODIUM RAMOSI), GDJE DOMINIRAJU JEDNOGODIŠNJE VRSTE IZ RODA TRIFOLIUM SP. I MEDICAGO SP. 2. TRAVNJAKE RĐOBRDE TRAVE-CHRYSOPOGONETUM GRILLY, A PORED NJE MEDITERANSKO KOVILJE (STIPA MEDITERANEAE), USPRAVNI VLASEN (BROMUS ERECTUS) I SITNI VIJUK (FESTUCA VALLESIACAE). 3. OVI TRAVNJACI NEMAJU NEKI VEĆI POLJOPRIVREDNI ZNAČAJ.

4. TRAVNJAKE ŠAŠA, CRLJENIKE I BODLJIKAVE ZEČINE (CAREX HUMULICENARUEA RUPESTRIS), SREĆU SE NA VIŠIM PREDJELIMA. 5. TRAVNJAKE SITNOG VIJUKA (FESTUCA VALLESACEA), NALAZIMO NA NIŽIM KREČNJAČKIM POLJIMA. 6. TRAVNJACI USPRAVNOG VLASENA I SREDNJE BOKVICE (BROMUS ERECTUS-PLANTAGO MEDIA) ZAUZIMAJU VELIKE POVRŠINE, PODLOŽNI SU ISPIRANJU SAČINJAVA IH VELIKI BROJ TRAVA, PODLOŽNI SU BRZOM PRELASKU U KISELE TRAVNJAKE I LAKO SE MOGU POPRAVLJATI PRIMJENOM ĐUBRIVA.

7. TRAVNJAKE KLASIČNE ŠAŠIKE (SESLERIETUM CALNICENSIS), ZAUZIMAJU MALE POVRŠINE I IMAJU MALI BROJ VRSTA U FITOCENOZI.

GORSKI TRAVNJACI NA KISELOJ PODLOZI MOGU SE PODJELITI NA DVIJE GRUPE: 1. VRIŠTINE (CALLUNETO-GENISTETUM CROATICUM) I 2. TRAVNJACI TRAVE TVRDAČE (NARDETUM STRICTAE). • VRIŠTINE ZAUZIMAJU VELIKE POVRŠINE I NA NJIMA DOMINIRA VRIJES I PAPRAT. PORED OVIH VRSTA MOŽE SE NAĆI OD TRAVA CRVENI VIJUK I OBIČNA ROSULJA, A OD LEGUMINOZA SMILJKITA. • U TRAVNJACIMA TVRDAČE DOMINIRA NARDUS STRICTA I MALI ŠAŠ (CAREX PILULIFERA). OVO SU TRAVNJACI LOŠEG KVALITETA. ZNAČAJNIJE SU ZASTUPLJENI NA VEĆIM VISINAMA. PRINOSI KRME SU NISKI I KRE]U SE OD 0, 4 -0. 6 t/ha , RIJETKO DO 1 t/ha SIJENA SLABOG KVALITETA