VIEGODINJE VLATASTE TRAVE TRAVE PRIPADAJU REDU POALES I

VIŠEGODIŠNJE VLATASTE TRAVE

• TRAVE PRIPADAJU REDU POALES I FAMILIJI POACEAE • POSTOJI OKO 600 RODOVA I PREKO 7 500 VRSTA • ZAJEDNO SA KRMNIM LEPTIRNJAČAMA ČINE OSNOV PROIZVODNJE NA TRAVNJACIMA • NA PRIRODNIM TRAVNJACIMA ČINE 40 – 80 % PRINOSA I 40 – 70 % POKROVNOSTI • DAJU VISOKE PRINOSE I KVALITETNU KRMU • TRAVE SE KORISTE NA RAZLIČITE NAČINE (SJEŽA KRMA, SIJENO, SILAŽA, SJENAŽA, BRIKETI, PELETI I SL. ) • RELATIVNO SKROMNI ZAHTJEVI PREMA PRIRODNIM USLOVIMA, NAROČITO U POREĐENJU SA KRMNIM MAHUNARKAMA. BITNI PERIODI U RAZVOJU VLATASTIH TRAVA • POČETAK VEGETACIJE (POJAVA NOVIH LISTOVA U PROLJEĆE) • VISINA (DUŽINA) LISTA 15 – 20 cm ( ZNAČAJNO ZBOG ODREĐIVANJA POČETKA ISPAŠE) • KLASANJE: VISINA KLASA NA 10 cm, POČETAK KLASANJA, KLASANJE • CVJETANJE

JEŽEVICA Dactylis glomerata • JEDNA OD NAJZNAČAJNIJIH VIŠEGODIŠNJIH TRAVA • REDOVNO UČESTVUJE U SASTAVU TRAVNOLEGUMINOZNIH SMEŠA • DUŠINA ŽIVOTA I KORIŠĆENJA JE 7 – 8 – 10 god. • VISOKI PRINOSI I VRLO DOBRA HRANLJIVA VRIJEDNOST • PRISUSTVO U PRIRODNOJ FLORI JE POKAZATELJ PLODNOG ZEMLJIŠTA • GAJI SE U CIJELOM SVIJETU, NAROČITO U SAD, EVROPI I RUSIJI

USLOVI USPIJEVANJA • BILJKA VLAŽNIJEG I UMJERENOG DO PROHLADNOG PODNEBLJA, ALI SE DOBRO ADAPTIRA I NA VISOKE TEMPERATURE • TIPIPIČNA OZIMA RANOSTASNA VRSTA • DOBRO PODNOSI HLADNOĆU I MRAZEVE, NAROČITO POD SNIJEŽNIM POKRIVAČEM • DOBRO PODNOSI SUŠU, ALI JOJ JAKO SMANJUJE PRINOS • TOLERANTNA JE NA ZASJENJIVANJE • NAJBOLJE JOJ ODGOVARAJU DUBOKA PLODNA I UMJERENO VLAŽNA, ALI USPIJEVA NA SKORO SVIM TIPOVIMA ZEMLJIŠTA • NE PODNOSI JAKO KISJELA PRETJERANO VLAŽNA ZEMLJIŠTA • KRAĆE POPLAVE (LEŽANJE VODE) JOJ SMANJUJE PRINOS, A DUŽE ZADRŽAVANJE VODE JE POTISKUJE IZ TRAVNJAKA

AGROTEHNIKA JEŽEVICE • GAJI SE U TRAVNOLEGUMIN. SMJEŠAMA ILI RJEĐE KAO ČIST USJEV • SPORO NIČE, U POČETKU SE SPORO RAZVIJA, A KASNIJE BRŽE • SA VEGETACIJOM POČINJE VRLO RANO U PROLJEĆE • DOBRO REAGUJE NA ĐUBRENJE, NAROČITO AZOTNIM ĐUBRIVINA • AZOT SMANJUJE BROJ BILJAKA, ALI POTENCIRA BOKORENJE

