ZATITA LJIVE Dubravka Gvozdi Obrtnikoindustrijska kola upanja LJIVA

ZAŠTITA ŠLJIVE Dubravka Gvozdić, Obrtničko-industrijska škola Županja

ŠLJIVA (Prunus domestica) • Porodica – ruže (Rosaceae)

• najpoznatija i najopasnija virusna bolest šljive • uzročnik - Plum plox virus (PPV) • od sorata, najsklonija zarazi PPV-om je Bistrica • Bolest je prvi puta otkrivena u Bugarskoj između 1915. i 1918. godine • U Hrvatsku, šarka je unesena u okolici Nove Gradiške 1949. godine ŠARKA ŠLJIVE

Simptomi • Napada lišće i plodove • Zaražena stabla na prvi pogled izgledaju zdrava • Tijekom lipnja na lišću se javljaju simptomi u obliku mozaičnog šarenila na lisnoj površini, s naizmjenično svijetlozelenim ili žućkastim klorotičnim pjegama i zelenim dijelovima lista • Pjege su nepravilnog poluprstenastog i prstenastog oblika sa središnjim zelenim dijelom

Simptomi: • Na plodovima, simptomi se javljaju na površini ili kožici u obliku svijetloljubičaste nepravilne pjege • Kako plod zrije, pjege se udubljuju te se oblikuju nepravilna brazdolika udubljenja. • Zaraženo meso postaje žilavo, sluzastosmolaste konzistencije i crvenosmeđe boje. • Takvi plodovi su neukusni, bljutavi i gorki zbog smanjenja postotka šećera za 0, 14 do 2, 11% uz istovremeno povećanje ukupnih kiselina. • Zaraženi plodovi na kraju masovno otpadaju sa stabla 30 -ak dana prije berbe, a nisu pogodni ni za preradu

Biologija bolesti: • Virus šarke šljive održava se na prirodnim domaćinima iz roda Prunus. • Širi se na dva načina: zaraženim sadnim materijalom i lisnim ušima. • Prenošenje pomoću lisnih ušiju odvija se na manje udaljenosti u promjeru od najčešće 100 do 200 m od mjesta izvora infekcije sokom zaraženih biljaka

Zaštita od šarke šljive • Osnovna preventivna mjera je proizvodnja i korištenje bezvirusnog sadnog materijala • Preventivno osigurati prostornu izolaciju od minimalno 1. 000 m udaljenosti od potencijalnog izvora zaraze za nasade i do 2. 000 m za rasadnike. • Odabrati odgovarajuću lokaciju s povoljnim agroekološkim uvjetima za uzgoj koštičavih voćaka. • Na odabranoj površini potrebno je uništiti sva zaražena stabla šljiva, marelica, bresaka i drugih biljaka koje su biljke domaćini ovom virusu. • Sadnja i uzgoj otpornih (Jojo, Top 2000, Topstar plus) i tolerantnih (Stanley, Čačanska rana, Čačanska najbolja, Čačanska ljepotica i Valjevka su uglavnom bez simptoma, Boranka, Krina, Timočanka, Elena, Herman, Hanita, President, Julija, Tophit, Topfir, Topfive, Topking ) sorata na šarku • krčenje i uništavanje zaraženih stabala u mladim nasadima u prve 4 do 5 godina • Uništavanje lisnih ušiju

ROGAČ ŠLJIVE • Uzročnik bolesti: gljiva Taphrina pruni • Bolest je rasprostranjena na šljivi i većinom je bezopasna. • Javlja se periodički, samo u pojedinim godinama, dolazi do jačih napada kada može biti uništeno i do 80% plodova šljive

Simptomi • Bolest napada plodove • Zaraženi plodovi rastu znatno brže od nezaraženih • Oboljeli plodovi su izduženi, zadebljani i iskrivljeni pa podsjećaju na rogač, mogu biti i 2 do 3 puta veći od zdravih plodova. • Boja zaraženih plodova može biti od svijetlozelene, preko sivkaste do svijetlonarančaste. U takvom plodu koštica se ili ne razvije ili je zakržljala. • Meso je spužvasto, krto i lako lomljivo. Na kraju plodovi pocrne i zasuše se pa većina njih otpadne

Biologija bolesti • Gljiva Taphrina pruni može prezimiti na tri načina: obliku micelija u grančicama šljive, na površini zaraženog ploda i u obliku askospora (iz kojih klije konidiofor sa konidijama), koje se održe preko zime u ljuskama pupova

Zaštita od rogača šljive: • Od agrotehničkih mjera u manjim nasadima preporučuje se uklanjanje zaraženih plodova • Prskanje fungicidima na bazi bakra prije kretanja vegetacije tj. pred samo pupanje. • Na FIS tražilici (https: //fis. mps. hr/trazilicaszb/ )pronađite fungicide na bazi bakra, koji se mogu primijeniti na šljivi

TRULEŽ ŠLJIVE – Monilia fructigena Javlja se u dva oblika: • sušenje mladica sa cvjetovima ( Molilinia laxa ) • trulež plodova ( Monilinia fructigena ).

