PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PROFESIONALNA ORIJENTACIJA je nauno struni postupak

  • Slides: 16
Download presentation
PROFESIONALNA ORIJENTACIJA

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA

 • PROFESIONALNA ORIJENTACIJA je naučno - stručni postupak pomoću kojeg se pojedinci usmjeravaju

• PROFESIONALNA ORIJENTACIJA je naučno - stručni postupak pomoću kojeg se pojedinci usmjeravaju u ona područja rada koja najbolje odgovaraju njihovim psihofizičkim sposobnostima, osobinama ličnosti i društvenim potrebama i u kojima imaju najviše izgleda da uspiju. • Teorijski profesionalna orijentacija zasniva se na individualnim razlikama po sposobnostima i osobinama ličnosti, te specifičnim psihofizičkim zahtjevima i odgojnoobrazovnim programima pojedinih škola (struka i profila), odnosno specifičnih psihofizičkih zahtjeva pojedinih poslova i zadataka. • Najbolji podaci prilikom provođenja modela profesionalne orijentacije jesu podaci registrovanu u dosjeu učenika a koji ukazuju na:

Ø Ø Ø • psihofizički razvoj, ponašanje, uspjeh u školskom učenju, vannastavne aktivnosti, interesovanjma,

Ø Ø Ø • psihofizički razvoj, ponašanje, uspjeh u školskom učenju, vannastavne aktivnosti, interesovanjma, zainteresovanost učenika za pojedine oblasti, predmete i sl. Posebno su važni podaci o učeniku dobiveni prilikom upisa u prvi razred: - inteligencija, - osobine ličnosti, - senzorne sposobnosti, - navike, - govor, - zdravstveno stanje, - smetnje u razvoju. . .

 • Također su značajni i slični podaci o učeniku registrovani za vrijeme njegovog

• Također su značajni i slični podaci o učeniku registrovani za vrijeme njegovog prelaska iz razredne u predmetnu nastavu, te podaci utvrđeni tokom VII i VIII razreda. Zbog toga je potrebno kontinuirano pratiti učenike i registrovati određene podatke u dosije, pa će samim tim biti lakše provesti model profesionalne orijentacije i u takvom slučaju veća vjerovatnoća će biti da će učenici više uspjeti u onoj školi za koju ga mi usmjerimo a na osnovu tih pokazatelja. • Izbor struke za koju učenik treba da se obrazuje u svom školovanju je od velikog značaja. Zbog toga vrijedi uložiti dodatne napore. U ovoj za život pojedinca važnoj odluci u velikoj mjeri zavisi čovjekovo zadovoljstvo i uspjeh u životu. Čovjek kao bološko, psihološko i socijalno biće želi da zadovolji niz potreba. Mnoge od tih potreba se realizuju u zanimanju kojim se čovjek bavi. Praksa je pokazala da je neadekvatan izbor škole uzrok brojnim posljedicama, kako za ličnost tako i za društvo u cjelini.

 • Kada govorimo o profesionalnoj orijentaciji potrebno je naglasiti da postoje dvije faze:

• Kada govorimo o profesionalnoj orijentaciji potrebno je naglasiti da postoje dvije faze: - FAZA INFORMISANJA - FAZA SAVJETOVANJA • FAZA INFORMISANJA sastoji se od informisanja učenika o pojedinom zanimanju, koje uslove treba učenik da ispunjava da bi uspješno obavljao posao za koji se opredjeli, koje fizičke, čulne, mentalne zahtjeve učenik treba da ispunjava itd. . • Osnovna škola je mjesto gdje će učenici na sistematski i stručno osmišljen način dobiti: Ø informacije o svijetu zanimanja, Ø o psihofizičkim zahtjevima pojedinih struka i u okviru njih profila i zanimanja, Ø informacije o svojim psihofizičkim sposobnostima upoređenim sa zahtjevima pojedinih struka (profila i zanimanja).

 • Neposrednim posmatranjem, razgovorima sa stručnjacima određenog zanimanja, čitajući posebnu literaturu u kojoj

• Neposrednim posmatranjem, razgovorima sa stručnjacima određenog zanimanja, čitajući posebnu literaturu u kojoj su detaljnije opisana odgovarajuća zanimanja i sl. , učenik i roditelji treba da prikupe informacije koje se odnose na sljedeće: 1. Šta se radi u okviru nekog zanimanja i na kojim se radnim mjestima može raditi poslije završetka srednje škole, 2. U kojoj mjeri su neophodne specifične sposobnosti i osobine Ø fizičke (snaga, okretnost, brzina i sl. ), Ø psihosenzorne (razlikovanje boja, sluha i sl. ), Ø psihomotorne (spretnost prstiju, koordinacija pokreta i sl. ), Ø psihičke osobine i karakter (hladnokrvnost, razvijenost osjećaja za teškoće drugih i sl. ), 3. Neophodna teorijska i praktična znanja iz pojedinih oblasti 4. Uslovi u kojima se obavlja rad Ø položaj tijela pri radu, Ø mjesto (zatvoren ili otvoren prostor, terenski rad i sl. ), Ø vlaga, temperatura, buka, opasnost po zdravlje, Ø raspored radnog vremena,