• U SMJEŠI SA TRAVAMA ILI U ČISTOJ SJETVI TREBA JE ĐUBRITI SA: 120 – 200 kg/ha N, A U SMJEŠI SA LEGUMINOZAMA ZNATNO MANJE (80– 120 kg) • AZOT SE DAJE ZA PRIHRANU, POSLE 1. I 2. OTKOSA (60 – 70 kg/ha) • SIJE SE NA RASTOJANJU 12 – 15 cm I NA DUBINU 1 – 1, 5 cm. ZA ČISTU, MAŠINSKU SJETVU POTREBNO JE 20 – 25 kg/ha, A U SMJEŠAMA, ZAVISNO OD VRSTE SMJEŠE 8 – 12 kg/ha KVALITETNOG SJEMENA

ISKORIŠĆAVANJE • ISPAŠA, SVJEŽA KRMA, SIJENO, SILAŽA, SJENAŽA, KRMNO BRAŠNO. . . • JEŽEVICU TREBA KORISTITI BRZO JER ZA NEKOLIKO DANA POSLE OPTIMALNOG ROKA KOSIDBE NAGLO SMANJUJE HRANLJIVU VRIJEDNOST • IMA DOBRO IZRAŽENU SPOSOBNOST REGENERACIJE TOKOM LJETA • DOBRO PODNOSI ISPAŠU, ALI JE PROBLEM ŠTO JE KRATAK PERIOD IZMEĐU FENOFAZA “KLAS NA 10 cm” I POČETAK KLASANJA • DAJE 3 – 4 OTKOSA, ODNOSNO 4 – 5 TURNUSA ISPAŠE GODIŠNJE • RANE SORTE PRISPIJEVAJU RANIJE OD DRUGIH VRSTA U SMJEŠI, ŠTO ČESTO PREDSTAVLJA PROBLEM

HRANLJIVA VRIJEDNOST I PRINOSI JEŽEVICE § § JEŽEVICA JE TRAVA ODLIČNOG KVALITETA SADRŽI 10 – 20 % SIROVIH PROTEINA U ZAVISNOSTI OD FAZE RAZVOJA USJEVA, ALI NAJČEŠĆE PRI ISKORIŠĆAVANJU SADRŽI 13 – 15 % SIROVIH PROTEINA I 25 – 30 % SIROVE CELULOZE § OPTIMALNO VRIJEME ZA KOSIDBU JE PRED POČETEK KLASANJA , A NAJKASNIJE POČETAK KLASANJA § DOBRO PODNOSI ISPAŠU (3 – 5 CIKLUSA ISPAŠE) § PRINOSI: ZELENE KRME SU 40 – 60 t/ha SIJENA 10 – 12, UZ NAVODNJAVANJE 16 t/ha

MAČIJI REP ( TIMOTIJEVA TRAVA) Phleum pratense

• MAČIJI REP JE PORIJEKLOM IZ EVROPE ODAKLE JE RAŠIREN NA SVE KONTINENTE. • MEĐU PRVIMA SE KORISTIO ZA ZASNIVANJE SIJANIH TRAVNJAKA. • SPADA U NAJZNAČAJNIJE TRAVE ZA TDS. • VIŠEGODIŠNJA BUSENASTA BILJKA KOJA ŽIVI I DO 10 GODINA, IMA KRATAK SNAŽAN I ZBIJEN BOKOR. • U OSNOVI STABLA FORMIRA ZADEBLJANJE GDJE SE DEPONUJU REZERVNI ŠEĆERI

• OD SVIH TRAVA MAČIJI REP NAJBOLJE PODNOSI NISKE TEMPERATURE I VISOKU VLAŽNOST ZEMLJIŠTA. • OSREDNJE PODNOSI SUŠU TAKO ŠTO ULAZI U FAZU MIROVANJA. MIROVANJE PRESTAJE SA POVOLJNIJIM USLOVIMA • NE PODNOSI VISOKE TEMPERATURE. • DOBRO USPIJEVA NA VLAŽNIM, SVJEŽIM I POVREMENO PLAVNIM ZEMLJIŠTIMA, ALI NE PODNOSI VISOK NIVO PODZEMNIH VODA. • MAČIJI REP JE JEDNA OD NAJKASNIJIH VLATASTIH TRAVA

