TEHNOLOGIJA OBRADE METALA STEFAN TAUANOVI VIII1 Pod tehnologijom
TEHNOLOGIJA OBRADE METALA STEFAN TAUŠANOVIĆ VIII-1
• Pod tehnologijom obrade metala podrazumijevaju se postupci i sredstva koja se primjenjuju da bi materijal mogao da se koristi za zadovolјenje čovjekovih potreba. • Da bi se neki predmet izradio mora da postoji organizacija posla i sledeći redosled postupka: vizrada tehničko – tehnološke dokumentacije (tehnički crtež), vizbor odgovarajućeg tehnološkog postupka obrade, vizbor odgovarajućeg materijala, vizbor alata, pribora, mašina i drugih tehničkih sredstava za rad vmjerenje, kontrola i prenošenje dimenzija na materijal, mjere zaštite na radu, voblikovanje predmeta odgovarajućim postupkom i vprovjeravanje uspješnosti tehnologije i dorada.
• Tehnologija obrade metala može se obavlјati ručno i mašinski. • Tehnologija obrade metala može biti: vobrada metala skidanjem strugotine vobrada metala bez skidanja strugotine. vnekonvencionalni postupci
Obrada metala sa skidanjem strugotine • Obrada metala skidanjem strugotine je fizička obrada metala koja se ostvaruje uz pomoć klinastog sječiva koja prodiru u metal stvarajući pri tome strugotinu, a postiže se dobijanje želјenog oblika predmeta. Tu spadaju obrada metala testerom, turpijom, bušenjem, struganjem, glodanjem, rendisanjem, brušenjem. • Testerisanje je postupak koji se zasniva na upotrebi alata sa nizom zubaca koji su naizmenično zakrenuti u stranu. Ručno testrisanje se obavlјa čeličnom trakom sa kalјenim zupcima i učvršćena je u okvir. Traka ima zupce sa obe strane. Testera se pritišće pri kretanju napred, a olabavi pri povratnom kretanju. Važno je čvrsto držanje testere. Mašinska testera je npr. cirkular.
• Turpijanje je obrada metala skidanjem strugotine uz upotrebu alata koji se zove turpija a služi za ravnanje površina, žljebova, kanala. Turpije se razlikuju po obliku (ravne, truglaste. . ), po kvalitetu (grube, srednje i fine). Turpijanje je najčešće ručni proces obrade.
• Bušenje je tehnološki postupak izrade rupa ili otvora sa skidanjem strugotine usled prodiranja burgije u materijal. Burgija vrši obrtno kretanje i pravolinijsko kretanje a radni predmet miruje. Pri bušenju se mora obezbijediti efikasno odvođenje strugotine, a ponekad hlađenje tečnošću. Bušenje zahtijeva pažnju i mjere zaštite na radu v. Ručno bušenje se obavlјa ručnom bušilicom. Buše se otvori do 6 mm prečnika, električnom ručnom bušilicom se buše otvori prečnika do 10 mmm, a otvori preko toga stonim, stubnim bušilicama. Prije početka bušenja je neophodno obilježiti mjesta gde treba bušiti, pri bušenju ne treba suviše pritiskati bušilicu, jer se turpije tupe, a treba voditi računa i o održavanju pravca bušenja i na trenutak prekidati bušenje zbog strugotine.
v. Mašinsko bušenje se obavlјa tako što se elektrišna bušilica sa odgovarajućim nosačem pretvara u stonu, a u industriji se koriste velike stubne bušilice. Bušenje se može obavlјati i na strugu.
• Struganje je tehnologija obrade metala sa skidanjem strugotine. Struganjem se oblikuju predmeti cilindričnog oblika. Mašine na kojim se izvodi struganje se zovu strugovi, a kao alat služe strugarski noževi. Predmet koji se obrađuje rotira, nož se kreće pravolinijski na predmet koji se obrađuje. • Glodanje je operacija kojom se oblikuju ravne površine, žljebovi, profili, zupčanici itd. sa skidanjem strugotine, mašine se zovu glodalice, a kao alat služi glodalo sastavlјeno od više oštrica. Postoje univerzalne glodalice, horizontalne i vertikalne glodalice.