5. Društvene potrebe za izabranim zanimanjima 6. Mogućnost koja pruža zanimanje za dalje redovno

5. Društvene potrebe za izabranim zanimanjima 6. Mogućnost koja pruža zanimanje za dalje redovno školovanje. • Dokazano je da informacije o zanimanju znatno utiču na izbor zanimanja. One pomažu da se upoznaju različite vrste zanimanja, od kojih učenik izdvaja ona koja mogu zadovoljiti njegove porebe, želje i ambicije. Uz informacije o pojedinim zanimanjima neophodno je dati i obavještenje o prirodi posla u pojedinim zanimanjima, o njihovim dobrim i lošim stranama te o kontraindikacijama. Međutim samo informacije o zanimanju nisu dovoljne da se postigne određeni cilj. • Čovjekova mogućnost da izabere zanimanje za sebe zavisi i od poznavanja sebe tj. svojih psihofizičkih sposobnosti i osobina, karaktera ličnosti, radnih navika, stavova i interesovanja, te od objektivnih mogućnosti za realizaciju želja. Ukoliko dobro poznajemo svoju ličnost, svoje psihofizičke i druge mogućnosti, utoliko ćemo uz druge informacije, biti bliži izboru pravog zanimanja.

 • Oni koji se u svom ponašanju više povode za svojim potrebama a

• Oni koji se u svom ponašanju više povode za svojim potrebama a manje ulaze u to da li postoje lični i drugi uslovi za realizaciju tih potreba izlažu se riziku i zbog toga se događa da iako posjeduju određene sposobnosti i druge karakteristike ličnosti za određeno zanimanje sa rezervom primaju savjet da izučavaju zanimanje koje im se savjetuje, jer mu ono ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri one potrebe koje je sebi još ranije postavio u prvi plan. • Slučajevi gdje postoji odsustvo volje i interesa pojedinca za zanimanja koja im više odgovaraju posljedica su ranog odgoja u kojem je trebalo razviti interes za one vrijednosti kojima oni svojom prirodom više naginju. • Ima slučajeva gdje pojedinci nemaju interes i potrebe za zanimanje koje izučavaju ili obavljaju. Za njih je to zanimanje samo obaveza ali ne i zadovoljstvo. A bez zadovoljstva nema sretne ličnosti.

FAZA SAVJETOVANJA • Uspjeh u izboru zanimanja najviše se postiže kod onih učenika koji

FAZA SAVJETOVANJA • Uspjeh u izboru zanimanja najviše se postiže kod onih učenika koji žele da se informišu o prirodi pojedinih zanimanja, a zatim da im se predloži zanimanje u skladu sa njhovim psihofizičkim sposobnostima i drugim karakteristikama što se utvrđuje psihološkim testiranjem sposobnosti i testovima ličnosti te ljekarskim pregledom. Ti učenici, iako imaju želju za određeno zanimanje, spremni su da prihvate ono zanimanje koje im se savjetuje. • U procesu odgoja o izboru zanimanja važno je poznavati faze kroz koje ličnost prolazi: Ø Prva faza je vezana za uzrast od 6 do 11 godina kada dijete vjeruje da može postati sve što zaželi, ne ocjenjujući svoje sposobnosti ni preporuke koje nameće sredina. Ø U periodu od 11 do 16 godina dominantni su subjektivni faktori sa prisustvom potrebe za realnim momentima za donošenje odluke. Ø U periodu iznad 16 godina dolazi do ravnoteže subektivnih i objektivnih faktota. Rano djetinjstvo je period u kojem se uveliko razvijaju naši interesi, potrebe i vrijednosti koje kako smo već istakli uveliko utiču na izbor budućeg zanimanja.

 • Za uspješno obavljanje određenog posla potrebno je udovoljiti određenim zahtjevima, a to

• Za uspješno obavljanje određenog posla potrebno je udovoljiti određenim zahtjevima, a to su: - fizički i čulni zahtjevi, - sklonosti i interosovanja, - mentalni zahtjevi, - osobine ličnost. • Ovdje je potrebno naglasiti da svaka vrsta zanimanja u okviru navedenih zahtjeva, zahtjeva i određene karakteristike. Također je potrebno seći da ukoliko učenici ne udovolje tim zahtjevima dolazi do određenih kontraindikacija. • Zato se često izbor zanimanja naziva „ Izborom životnog puta“. • Praksa potvrđuje da je izbor buduće škole i zanimanja često pod uticajem trenutnog raspoloženja, a često i pod uticajem ambicija roditelja, okoline, prijatelja. Nije rijedak slučaj da se izbor škole i budučeg zanimanja izvrši na osnovu nekog općeg kriterija koji stvarno može da bude beznačajan za buduće zanimanje.

