VOLGA PORTRET RIJEKE VOLGA DNJEPAR ZAPADNA DVINA U

VOLGA - PORTRET RIJEKE

VOLGA, DNJEPAR, ZAPADNA DVINA - U Rusiji ima toliko puno rijeka da njihova ukupna duljina čini oko 3 milijuna kilometara U povijesnom srcu ruske zemlje, u području Valdajske visoravni, nastaju i u raznim pravcima teku tri velike rijeke: Zapadna Dvina (na sjeverozapad, k Baltičkom moru – na karti: od izvora Volge prema Latviji!), Dnjepar (na jug, k Crnom moru) i Volga (na istok, k Kaspijskom jezeru)

BOGATSTVA VOLGE - - - Volga teče kroz mnoge krajeve, koji imaju značajnu ulogu u povijesti ruskog naroda, a i u sadašnjosti – sama Volga postala je jedan od simbola Rusije (Волга: народная красавица, матушкакормилица) Bazen Volge je bogat raznim resursima: šume, plodna zemlja, rude, obilje ribe, divljih zvijeri i ptica; njegova površina je oko 1, 36 mil. km 2, što je gotovo polovina europskog dijela površine Rusije Od davnih vremena su ti krajevi privlačili mnoge narode, tako da su na obalama Volge i njenih pritoka nastajali mnoga sela i gradovi, a jedan od njih je i današnji glavni grad, Moskva

IZVOR I KARAKTERISTIKE VOLGE - - Volga izvire u središtu Valdajske visoravni Njena duljina je oko 3500 km, tipična je nizinska rijeka, na svom putu okuplja mnoge manje i veće pritoke (njih oko 200); najveća je europska rijeka, a peta po veličini u Rusiji Na svom putu k Kaspijskom jezeru ona prolazi mimo mnogih seoskih i gradskih naselja (Nižnji Novgorod, Kazan, Samara, Volgograd, Astrahan, itd. ), noseći ogromne količine vode za kanale, hidroelektrane, tvornice; po njoj plove brodovi raznih veličina Zimi Volga se zaledi, a na proljeće odledi, pri čemu se zna i izliti – ako je bilo mnogo snijega – i poplaviti okolna područja U posljednje vrijeme (od druge polovine 20. st. ) događa se da je vodostaj nizak; brodovi ponekad ne idu dalje od Nižnjeg Novgoroda

POVEZIVANJE VOLGE S DONOM - Volga nije povezana sa svjetskim morima (Kaspijsko jezero je odvojeno od sredozemnog bazena. . ) - to je kroz povijest stvaralo teškoće trgovcima koji su prodavali i kupovali robu na crnomorskom tržištu, jer su morali dio puta robu voziti Volgom, pa dio puta po kopnu i onda Donom prema Crnom moru - Tako je ideja povezivanja Volge i Dona kanalom stara već mnogo stoljeća - Prvi pokušaj probijanja kanala napravili su Turci Osmanlije, 1568. godine, u vrijeme sultana Selima II. , kad su htjeli osvojiti od Rusa grad Astrahan; kanal su iskopali samo djelomično – mnoštvo ljudi je stradalo pri tom poslu od napora, bolesti i gladi, tako da vojska cara Ivana Groznog, došavši na to mjesto, nije nikoga srela - „… Однако всего спустя месяц турки отступили «с великой бранью» , заявив, по словам летописцев, что «даже всем турецким народом тут и за 100 лет ничего не сделать» …” - Kanal koji su kopali, postoji i danas, pod nazivom „Turski kanal (Турецкая канава)”

PETAR VELIKI I IZGRADNJA KANALA VOLGA-DON - - - Problem spajanja Volge i Dona zainteresirao je i ruskoga cara Petra I. Velikog, stotinjak godina kasnije 1697. g. , uz pomoć europskih inženjera, zamislio je povezivanje tih dviju rijeka kanalom koji bi povezivao neke od njihovih pritoka Međutim, politička situacija (početak Sjevernog rata 1700. godine) dovela je do zaustavljanja financiranja toga projekta, koji je potom i napušten nedovršen, 1701. godine

VOLGO-BALTIČKI VODENI PUT ili Volgo-Balt - - ovaj vodeni put, izgrađen 1810. godine, spojio je rijeku Volgu s Baltičkim morem, na način da je kanal pratio vodotokove rijeka (Neva, Svir, itd. ) i jezera (Ladoga, Onega, Bijelo jezero, Ribinsko umjetno jezero), od grada Čerepovec do Sankt–Peterburga ukupna dužina tog puta je oko 1100 km, od čega oko 360 km kanala, a na njemu je u to vrijeme bilo izgrađeno 39 manjih, drvenih brana osuvremenjen je 1964. godine, tako da njime mogu prolaziti brodovi nosivosti do 5 000 t; nazvan je: Volgo-Balt (Волго-Балт) napravljeno je na njemu 7 modernih brana i nekoliko hidroelektrana

PROJEKT „VELIKA VOLGA” - - nastao je kad se počeo graditi kanal Moskva, koji je povezao ruski glavni grad s Volgom radovi su počeli 1937. , a osim radova na izgradnji kanala, napravljene su i hidroelektrane: Ivanjkovska, Uglička i Ribinska do kraja Drugog svjetskog rata pojavilo se Ribinsko umjetno jezero, koje je tada bilo najveće te vrste na svijetu projekt izgradnje kanala bio je zaustavljan u vrijeme rata i kasnije smrti Staljina, ali je prema novom projektu nastavljen 1956. i dovršen 1964. 1958. je napravljena ogromna hidroelektrana „Volga” (Вoлжская ГЭС), snage oko 2, 65 GW, kao dio tzv. Volgo-Kamske kaskade (Волжско-Камский каскад), koju čini 20 -ak hidroelektrana

KANAL VOLGA-DON ili VOLGO-DON - - bazen Volge čini oko 30 000 km vodenih putova, koji međutim nemaju iozlaz na južna mora; bazeni Dona i Dnjepra imaju zajedno oko 13 000 km „plave ceste” (голубая дорога) od 1948. – 1952. sovjetski inženjeri su konačno uspjeli ostvariti davnu želju ruskoga naroda, povezati rijeke Volgu i Don, a time i Volgu s mediteranskim bazenom prokopani kanal, nazvan Волго. Донской канал ili samo Волго-Дон, dužine oko 100 km, dovršen je 31. svibnja 1952. i dobio je ime Vladimira Iljiča Lenjina na gradnji kanala sudjelovalo je oko 700 000 ljudi, od čega su oko 100 000 bili zarobljeni njemački vojnici, a još toliko sovjetski robijaši; dan rada na kanalu računao se kao dva ili tri u zatvoru pa su deseci tisuća ranije oslobođeni kazne, a nekoliko tisuća je dobilo i nagrade za svoj trud