UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIKIH NAUKA SARADNJA

  • Slides: 16
Download presentation
UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA SARADNJA VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA - AKADEMSKE I STRUKOVNE

UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA SARADNJA VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA - AKADEMSKE I STRUKOVNE STUDIJE Aleksandar Kupusinac, Rade Doroslovački, Ilija Kovačević, Dunja Vrbaški, Aleksandar Manasijević 2019

MOTIVACIJA • Značajan broj studenata i srednjoškolaca ne razume u čemu je razlika između

MOTIVACIJA • Značajan broj studenata i srednjoškolaca ne razume u čemu je razlika između strukovnih i akademskih studija, i obično strukovne studije poistovećuje sa nekadašnjim “višim školama”, što daje potpuno iskrivljenu sliku o ulozi i značaju strukovnog obrazovanja • Zbog toga osnivanje akademija strukovnih studija, u cilju povezivanja visokoškolskih ustanova koje izvode strukovne studije, predstavlja veoma važan segment reforme visokog obrazovanja u Republici Srbiji, usmeren ka povećanju kvaliteta i stvaranju realne slike o tome šta je zapravo strukovno obrazovanje

STRUKOVNO I AKADEMSKO OBRAZOVANJE • Pod uticajem predrasuda i poistovećivanja sa “višim školama” koje

STRUKOVNO I AKADEMSKO OBRAZOVANJE • Pod uticajem predrasuda i poistovećivanja sa “višim školama” koje su nekada postojale, obično se studenti opredeljuju za akademsko obrazovanje, smatrajući da je to sigurniji izbor • Zahtevi industrije (npr. IT sektora) su u većini slučajeva bliži strukovnom obrazovanju • Zaključujemo da je u samom temelju visokog obrazovanja prisutna jedna nelogičnost, gde se najveća pažnja posvećuje akademskim studijama, kako od strane studenata tako i od strane nastavnika, a onda se, zbog potreba industrije, forsira praktična nastava, iako je to prevashodno karakteristika strukovnog obrazovanja

REFORMA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA • Glavni putokaz reforme treba da bude konstatacija - stukovno obrazovanje

REFORMA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA • Glavni putokaz reforme treba da bude konstatacija - stukovno obrazovanje treba da biraju studenti koji žele praktično znanje i rad u industriji, a ne studenti koji ne mogu da upišu fakultet, dok akademske studije treba da biraju studenti koje žele teorijsko znanje i naučni rad. • Da bi reforma bila uspešna, pre svega je važno razumeti zakonsku regulativu koja određuje organizacionu strukturu akademskog i strukovnog obrazovanja, kao i veze između njih.

VRSTE STUDIJA • • • OAS - od 180 do 240 ESPB OSS -

VRSTE STUDIJA • • • OAS - od 180 do 240 ESPB OSS - 180 ESPB SSS - najmanje 60 ESPB SAS - najmanje 60 ESPB kada su prethodno završene MAS imaju: – najmanje 60 ESPB kada je prethodno ostvaren obim OAS od 240 ESPB – najmanje 120 ESPB kada je prethodno ostvaren obim OAS od 180 ESPB • MSS imaju najmanje 120 ESPB kada je prethodno ostvaren obim prvog stepena studija od najmanje 180 ESPB • IAS podrazumevaju integraciju OAS i MAS u jednu celinu • DAS imaju najmanje 180 ESPB, uz prethodno ostvaren obim studija od najmanje 300 ESPB na OAS i MAS, odnosno IAS

VISOKOŠKOLSKE USTANOVE • • • Univerzitet Fakultet i umetnička akademija Akademija strukovnih studija Visoka

VISOKOŠKOLSKE USTANOVE • • • Univerzitet Fakultet i umetnička akademija Akademija strukovnih studija Visoka škola strukovnih studija

AKADEMIJE STRUKOVNIH STUDIJA • Status pravnog lica • Nastaju povezivanjem od 2 do 5

AKADEMIJE STRUKOVNIH STUDIJA • Status pravnog lica • Nastaju povezivanjem od 2 do 5 visokih strukovnih škola u cilju postizanja većeg kvaliteta nastave kroz saradnju sa privredom i univerzitetima. • U najavi je da će počev od 1. oktobra 2019. godine sve ustanove koje izvode strukovnu nastavu biti u sastavu akademija strukovnih studija