 • U sveukupnim aktivnostima na provođenju profesionalne orijentacije učenika neophodno je voditi računa

• U sveukupnim aktivnostima na provođenju profesionalne orijentacije učenika neophodno je voditi računa o činjenicama koje su od presudnog značaja za pravilan izbor zanimanja a pored ostalog to su: Ø stepen intelektualnih sposobnosti, Ø prisustvo interosovanja, želja, sposobnosti i mogućnosti, Ø nivo zdravstvenog stanja učenika, Ø nivo socijalne inteligencije, Ø potrebe za kadrovima, Ø mogućnost školovanja u mjestu boravka, kao i mogućnost napredovanja i usavršavanja u struci. • Nije ispravno birati buduću školu i zanimanje samo na osnovu dobrih zarada koje jesu bitne, ali ne moraju značiti sreću i zadovoljstvo. • Interese i želje treba uskladiti sa sposobnostima koje osoba posjeduje i na tome zasnivati izbor zanimanja.

VRSTE INTELIGENCIJE • OPŠTA INTELIGENCIJA: to je sposobnost od koje zavisi uspjeh u skoro

VRSTE INTELIGENCIJE • OPŠTA INTELIGENCIJA: to je sposobnost od koje zavisi uspjeh u skoro svim djelatnostima. Opštu inteligenciju karakteriše dobro razumjevanje i dobro zaknjučivanje, sposobnost prilagođavanja sredini, sposobnost učenja, sposobnost izdvajanja bitnog od nebitnog, sposobnost rješavanja raznih problema, sposobnost kritičkog mišljenja. • SOCIJALNA INTELIGENCIJA: ta sposobnost je značajne za uspješan rad sa ljudima. Ona je važna pretpostavka za uspjeh u društvenim naukama. Socijalna inteligencija je značajna za prosvjetnu, medicinsku, ekonomsko-komercijalnu, ugostiteljskoturističku struku. • TEHNIČKA INTELIGENCIJA: ogleda se u sposobnosti uočavanja i shvatanja raznih tehničkih zakona iz fizike, mehanike itd. Tehničku inteligenciju čine i sposobnosti koje su značajne za poslove gdje se rukuje mašinama, raznim alatkama i dijelovima ili čitavim tehničkim uređajima.

 • PRAKTIČNA INTELIGENCIJA: očituje se u spretnosti ruku, šake, prstiju, nogu, u obavljanju

• PRAKTIČNA INTELIGENCIJA: očituje se u spretnosti ruku, šake, prstiju, nogu, u obavljanju raznih poslova praktične prirode sa raznim sredstvima rada (alati, mašine, saobraćajna sredstva). Praktična inteligencija održava očuvanost čula vida, sluha i koordinacije rada očiju, ruku, nogu, te spretnost u sagledavanju, penjanju i uopšte mijenjanju položaja tijela.

MATEMATIČKO-RAČUNARSKA STRUKA IV STEPEN SLOŽENOSTI • FIZIČKI I ČULNI ZAHTJEVI: - Zadovoljavajuće opšte fizičko

MATEMATIČKO-RAČUNARSKA STRUKA IV STEPEN SLOŽENOSTI • FIZIČKI I ČULNI ZAHTJEVI: - Zadovoljavajuće opšte fizičko i psihičko zdravlje - Zadovoljavajući vid na blizinu - Zadovoljavajući sluh - Zadovoljavajuća spretnost prstiju i ruku - Brzina reakcije na bučni i svjetlosni signal - Brzina razumijevanja signala i zapovijedi - Opšta brzina reagovanja - Lakoća verbalnog izražavanja - Razgovjetan govor

 • SKLONOSTI I INTERESOVANJA Ø Poželjno je da je učenik imao nadprosječne rezultate

• SKLONOSTI I INTERESOVANJA Ø Poželjno je da je učenik imao nadprosječne rezultate iz predmeta: fizke, matematike i stranog jezika, Ø da posjeduje nadprosječno razvijen interes za tehniku, Ø da posjeduje nadprosječno interes za praktični rad, Ø prosječno razvijena i ostala interesovanja (za prirodu, društvo, sport i kulturu). • MENTALNI ZAHTJEVI Ø Nadprosječna opšta inteligencija Ø Nadprosječna tehnička inteligencija Ø Nadprosječne matematičke sposobnosti mišljenja Ø Nadprosječna apstraktna inteligencija Ø Socijalna inteligencija na nivou gornje granice prosjeka Ø Sposobnost uspješnog operisanja brojevima Ø Sposobnost konvergentnog mišljenja (praktičnost u rješavanju problema) Ø Visoka koncentracija pažnje

OSOBINE LIČNOSTI Ø Strpljivost, tolerantnost na frustracije, emocionalna stabilnost, radoznalost, realnost Ø Razvijene radne,

OSOBINE LIČNOSTI Ø Strpljivost, tolerantnost na frustracije, emocionalna stabilnost, radoznalost, realnost Ø Razvijene radne, higijenske i kulturne navike. KONTRAINDIKACIJE • U ovu struku ne bi trebali da se upisuju učenici koji imaju poremećaje nervnog sistema, smetnje vida i sluha, poremećaj pažnje, sklonost glavobolji, visokom krvnom pritisku……. .