• MOŽE SE GAJITI KAO ČIST USJEV ILI U SMJEŠI • NAJBOLJI REZULTATI SE POSTIŽU RANOM PROLJEĆNOM SJETVOM • JESENJU SJETVU TREBA OBAVITI RANIJE, KRAJEM LJETA, DA BI SE BOKORENJE USJEVA ZAVRŠILO PRIJE ZIME • IMA VISOK GENETSKI POTENCIJAL ZA PRINOS, ZBOG ČEGA ZAHTIJEVA OBILNIJE ĐUBRENJE, NAROČITO AZOTOM (ĐUBRENJE JE SLIČNO KAO KOD JEŽEVICE) • PO PITANJU OBRADE NEMA POSEBNIH ZAHTJEVA, VEĆ SE PRIMJENJUJU KLASIČNE OPERACIJE KAO I ZA DRUGE TRAVE, ODNOSNO TRAVNOLEGUMINOZNE SMJEŠE • ZA KRMNI USJEV SIJE SE NA 12 -15 cm, NA DUBINU 1 -1, 5 cm, UZ NORMU OD 10 -

• ZA PROIZVODNJU KRME KORISTI SE 10 -12 kg/ha SJEMENA A U LOŠIJE PRIPREMLJENIM ZEMLJIŠTIMA I PREKO 15 kg/ha. • MOŽE SE GAJITI KAO ČIST USJEV, ALI NAJČEŠĆE SIJE U SMJESAMA. • U SASTAVU SMJEŠA NAJČEŠĆE UČESTVUJE SA 15 – 20 % • OPTIMALNI ROK KOSIDBE MAČIJEG REPA JE PRIJE KLASANJA (4 -5 DANA PRIJE KLASANJA NAJKASNIJE, POČETKOM KLASANJA ) • KASNIJOM KOSIDBOM BILJKE BRZO OGRUBE I SMANJUJE IM SE HRANLJIVA VRIJEDNOST • MAČIJI REP U ČISTOM USJEVU NAJČEŠĆE DAJE DVA OTKOSA

• MAČIJI REP JE KASNA TRAVA, KASNO CVIJETA, ZBOG ČEGA SE PO ROKU PRISPIJEVANJA NE UKLAPA SA VEĆINOM DRUGIH VRSTA U SMJEČAMA • PO HRANJIVOJ VRIJEDNOSTI JEDNA JE OD NAJBOLJIH TRAVA KOJE SE GAJE U SVIJETU UKOLIKO SE ISKORIŠĆAVA U OPTIMALNOJ FAZI RAZVOJA • SMATRA SE SKORO TIPIČNOM LIVADSKOM VRSTOM • UMJERENU ISPAŠU PODNOSI, ALI PRETJERANA ISPAŠA, NAROČITO SITNOM STOKOM NEPOVOLJNO UTIČE NA DUŽINU ŽIVOTA I VIJEK ISKORIŠĆAVANJA

• KRMA MAČIJEG REPA MOŽE SE KORISTI U SVJEŽEM STANJU KAO I ZA SPREMANJE SIJENA, SILAŽE I SJENAŽE • ULAZI U SASTAV SMJEŠA ZA KOSIDBU I KOMBINOVANO ISKORIŠĆAVANJE • PRINOSI: 40 -50 t/ha ZELENE KRME I 9 -13 t/ha SIJENA. • SADRŽI OKO 14 - 16 % SIROVIH PROTEINA, ZAVISNO OD FAZE RAZVOJA U KOJOJ SE BILJKA KOSI.

ITALIJANSKI LJULJ (MNOGOCVJETNI LJULJ) Lolium italicum Lolium multiflorum

• ITALIJANSKI LJULJ JE RASPROSTRANJEN PO CIJELOM SVIJETU. • JEDNOGODIŠNJA ILI DVOGODIŠNJA VRSTA • ZNAČAJNA JE KRMNA VRSTA JER DAJE VISOK PRINOS I KVALITETNU KRMU. • KORISTI SE PRVENSTVENO ZA KOSIDBU, ZA ISHRANU STOKE U OBLIKU ZELENE KRME I SIJENA. • NEKE SORTE PODNOSE ISPAŠU • MOŽE SLUŽITI I ZA SPREMANJE DOBRA SILAŽA. • U SMJESAMA SE DOBRO KOMBINUJE SA CRVENOM DJETELINOM. • SA BILJKAMA IZ RODA Festuca DAJE HIBRIDE, FESTULOLIUME.