Akademija poslovnih strukovnih studija Beograd • Prva akademija strukovnih studija • Odluka Vlade Republike

Akademija poslovnih strukovnih studija Beograd • Prva akademija strukovnih studija • Odluka Vlade Republike Srbije (broj 02 -027447/2018 od 2. 8. 2018. godine) • Spajanje – Beogradske poslovne škole – Visoke škole strukovnih studija u Beogradu i – Visoke poslovne škole strukovnih studija u Blacu

ORGANIZACIJA • Po Statutu organi Akademije poslovnih strukovnih studija Beograd su: organ upravljanja (savet

ORGANIZACIJA • Po Statutu organi Akademije poslovnih strukovnih studija Beograd su: organ upravljanja (savet Akademije), organ poslovođenja (predsednik Akademije), stručni organi, studentski parlament i savet poslodavaca • Predsednik Akademije se bira na period od tri godine sa mogućnošću jednog uzastupnog izbora, iz reda profesora u radnom odnosu na Akademiji, sa punim radnim vremenom na neodređeno vreme

ORGANIZACIJA • Stručni organi su: nastavno-stručno veće Akademije i nastavno-stručno veće odseka, katedre Akademije

ORGANIZACIJA • Stručni organi su: nastavno-stručno veće Akademije i nastavno-stručno veće odseka, katedre Akademije i veće katedre odseka, i kolegijum • Kolegijum čine predsednik Akademije, pomoćnici predsednika, menadžer, šef Kabineta predsednika Akademije, sekretar Akademije

ORGANIZACIJA • Studenti ostvaruju svoja prava i štite svoje interese preko studentskog parlamenta •

ORGANIZACIJA • Studenti ostvaruju svoja prava i štite svoje interese preko studentskog parlamenta • Savet poslodavaca obrazuje Akademija i njime predsedava predsednik Akademije

SARADNJA SA UNIVERZITETIMA • Spajanje visokih škola strukovnih studija u akademije ima za cilj

SARADNJA SA UNIVERZITETIMA • Spajanje visokih škola strukovnih studija u akademije ima za cilj povećanje kvaliteta nastave kroz saradnju sa univerzitetima • Univerzitet i fakultet mogu izvoditi sve vrste i stepene studija, pa time postoji mogućnost akreditovanja zajedničkih studijskih programa strukovnih studija sa akademijom strukovnih studija i visokim školama strukovnih studija

IZBORI U ZVANJA • Univerziteti i fakulteti mogu izvoditi nastavu specijalističkih akademskih studija i

IZBORI U ZVANJA • Univerziteti i fakulteti mogu izvoditi nastavu specijalističkih akademskih studija i doktorskih akademskih studija, što je važno za akademije strukovnih studija i visoke škole strukovnih studija: – U zvanje predavača može biti izabrano lice koje ima akademski naziv magistar, odnosno najmanje stručni naziv specijaliste akademskih studija. – U zvanje višeg predavača može biti izabrano lice koje ima naučni naziv doktora nauka, odnosno umetnički naziv doktora umetnosti.

IZBORI U ZVANJA – U zvanje profesora strukovnih studija može biti izabrano lice koje

IZBORI U ZVANJA – U zvanje profesora strukovnih studija može biti izabrano lice koje ima naučni naziv doktora nauka, odnosno umetnički naziv doktora umetnosti i ima naučne, odnosno stručne radove objavljene u naučnim časopisima ili zbornicima, sa recenzijama, odnosno umetnička ostvarenja – U zvanje predavača, višeg predavača i profesora strukovnih studija iz polja umetnosti može biti izabrano i lice koje ima visoko obrazovanje prvog, odnosno drugog stepena i priznata umetnička ostvarenja

AKREDITACIJA • Postupak akreditacije studijskog programa strukovnih studija postavlja uslov da od ukupnog broja

AKREDITACIJA • Postupak akreditacije studijskog programa strukovnih studija postavlja uslov da od ukupnog broja nastavnika potrebnih za obavljanje nastave po godinama studija, akademije strukovnih studija i visoke škole strukovnih studija, izuzev u polju umetnosti, moraju da imaju najmanje 50% nastavnika sa stečenim naučnim nazivom doktora nauka

HVALA NA PAŽNJI!

HVALA NA PAŽNJI!