SVOJEGLAVE ZVIJEZDE LUTALICE Planeti Pozornim motrenjem nonog neba

SVOJEGLAVE ZVIJEZDE LUTALICE ( Planeti )

� � Pozornim motrenjem noćnog neba primijetiti će se da neke sjajne “ zvijezde“ polagano pomiču među zvijezdama stajačicama. Gibaju se danima od zapada prema istoku , zastanu pa krenu se gibati u suprotnom smjeru. Petlje koje opisuju na nebeskom svodu stoljećima su zbunjivale astronome. Grci su te zvijezde nazvali lutalice ili planeti. Početno se znalo za njih 5 koje se vide prostim okom : Merkur , Venera , Mars , Jupiter i Saturn. Za Uran , Neptun i Pluton treba teleskop. Zemlja je treći planet po udaljenosti od Sunca. Planeti su hladna tijela koja obilaze oko Sunca. Sunčeva svjetlost se od njih odbija pa ih samo zato vidimo.

Staze planeta oko Sunca su izdužene kružnice ( elipse) različitih veličina. Svi planeti vrte se i oko sebe. Većina planeta imaju mjesece ili satelite koji obilaze oko planeta. Saturn ima 20 tak satelita , a satelit Titan veći je od planeta Merkura. Planeti bliže Suncu ( Merkur , Venera , Mars) su kameni , a oni udaljeniji ( Jupiter , Saturn , … ) su izgrađeni od plina leda i tekućine. Sunčev sustav čine Sunce , planeti , kometi i asteroidi. Sunce je središte tog sustava , ali nije središte svemira.

� � � Drevni narodi su znali da je prividna Sunčeva staza na nebeskom svodu uvijek ista. Nazivamo ju ekliptika. Ona je preslika Zemljine staze oko Sunca na nebeskom svodu. Mjesec i planete se nalazi blizu ekliptike. Zodijak ili životinjski krug - pojas od 12 zviježđa oko ekliptike kojim prolaze Sunce , Mjesec i planeti.

Zviježđa zodijaka

UPOZNAJTE PLANETE SUNČEVA SUSTAVA � 9 planeta : Merkur , Venera , Mars , Zemlja , Jupiter , Saturn , Uran , Neptun i Pluton. � Duljina dana na planetu ovisi o brzini vrtnje oko vlastite osi , a duljina godine o udaljenosti od Sunca.

Merkur � � � Merkur je prvi po redu planet od Sunca. Na nebu ga se može opaziti prije izlaska Sunca ili poslije zalaska Sunca. Staza mu je blizu Sunca. Kamena površina prekrivena kraterima. Automatska letjelica Mariner 10 istraživala Merkur. Zadatak : Ako biste na Merkur došli za svoj deseti rođendan i ostali tamo devet Merkurovih godina , kliko bi imali zemaljskih godina ?

Venera � � � Venera je prvi po redu planet od Sunca. Rimljani joj dali ime po božici Veneri. Može ju se vidjeti u određeno doba godine prije izlaska ili poslije zalaska Sunca. Hrvati je nazivaju Danica ili Večernjača. Kad je najbliža Zemlji postaje najsjajniji objekt na nebu poslije Sunca i Mjeseca. Njezina svjetlost može činiti sjene na tlu. Venerinu površinu ne vidimo. Atmosfera Venere je gusta i debela a pretežito sadrži ugljikov dioksid. Atmosfera djeluje kao veliko zrcalo koje odbija Sunčevo zračenje. Na površini Venere su veliki tlakovi i velike temperature. Toplina dospjela do površine Venere ostaje zarobljena ( efekt staklenika ).

� � � 1962. g. – automatska letjelica Meriner 2 prošla mimo Venere 1987. g. – sonda Pioneer šalje prve slike Venerine površine dobivene radarom. 1982. g. – automatske letjelice Venera 13 i 14 spuštaju se na površinu Venere. 1990. g. – svemirska letjelica Magellan detaljno je radarom snimila planet ( vulkanska aktivnost , lava , … ) Venera ima jako sporu vrtnju oko osi u suprotnom smjeru nego drugi planeti ( T = 243 zemaljska dana) , dulju od njezine godine ( 224 dana). Retrogradna vrtnja Venere ima za posljedicu da bi s Venere Sunce izlazilo na zapadnoj strani obzora , a izlazilo na istočnoj strani.