• OSJETLJIV JE NA JAČE MRAZEVE I GOLOMRAZICE • NE PODNOSI SUŠU • NAJBOLJE MU ODGOVARAJU DUBLJA, PLODNIJA I UMJERENO VLAŽNA ZEMLJIŠTA • SREĆE SE NA VLAŽNIM PRIRODNIM LIVADAMA • U PROLJEĆE POČINJE SA RASTOM VRLO RANO (DVIJE NEDJELJE PRIJE ENGLESKOG LJULJA). • VRLO JE AGRESIVNA VRSTA, ŠTO TREBA IMATI U VIDU PRI SASTAVLJANJU TRAVNOLEGUMINOZNIH SMJEŠA. • IMA NIŽI SADRŽAJ SUVE MATERIJE OD DRUGIH VLATASTIH TRAVA

• OBRADA I ĐUBRENJE JE KAO KOD DRUGIH VLATASTIH TRAVA. VEĆE DOZE AZOTA SMANJUJU SADRŽAJ SUVE MATERIJE • SIJE SE KAO GUSTI USJEV U REDOVE, NA DUBINU 1 – 1, 5 cm, sa količinom sjemena od 20 - 25 kg/ha • KAO ČIST USJEV ZA PROIZVODNJU SIJENA MOŽE SE SIJATI POČETKOM JESENI ILI U PROLJEĆE.

• ITALIJANSKI LJULJ JE TRAVA ODLIČNOG KVALITETA • NIJE POGODNA ZA DUGOTRAJNE SMJESE ZBOG KRATKOG VIJEKA (1, 5 – 2 god. ) • NAJVIŠE SE KORISTI ZA INTENZIVNU PROIZVODNJU KAO ČIST USJEV ILI U SMJEŠAMA SA CRVENOM ILI ALEKSANDRIJSKOM DJETELINOM • ODLIKUJE SE BRZIM POČETNIM RASTOM, ZBOG ČEGA VEĆ U PRVOJ GODINI MOŽE DATI VISOK PRINOS (PREKO 8 t/ha SIJENA) • DAJE 3 – 4 OTKOSA • PRINOSI: - 35 – 45 t/ha ZELENE KRME - 8 – 12 t/ha SIJENA, A UZ NAVODNJAVANJE I VIŠE

ENGLESKI LJULJ (ENGLESKA TRAVA) Lolium perenne

• ENGLESKI LJULJ ŽIVI OD 4 -6 GODINA. • ČESTO GAJENA BILJKA U ZAPADNOJ EVROPI ZBOG POGODNIH KLIMATSKIH I ZEMLJIŠNIH USLOVA. • RAŠIREN JE PO CIJELOM SVIJETU, A SA GAJENJEM SU PRVI POČELI ENGLEZI ZBOG ČEGA JE DOBIO IME • IMA ŠIROKU NAMJENU, KAO LIVADSKO – PAŠNJAČKA, ALI I KAO KOMPONENTA ZA SPECIJALNE TRAVNJAKE

• IMA NAJVEĆI ZNAČAJ KAO PAŠNJAČKA VRSTA I NA NEKIM PAŠNJACIMA SE MOŽE ODRŽATI 100 I VIŠE GODINA (ZAHVALJUJUĆI SAMOPOTSIJAVANJU). • MOŽE SE KORISTITI ZA SIJENO I ZA SILAŽU ALI KADA ISKLASA LAKO POLIJEŽE, ŠTO OTEŽAVA KOSIDBU I SAKUPLJANJE. • MOŽE SE KORISTITI ZA SPREMANJE SJENAŽE, TRAVNOG BRAŠNA, BRIKETA I SL. • KORISTI SE NA TRAVNJACIMA SPORTSKIH TERENA, PARKOVA, OKUĆNICA, IGRALIŠTA ITD.

