IVAN GUNDULI DUBRAVKA Dubravka pastirska igra pastorala U

IVAN GUNDULIĆ DUBRAVKA

Dubravka – pastirska igra, pastorala U središnjoj događajnoj jezgri ljubavna igra Predmet znanstvenih rasprava – bave se pitanjem motivacije djela i njegovom alegoričnošću

NARATIVNI TIJEK DUBRAVKE Dubrava- mitski prostor blagostanja u kojem se odražava i zbiva radnja – proslava dana slobode Na dan proslave običaj – vjenčanje najljepše pastirice i pastira (Dubravka i Miljenko) koji su obećani već odmalena, ali suci su dodijelili lijepu Dubravku ružnom, ali bogatom Grdanu

Uključuje se bog Lero sa svojom intervencijom koji na samom činu ženidbenog sakramenta ponašanjem upozorava na nepravilnost Pobjeđuje pravda – na Grdanovo mjesto dolazi Miljenko Pjeva se himna slobodi: “ O lijepa, o draga, o slatka slobodo…”

ALEGORIČNOST: Dubrava – Dubrovnik Dubravka – dubrovačka sloboda i vlast Miljenko – alegorijsko obličje dubrovačkog plemstva kojemu prijeti bogati građanski sloj Grdan – građanski sloj

Gundulić se naslanja na renesansnu domaću tradiciju (utjecaj Držića, Mavra Vetranovića, Nikole Nalješkovića) Usprkos sličnosti s renesansnom pastoralom upućuje na drugačije vrijeme nastajanja Pastoralna tema : ljubavni zapet – dolazi iz svijeta zbilje (pastiri) i iz svijeta fantazije (satiri) i pastoralni okoliš Po svim ovim elementima Dubravka je pastorala

KOMPOZICIJA Građa raspoređena prema zakonima renesansne čvrste kompozicije Raspodijeljena u tri čina, svaki ima devet skazanja U prvom skazanju prvog čina – Radmio –iskaz – sažetak cijele priče što slijedi – prolog Refreni skupa

Izmjena dvostruko rimovanih dvanaesteraca i osmeraca Ljubavni – refleksivni dijelovi su izgovoreni osmercima složenim u katrene

Drugo skazanje prvog čina – razgovor Radmio – Ribar dolazi iz unutrašnjosti – uporabljuje antitezu kojom se naglašava razlika između života tamo (Dalmacija) i ovdje (Dubrovnik) Veliča slobodu Dubrovnika