Zemlja � � Treći planet od Sunca. Jedini planet na kojem postoji život. Upravo je toliko udaljena od Sunca da voda na njezinoj površini ostaje u tekućem stanju. Ima atmosferu koja se može udisati. Struktura Zemlje : kora s pomičnim pločama , polutekući omotač , tekuća jezgra i čvrsta jezgra.

MARS � � � Mars je četvrti po redu planet od Sunca. Ima sličnosti sa Zemljom. Na nebu ga vidimo kao narančasto-crvenu pločicu. Dobio je ime po Marsu bogu rata starih Rimljana. Astronomi prošlog stoljeća , motreći Mars teleskopom , mislili su da vide na njemu kanale. Pretpostavljali su da su ih izgradili Marsovci da bi od polarnih kapa dovodili vodu u gradove. Američka letjelica Mariner 4 snimila je 1965. g. površinu Marsa. Na fotografijama se vidjelo vulkane , vijugava korita , suhe pješčane ravnice i vulkane.

� � Olympus Mons – golemi vulkan tri puta viši od Mount Everesta , a širine oko 600 km. Vales Marineris ( Dolina Marinera) – velika dolina. Okružen rijetkom atmosferom koja nije pogodna za disanje. Fobos (Strah) i Deimos (Užas) dva Marsova satelita nepravilna oblika.

JUPITER � � Jupiter je peti po redu od Sunca. Najveći je planet Sunčeva sustava. Promjer mu je 11 puta veći od Zemljinog promjera. Izgleda kao vrlo sjajna svijetla zvijezda. Teleskopom se otkriva na njemu tamne i svijetle pruge , a možda i crvenu pjegu. Velika crvena pjega je golemi olujni vrtlog. Jupiter je izgrađen od plina , a tek u središtu ima sićušnu čvrstu jezgru. Gledajući Jupiter vidimo 1000 km debelu atmosferu sa raznobojnim oblacima u kojima je najviše vodika i helija.

� � � Brzo rotira oko vlastite osi. Pioneer 10 je 3. 12. 1973. poslao slike Jupitera. Letjelica Galileo je 1995. g. je odaslala sondu u Jupiterovu atmosferu. Ima veliki broj satelita , a najveći su : Io , Europa , Ganimed i Kalisto.

SATURN � � � Saturn je šesti po redu od Sunca. Drugi je planet po veličini u Sunčevom sustavu. Okružen je prstenom pa ga se još zove Gospodar prstenova. Poput Jupitera sastavljen je od plinova. Atmosfera nije pogodna za disanje. Ima veliki broj satelita. Najveći satelit je Titan , a tu su još Mimas , Enceladus , Tethys , … Sateliti su kuglasti od vrlo tvrdog leda , većina ima kratere , planine i udoline. Titan ima gustu atmosferu.

URAN � � � Otkrio ga je W. Herschel u 18. stoljeću. Oko Sunca se okreće postrance , kao bačva. Ne vidimo detalje na njegovom disku. Veći su mu sateliti : - Ariel i Umbriel – tamni i pokriveni kraterima -Titania – ima duboke i dugačke ravnice -Oberona – potpuno pokrivena kraterima -Miranda – lopta od prljavog leda promjera samo 472 km Atmosfera je slična Saturnovoj atmosferi.

NEPTUN � � � Neptun je otkriven najprije računom , a teleskopom su ga opazili tek u 19. stoljeću. Ponekad je na većoj udaljenosti od Sunca nego Pluton. Svemirska sonda Voyager 2 je pokazala da Neptun ima prsten i dva veća satelita : Triton i Nereida. Trioton se oko Neptuna okreće unatraške i ima tanku atmosferu.

PLUTON � � Otkriven je 1930. g. Ne ponaša se baš kao pravi planet. Putanja mu je sličnija putanji kometa. Opaziti ga se može tek najvećim teleskopima. Ima vrlo velik satelit Haron.

Zadatci :

ASTRONOMSKA JEDINICA � � Planeti se oko Sunca gibaju po elipsi ( oblik razvučene kružnice ). Najveća i najmanja udaljenost Zemlje od Sunca razlikuju se 5 000 km. ASTRONOMSKA JEDINICA – srednja udaljenost Zemlje od Sunca. Ona iznosi 149 600 000 km. Pogodna je jedinica za udaljenost u Sunčevom sustavu. Zadatak : Udaljenosti planeta umjesto u kilometrima preračunaj u astronomske jedinice !

SUNČEV SUSTAV u umanjenom mjerilu 1 : 1 500 000 1 AJ = 10 m