• OSJETLJIV JE NA OŠTRE ZIME I DUGOTRAJAN SNIJEŽNI POKRIVAČ. • NE PODNOSI PLAVLJENJE ALI DOBRO REAGUJE NA NAVODNJAVANJE. NE PODNOSI SUŠU. • ODGOVARAJU MU I NAJČEŠĆE GA SREĆEMO NA VLAŽNIM I SVJEŽIM ZEMLJIŠTIMA I U HUMIDNIM KLIMATSKIM USLOVIMA.

• ZA PROIZVODNJU KRME SIJE SE 20 -25 kg/ha SJEMENA. • AKO SE KORISTI KAO SIJENO, (KOSIDBOM), ONDA SE KOSI POČETKOM KLASANJA. • BRZO SE REGENERIŠE POSLIJE KOSIDBE ILI ISPAŠE. • NE TREBA GA KOSITI NITI KORISTITI ISPAŠOM KASNO U JESEN. • VEGETACIJA POČINJE RANO U PROLJEĆE I TRAJE DO KASNE JESENI. • TOKOM SUŠE NADZEMNI DIO BILJKE SE OSUŠI, ZBOG ČEGA MU UČEŠĆE U SMJEŠI TREBA OGRANIČITI DO 20%.

ENGLESKI LJULJ TREBA UKLJUČIVATI NE SAMO U PAŠNJAČKE TRAVNJAKE, VEĆ I U SMJEŠE ZA KOSIDBU I KOMBINOVANO ISKORIŠĆAVANJE DA BI OBEZBIJEDILI SPRATNU RASPOREĐENOST VEGETACIJE

• PRI INTENZIVNOM ĐUBRENJU I PRI POVOLJNOJ VLAŽNOSTI PRINOS ZELENE KRME JE DO 40 – 45 t/ha. • PRINOS SIJENA 6 -10 t/ha, A U POVOLJNIM USLOVIMA I VIŠE • SADRŽI 13 -17 % SIROVIH PROTEINA, 22 -26 % SIROVE CELULOZE, ŠTO ZAVISI OD FAZE RAZVOJA PRI KOSIDBI.

VISOKI (BARSKI) VIJUK Festuca arundinacea § ZNAČAJNA VRSTA ZA SIJANE § § § § § TRAVNJAKE. BILJKA IMA GRUB HABITUS, SA MALO LIŠĆA. SREDNJEG JE KVALITETA IMA ŠIROK AREAL RASPROSTRANJENJA U SAMONIKLOJ VEGETACIJI SE SREĆE NA VLAŽNIM I MOČVARNIM, ALI I NA SUVIM ZRMLJIŠTIMA DUGOTRAJNA JE VRSTA (> 10 g) ČVOR BOKORENJA MU JE DUBLJE U ZEMLJIŠTU ZBOG ČEGA IMA ZATVOREN I RAVAN TRAVNI POKRIVAČ (BUSEN) TOLERANTAN JE NA VEĆINU TIPOVA ZEMLJIŠTA OSIM NA SUVIŠE LAKA POSJEDUJE OZIMI TIP RAZVOJA, U PROLJEĆE RANO POČINJE SA VEGETACIJOM DOBRO PODNOSI VISOKE I NISKE TEMPERATURE

- SPADA U BILJKE SA NAJMANJE IZRAŽENIM ZAHTJEVIMA PREMA KLIMATSKIM I ZEMLJIŠNIM USLOVIMA - DOBRO PODNOSI PLAVLJENJE I VISOK NIVO PODZEMNIH VODA - ZBOG DOBRE OTPORNOSTI NA MRAZEVE, ČESTO JE ZELEN I TOKOM ZIMSKOG PERIODA, NAROČITO U TOPLIJIM KRAJEVIMA § OBRADA I ĐUBRENJE SU KAO KOD DRUGIH VLATASTIH TRAVA § VRLO DOBRO REAGUJE NA NAVODNJAVANJE POVEĆANJEM § § § PRINOSA I DO 100% ZA SJETVU SE KORISTI 20 – 25 kg/ha SJEMENA VRLO DOBRO PODNOSI DUGOGODIŠNJE INTENZIVNO ISKORIŠĆAVANJE KOSIDBOM I ISPAŠOM VISOKI VIJUK IMA VRLO IZRAŽENU KONKURENTSKU SPOSOBNOST KOJU MOGU DA IZDRŽE SAMO LUCERKA I CRVENA DJETELINA ZA SPREMANJE SIJENA TREBA GA KOSITI PRIJE KLASANJA JER KASNIJE VRLO BRZO OGRUBI I GUBI KVALITET IMA VRLO VISOK POTENCIJAL ZA PRINOS, OKO 12 – 15 t/ha SIJENA, A U POVOLJNIM USLOVIMA I ZNATNO VIŠE