Sušenje mladica sa cvjetovima ( Molilinia laxa ) • Sušenje mladica pojavljuje se tijekom cvjetanja i odmah po završetku cvjetanja • Mladica procvjeta, ali određeni broj cvjetova dobije smeđu boju, suši se i propada (može biti slično šteti od mraza) • Gljivica prezimljuje u zaraženim suhim granama na kojima u proljeće nastaju konidije i u mumificiranim plodovima

Trulež plodova (Monilinia fructigena) • Plod dobije smeđu pjegu koja se naglo širi, meso je smeđe, truli i brzo zahvata cijeli plod • Na površini ploda se razvijaju sivo – žućkaste pjege koje su nepravilno raspoređene • Ako se dva ploda dodiruju prelazi trulež sa jednog na drugi – trulež šljive širi se i tijekom transporta i prodaje

Mjere zaštite: • Sakupljanje i uklanjanje zaraženih plodova • Primjena fungicida ü zimsko prskanje (Modro ulje, Nordox) üprimjena fungicida u fazi pune cvatnje (Signum, Chorus, Swich, …) i na kraju cvatnje üvoćke prskati ujutro ili navečer zbog zaštite pčela ü koristiti zaštitnu opremu

ŠLJIVIN SAVIJAČ (Cydia/ grapholita/ funebrana) • • • Red: LEPTIRI (Lepidoptera) Jedan od najznačajnijih štetnika šljive u RH Razvojni stadij koji oštećuje biljku: gusjenica Štete čini na plodovima Ima 2 -3 generacije godišnje

Šljivin savijač – opis štetnika • Odrasli leptiri su maleni, raspon krila im je 13 do 15 mm, sivosmeđe su boje. Prednja krila su trokutasta i pri bazi uža. Stražnja krila su smeđesive boje. Trbušna strana ima je siva. • Jaja su spljoštenog oblika i bjelkasta • Gusjenica je isprva žućkasta, no ubrzo poprimi mesnato crvenkastu boju. Ima smeđu glavu. Naraste do 12 mm. Po cijelom tijelu ima raspoređene fine dlačice.

Šljivin savijač - biologija štetnika • Prezimljuje u stadiju gusjenice zapredena u pukotinama kore, posebno u rašljama grana, zemlji ili ispod raznih otpadaka. U travnju se kukulji • U svibnju se javlja leptir koji leti još i u lipnju. Leptir odlaže jaja s donje strane plodića, rjeđe na listove (30 – 60 jaja). Nakon 8 do 12 dana iz jaja izlaze gusjenice koje se ubušuju u plodove gdje se razvijaju sljedećih 3 do 4 tjedna. Hrane se mesom plodova. • Odrasle gusjenice kukulje se na kori baze debla ili u tlu. Nakon 7 do 14 dana izlijeću leptiri druge generacije. Oni lete od kraja lipnja do početka kolovoza. Odlažu jaja na plodove. Inkubacija traje 5 do 7 dana. Iz jaja tada izlaze gusjenice koje se ubušuju u plodove gdje se hrane. • Dio gusjenica se kukulji i može dati već krajem kolovoza treću generaciju leptira, dok drugi dio se zapreda i prezimljuje.

Šljivin savijač - štete • Gusjenice prve generacije ubušuju se u plodove gdje se hrane mesom, pa čak i sjemenkama plodova. Zaraženi plodovi prijevremeno poplave, izlučuju smolotečinu i još nezreli otpadnu. • Gusjenice druge generacije također se ubušuju u plodove gdje se hrane mesom i to pretežno oko kožice. U vrijeme zriobe, u plodovima se nalaze gusjenice i hodnici puni izmeta – crvljivost plodova.

Šljivin savijač - suzbijanje • skupljanje otpalih zaraženih plodova i njihovo uništavanje • u slučaju velike rodnosti šljive, nije potrebno suzbijati prvu generaciju, samo u slučaju slabije rodnosti • tretiranje insekticidima – sredstva na bazi deltametrina (DECIS 100 EC, ROTOR SUPER), Emamektin benzoata (AFFIRM OPTI), … • Program zaštite šljive: Chromos agro (https: //www. chromosagro. hr/wp-content/uploads/Sljiva_2019. pdf)

Vježbanje i ponavljanje • Odigrajmo kviz Kahoot (https: //create. kahoot. it/details/80 ab 9629 c 5 f 6 -4383 -9 e 73 -14 abd 0 e 4 c 50 d ), naziv „Zaštita šljive” • Na fis tražilici Ministarstva poljoprivrede (https: //fis. mps. hr/trazilicaszb/) pronađite sredstava za zaštitu šljive, izradite program zaštite. Ispišite trgovačke nazive i aktivne (djelatne) tvari.