RIJEKA VOLGA Pia Mari SADRAJ 1 Uvod 2

RIJEKA VOLGA Pia Marić

SADRŽAJ 1. Uvod 2. Riječni tok 2. 1. Gornji tok 2. 2. Srednji tok 2. 3. Donji tok 2. 4. Delta 2. 5. Važni pritoci Volge 3. Vodeni sustav 4. Gospodarstvo 4. 1. Energetika - Umjetna jezera na Volgi 4. 2. Plovni kanali 4. 3. Mjesta na Volgi

UVOD Duljina: 3, 692 km Nadmorska visina izvora: 228 m Prosječni istjek: 8060 kod Volgograda m 3/s Površina porječja: 1. 380. 000 km 2 Izvor: Volgoverhovje Pritoci: Kama, Oka, Sura, Vetluga Države: Ruska Federacija Gradovi: Astrahan, Volgograd, Samara, Kazan, Uljanovsk, Nižnji Novgorod, Jaroslavlj Slijev: kaspijski Ulijeva se u: Kaspijsko jezero(-28)

RIJEČNI TOKOVI Čitav tok rijeke se obično dijeli na tri dijela: gornji tok – od izvora do ušća Oke srednji tok – od ušća Oke do ušća Kame donji tok – od ušća Kame do ušća u Kaspijsko more

Gornji tok Umjetna jezera : Ribinsko jezero – najstarije umjetno jezero na Volgi Ugličko jezero – napravljeno gradnjom brane kod Uglička Ivansko jezero Gradovi : Rževo, Tver, Dubna, Ugličko Kanali : Kanal Volga-Baltičko more, kanal Moskva-Volga zaleđena Volga kod Tvera

Srednji tok Umjetna jezera: umjetno jezero Nižnji Novgorod – dugačko 80 km Čeboksarsko umjetno jezero Samara- 6. 450 km², najveće umjetno jezero na Volgi ali i u Europi (treće u svijetu) Gradovi: Jaroslavlje, jedno od najstarijih (11. stoljeće) gradova središnje Rusije Kostroma, grad koji je osnovan 1152. na ušću istoimene rijeke Nižnji Novgorod – s desne strane utječe Oka Kazan - glavni grad Tatarstana Samara – milijunski grad Uz obalu su smješteni gradovi Simbirsk i Toljati

Donji tok Umjetna jezera: Saratovsko - nastalo je gradnjom kod Balakova More: Crno more, Kaspijsko more Gradovi: Balakovo- industriski grad Saratov - industrijski i sveučilišni grad s oko 880. 000 stanovnika Volgograd - pruža se zapadnom obalom Volge u dužini većoj od 80 km Kanali : Volga-Don

Delta Na početku delte Volge smjestio se grad Astrahan. Dijelovi delte su zaštićeni kao važna međustanica ptica selica. Dva najveća rukavca Volge u delti su Bahtemir i Tabola, a Ahtjuba utječe u najveće jezero na svijetu nešto istočnije. Volga oko ušća

Važni pritoci Volge Mologa Šeksna Kostroma Unša Oka Sura Vetluga Kama Samara Veliki Irgis

Arheologija Arheološki nalazi dokazuju da su na obalama Volge ljudi živjeli od prapovijesnih vremena. U različitim razdobljima su se na obalama rijeke nalazili različiti upravni i trgovački gradovi, kao Veliki Bulgar , Saraj (nedaleko Volgograda) i Ili (danas Astrahan) Plodno tlo delte mnogi povjesničari smatraju koljevkom indogermanskih naroda, među njima Kelti , koji su s tog područja krenuli u širenje prema Europi. Volga je služila i kao trgovački put od Skandinavije pa sve do Perzije. Stjenka Razin baca perzijsku princezu u Volgu.

Vodeni sustav Osnovni izvori vode su snijeg (60%), podzemne vode (30%) i kiša (10%). Prirodni sustav karakterizira: dužina proljeća (od travnja do lipnja), malom količinom vode u ljeto i zimu, te kišom uzrokovane poplave u jesen (listopad). Godišnje fluktuacije u razini na poziciji prije kaskada od brana doseže u Tveru 11 m, ispod ušća Kame 15 -17 m a u Astrahanu 3 m. Nakon regulacije toka fluktuacije se naglo smanjuju. Povećanje istijeka do Volgograda prikazuje tablica: mjesto Prosječni godišnji istjek Gornjovolška brana 29 m³/s Tver 182 m³/s Jaroslavlj 1110 m³/s Nižnji Novograd 2970 m³/s Samara 7720 m³/s Volgograd 8060 m³/s

Prije postavljanja brane, rijeka je donosila na ušće godišnje oko 25 Mt nanosa i 40 do 50 Mt otopljenih minerala. Temperatura vode u srpnju je oko 20 do 25°С. U Astrahanu se rijeka otapa sredinom ožujka, uzvodnije do Kamišina u prvoj polovici travnja, te sredinom travnja u preostalom toku. Na gornjem i srednjem toku rijeka se zamrzava krajem studenog, a na donjem toku početkom prosinca. Bez leda ostaje približno 200 dana, te 260 dana u Astrahanu. Nakon što su postavljene brane, promijenio se temperaturni režim rijeke, na gornjem toku se vrijeme zaleđenosti produžilo, a na donjem se naprotiv taj period skratio.

Gospodarstvo Energetika - Umjetna jezera na Volgi Na Volgi su sagrađena umjetna jezera kao dio Volga-Kama kaskade, od kojih su - gledano nizvodno - najveće sljedeće: Umjetno jezero Ivankovo (poznato i kao Moskovsko more)(327 km², 1, 12 mlrd. m³) Ugličko umjetno jezero (249 km², 1, 2 mlrd. m³) Ribinsko umjetno jezero( 4. 580 km², 25, 4 mlrd. m³) Umjetno jezero Nižnji Novgorod (ranije Umjetno jezero Gorki)(1590 km², 8, 7 mlrd. m³) Čeboksarsko umjetno jezero (2. 274 km², 13, 8 mlrd. m³) Umjetno jezero Samara (ranije Kuibiševsko umjetno jezero)(6. 450 km², 58 mlrd. m³) Saratovsko umjetno jezero (1. 831 km², 12, 9 mlrd. m³) Volgogradsko umjetno jezero (3. 117 km², 31, 5 mlrd. m³)

Plovni kanali Vodeni promet: s Baltičkim morem Volško-baltički vodení put Gornjovolhovski kanal Tihvinski kanal s Bijelim morem Sjevernodvinski kanal Bjelomorsko-baltički kanal s Azovskim i s Crnim morem Volško-donski kanal s rijekom Moskvom Moskovski kanal Planirano spajanje s rijekom Ural (Volško-Uralski kanal) nije realizirano.

Mjesta na Volgi Volga sa svojim pritocima i kanalima, bila je u prošlosti i danas važna prometna arterija, koja prolazi slijedećim gradovima (nizvodno): Ržev Kazan Tver Uljanovsk (Simbirsk) Dubna Toljati Kimry Samara Ribinsk Sizran Jaroslavlj Balakovo Kostroma Saratov Kinešma Marks Nižnji Novgorod Engeljs Bor Kamišin Kstovo Volgograd Čeboksari Volžskij Zelenodolsk Astrahan

Volga u Jarasovlju, j esensko jutro Vodeni promet

Izvori http: //hr. wikipedia. org/wiki/Volga http: //en. wikipedia. org/wiki/Volga_River http: //www. enciklopedija. hr/Natuknica. aspx? ID=65267