LIVADSKI VIJUK Festuca pratensis (Festuca elatior ssp pratensis)

• TO JE JEDNA OD NAJKVALITETNIJA TRAVA. • RASPROSTRANJEN JE PO CIJELOJ EVROPI I U UMJERENOM KLIMATU AZIJE. • SLIČAN JE VISOKOM VIJUKU ALI IMA MEKŠE I SOČNIJE LIŠĆE • REDOVNO ULAZI U SASTAV TLS • DOBRO PODNOSI KOSIDBU I ISPAŠU • OTPORAN JE NA NISKE TEMPERATURE I POVEĆANU VLAŽNOST ZEMLJIŠTA, ALI JE OSJETLJIV NA SUŠU • IMA DUG PERIOD ŽIVOTA I ISKORIŠĆAVANJA (PREKO 10 GODINA) • AGROTEHNIKA JE KAO KOD VISOKOG VIJUKA • IMA SPOSOBNOST DOBRE REGENERACIJE, ALI JE KONKURENTNOST SLABIJA NEGO KOD VISOKOG VIJUKA • KORISTI SE ZA SPREMANJE SIJENA, SILAŽE, SJENAŽE I ZA ISPAŠU

• OTPORAN JE NA MRAZEVE ALI JE PREMA SUŠI MANJE OTPORAN OD MAČIJEG REPKA. • PODNOSI VLAŽNA I TRESETNA ZEMLJIŠTA • ZA KRMNI USJEV SIJE SE 2025 kg/ha SJEMENA. • U SMJEŠI MOŽE DOĆI SA MAČIJIM REPOM, BIJELOM DJETELINOM, OSTALIM DJETELINAMA U ZAVISNOSTI OD NAMJENE, LOKACIJE VRSTE DTS ILI TDS

• LIVADSKI VIJUK JE JEDNA OD NAJBOLJIH I NAJKVALITETNIJIH LIVADSKIH BILJAKA. • KASNO CVIJETA I DUGO ZADRŽAVA VISOK KVALITET KRME, • ČESTO SE UKLJUČUJE KAO KOMPONENTA U SMJEŠAMA ZBOG VISOKIH PRINOSA I DOBROG KVALITETA • KORISTI SE KAO KOMPONENTA U SMJEŠAMA I ZA LIVADE I PAŠNJAKE • DOBRO SE ADAPTIRA NA RAZLIČITE KLIMATSKE

• MOŽE SE KORISTITI ZA SPREMANJE SILAŽE, I TO UGLAVNOM NEŠTO STARIJE BILJKE • TREBA JE KOSITI PRIJE KLASANJA. MOŽE SE KORISTITI ZA SPREMANJE TRAVNOG BRAŠNA. • DAJE PRINOSE OD OKO 40 – 50 t/ha ZELENE KRME ILI 8 – 12 t/ha SIJENA

CRVENI VIJUK Festuca rubra § Crveni vijuk je višegodišnja trava, koja se u povoljnim § § § uslovima održava u travnjaku više od 10 godina Formira zbijen bokor i ledinu Vrlo je otporan na gaženje, zbog čega se obavezno uključuje u smješe travnjaka za posebne namjene Prvenstveno je pašnjačka vrsta Ima vrlo skromne zahtjeve prema prirodnim uslovima Dobro podnosi sušu i mrazeve, a slabije visoke temperature Ima nešto manji značaj za intenzivnu proizvodnju krme, osim za zasnivanje sijanih pašnjaka i za potsijavanje travnjaka