• Brušenje je postupak obrade metala koji se primjenjuje pri završnim obradama ravnih, cilindričnih i profilisanih površina. Izvodi se na brusilicama. Alat se zove tocilo-brusna ploča i u obliku je deblјih traka, traka platna i papira. Brusna ploča se sastoji od sitnih zrnaca korunda. Prilikom brušenja pojedina zrnca djeluju kao sitne oštrice koje ispadaju kada se istroše, a rad nastavlјaju druge čestice. Uz brusilicu treba da stoji posuda sa vodom za hlađenje, da alat nebi omekšao i izgubio tvrdoću.
Obrada metala bez skidanja strugotine • U obradu metala bez skidanjastrugotine spadaju livenje, deformisanje, spajanje (zavrtnjima, zavarivanjem, lemljenjem i zakivanjem) i termička obrada. • Livenje je postupak obrade metala pri kome se gotov proizvo izrađuje livenjem tečnog metala u kalup. • Deformisanje - u zavisnosti od oblika radnih predmeta, mašine i alata, razlikuju se sledeći postupci obrade metala deformacijom: sabijanje (kovanje), izvlačenje, istiskivanje, valјanje, savijanje i odvajanje. Proces obrade deformacijom uglavnom se izvodi u toplom stanju jer je tada povećana plastičnost metala, a može se izvoditi i u hladnom stanju.
v. Kovanje je sabijanje materijala udarima kovačkog čekića ili pritiskom prese, pri čemu se materijal deformiše, zauzimajući neki raspoloživi slobodan prostor. Kovanje se vrši u toplom i hladnom stanju. Obrada se vrši ručno ili mašinski. v. Izvlačenjem se izrađuju predmeti od lima pri serijskoj i masovnoj prozvodnji, kao što su: rotacioni djelovi, kutijasti i složeni djelovi. Ima široku primjenu u industriji prerade metala, posebno u izradi djelova široke potrošnje, posuđa i u avioindustriji. v. Istiskivanje podrazumijeva da se materijal u obliku valјka, koluta i slično istiskuje u otvorenom kalupu pod dejstvom istiskivača oblikujući se u želјeni oblik.
v. Valјanje je postupak kada dva obrtna valјka uvlače materijal i deformišu ga pritiskom, smanjujući njegov presjek. Može se izvesti u hladnom i toplom stanju. v. Savijanje ima značajnu primjenu pri obradi lima gdje se dobijaju različiti profili. Izvodi se u alatima za savijanje na mehaničkim ili hidrauličnim presama i na specijalnim mašinama za savijanje. Razlikuju se dvije vrste savijanja: fazonsko i kružno v. Odvajanjem se satoji u odvajanju jednog dijela lima od drugog. Ø Nekonvencionalni postupci su oni postupci kod kojih se uklanja višak materijala, izmjena oblika, dimenzija korišćenjem neke vrste energije
Mjere zaštite na radu • Osnovni zadatak zaštite na radu jeste normalno odvijanje rada u nekoj radnoj sredini, u bezbjednim uslovima. • Osnovni izvori i uzroci opasnosti i moguće zaštite na radu su: vlјudski (subjektivni) faktori i vmaterijalni (objektivni) faktori. • Ljudski faktor proističe iz fizičkih osobina i psihičkog stanja. Najčešće se radi o: vnedovolјnoj pripremlјenosti i osposoblјenosti, vnepoštovanju zahtjeva da se koriste zaštitna sredstva, vzamoru, nepažnji i nedovolјnoj koncentrisanosti na rad
• Materijalni faktori obuhvataju mašine, alate i uređaje i opšte uslove u radnoj sredini. Mašine, alati i uređaji najčešći su uzročnici mehaničkih povreda, naročito pokretni elementi (zupčanici, spojnice, itd. ). Ako na mašinama nisu obezbjeđena zaštitna sredstva, treba obavezno koristiti maske, naočare, kecelјe i sl. • Veliku opasnost predstavlјaju i hemijska sredstva – benzin, kisjeline, gasovi. • Udar električne struje može da izazove i na izgled beznačajan uzrok. Zato elektični aparati moraju imati odgovarajuće obezbjeđenje, mašine uzemlјene, a instalacije se moraju češće kontolisati i držati u ispravnom stanju.
• HVALA NA PAŽNJI
- Slides: 15