BEZOSNI VLASEN Bromus inermis § Ovo je manje značajna i raširena vrsta u poređenju sa drugim § § § § travama Uspijeva u manje povoljnim uslovima, dobro podnosi niske temperature Nema posebnih zahtjeva prema zemljištu, ali mu najbolje odgovaraju teža, glinovitija i vlažna zemljišta Upovoljnim uslovima je vrlo konkurentna vrsta Iskorišćavanjem u ranijim fazama razvoja (prije klasanja) daje krmu dobrog (osrednjeg) kvaliteta, a kašnjenjem kosidbe brzo ogrubi i jako smanjuje kvalitet Vijek korišćenja mu je oko 4 – 6 godina Sije se oko 25 – 30 kg/ha sjemena Daje prinose od 6 – 10 t/ha sijena, a u povoljnim uslovima i znatno više

FRANCUSKI LJULJ Arrhenatheretum elatius Avena elatior § Ranije je imao veći značaj za sijane travnjake, a u poslednje § § § § § vrijeme se sve više izbjegava Živi 6 – 8 godina Dobro podnosi sušu, ali je osjetljiv na niske temperature Slabo podnosi tresetna i teška plavna zemljišta Svježa krma ima nagorak ukus zbog čega je stoka slabo jede Koristi se prvenstveno za proizvodnju sijena Na ocjednim i plodnim zemljištima vrlo je konkurentna vrsta Za sjetvu se koristi 20 – 30 kg/ha sjemena Prije klasanja ima dobar kvalitet, a kasnije brzo ogrubi i smanjuje hranljivu vrijednost Daje prinise od 8 – 12 t/ha sijena

PRAVA LIVADARKA Poa pratensis § Dosta raširena vrsta u samonikloj vegetaciji § Iako posjeduje dobre proizvodne osobine, nije dovoljno § § § § zastupljena u sijanim travnjacima zbog nekih teškoća u proizvodnji sjemena Najbolje joj odgovaraju vlažnija i hladnija područja, ali je adaptibilna vrsta, pa je srećemo u područjima sa različitim nadmorskim visinama Dobro podnosi i niske i visoke temperature Ne podnosi duge i jake suše, već prelazi u stanje mirovanja do pojave povoljnijih uslova Najbolje joj odgovaraju rastresita i plodna zemljišta Niska je biljka i većinu lišća razvija u prizemnom dijelu Koristi se za pašnjačke i kombinovane smješe Za sjetvu čistog usjeva (kao čist usjev se skoro nikad ne sije) potrebno je 6 – 10 kg/ha sjemena Daje prinos od oko 6 – 8 t/ha sijena, odnosno 25 – 35 t/ha zelene krme, odličnog kvaliteta ( do 16% sirovih proteina)

LISIČJI REP Alopekurus pratensis § Višegodišnja vrsta, živi 10 i više godina § Sve manje se koristi u smješama, ali je značajna po § § § § učešću u u prirodnim travnjacima vlažnijeg i hladnijeg podneblja Daje krmu odličnog kvaliteta Prosječni prinosi su oko 8 – 10 t/ha sijena, odnosno 35 – 40 t/ha zelene krme OVČIJI VIJUK Festuca ovina Formira izuzetno zbijen i na gaženje otporan bokor Posjeduje vrlo izraženu otpornost na sušu Uspijeva i na siromašnim i skeletnim zemljištima Dugotrajna je vrsta, čak i pri nepovoljnim uslovima Značajna je vrsta na prirodnim travnjacima brdsko –

ZNAČAJNIJE VRSTE TRAVA NA PRIRODNIM TRAVNJACIMA § § § § § Obična livadarka Poa trivialis Ljubičasta livadarka Poa violacea Bijela rosulja Agrostis vulgaris Tvrdača Nardus stricta Obična rosulja Agrostis vulgaris Trstika Falaris arundinacea Mirisavka Antoxanthum odoratum Pirevina Agropyron repens Zubača (troskot) Cynodon dactylon Đipovina Crysopogon gryllus i dr.