PREPORUKE ZA TRETMAN PANINOG POREMEAJA Ime i prezime

PREPORUKE ZA TRETMAN PANIČNOG POREMEĆAJA Ime i prezime: Vdović Tea U Zagrebu, 07. 02. 2015. Praktikum II

UPOZNAVANJE S TRETMANOM (1) Ključna komponenta terapije Educiranje o dijagnozi, simptomima i faktorima koji održavaju simptome Informiranje o: • evolucijskim temeljima anksioznosti • prirodi paničnog poremećaja • općenito o kognitivno – bihevioralnoj terapiji

UPOZNAVANJE S TRETMANOM (2) Terapeut i pacijent suradnički oblikuju specifične ciljeve terapije Na primjer: Izlaganje većem rasponu situacija, Smanjivanje anksiozne zabrinutosti, Reguliranje disanja, Promjena pogrešnih kognitivnih procjena, Razvoj realnije promjene unutarnjih doživljaja Podaci prikupljeni tijekom procjene: - Hijerarhija sigurnosnih ponašanja - Hijerarhija zastrašujućih situacija Utvrđivanje specifičnih pogrešnih interpretacija uzbuđenja – to su kasnije teme kognitivnih rasprava na seansama

PONOVNO UČENJE DISANJA Tehnika namijenjena : Pacijentima se preporučuje da vježbaju 10 min- dva puta dnevno u opuštenom stanju (Sanderson i Mc. Ginn, 1997) Nedavna istraživanja govore kako ponovno učenje disanja (distraktor, osjećaj kontrole) može dovesti do slabijih ishoda nego druge kognitivno bihevioralne strategije smanjivanju općeg rizika od hiperventiliranja povećanju praga za panične napade promicanju opće opuštenosti Klijenti uče usporiti svoje disanje te disati korištenjem abdominalnih mišića

TRENING RELAKSACIJE S obzirom na nedavna istraživanja, primjenjena relaksacija se sada koristi primarno ako pacijenti doživljavaju kroničnu tjelesnu napetost između epizoda panike Upotreba relaksacije se ne preporučuje tijekom epizoda panike Jacobsonova metoda promjene napetosti i relaksacije (1938) Korisne u smanjivanju pće razine pobuđenja “Napadi potaknuti relaksacijom”može doživjeti značajan broj pojedinaca sa paničnim poremećajem Važno informirati pacijente da se napadaji izazvani relaksacijom vježbom smanjuju

KOGNITIVNE INTERVENCIJE(1) IDENTIFICIRANJE AUTOMATSKIH MISLI - Pacijentove bilješke o panici - Informacije o situaciji, jačini anksizonosti koju doživljavaju, automatskim mislima, ponašanja koriste kako bi se nosili sa anksioznošću - U početku klijentima identificiranje automatskih misli otežano jer su usmjereni na neugodu koju doživljavaju tijekom panike i na poriv da pobjegnu

KOGNITIVNE INTERVENCIJE(2) PROMJENA AUTOMATSKIH MISLI Procesom suradničkog empiricizma, terapeut i pacijent ispituju misli kako bi utvrdili pogrešne procjene i promijenili ih Moguća primjena check liste koja se može koristiti za identificiranje automatskih misli koje pacijent najčešće ima Mogu se izvesti bihevioralni eksperimenti da se testiraju pacijentove interpretacije da će se njihovi zastrašujući ishodi dogoditi

Moguća pitanja terapeuta. . . Kojim kategorijama pripadaju Vaše misli ? Jeste li se ikada srušili, onesvjestili umrli? Koje osjećaje imate kada imate ove misli? Je li u misli prisutna pogrešna procjena? Kolika je vjerojatnost da ćete se srušiti i onesvjestiti ako imate napad panike? Kolika je vjerojatnost da ćete umrijeti ako imate napad panike? . . . Što je najgore što se može dogoditi ako imate napadaj panike? Ako se najgore i dogodi i onesvjestite se možete li se nositi s tim?

KOGNITIVNE INTERVENCIJE(3) IDENTIFICIRANJE I PROMJENA DISFUNKCIONALNIH PRETPOSTAVKI - Pretpostavke pacijenata predstavljaju opće oblike njihovih specifičnih automatskih misli - Pretpostavke uključuju “pravila ”, odnosno izjave poput : “trebalo bi ”; “ako onda” ; “moram” Putem kognitivnog restrukturiranja terapeut dovodi u pitanje disfunkcionalne pretpostavke.

KOGNITIVNE INTERVENCIJE(4) IDENTIFICIRANJE I PROMJENA DISFUNKCIONALNIH SHEMA SHEME = konstrukti na dubljoj razini koje pacijent koristi u razmišljanju o sebi, drugima i svijetu () “Centralna shema za pacijente s paničnim poremećajem jest da je svijet opasno mjesto te da su oni ranjivi i bespomoćni u susretu sa opasnošću” - Sheme se indirektno mijenjaju radom na automatskim mislima i pretpostavkama - Primjer : dvadesetosmogodišnji muškarac, pati 6 godina od paničnog poremećaja;

BIHEVIORALNE INTERVENCIJE(1) INDUCIRANJE PANIKE - Ključna komponenta tretmana, usmjerena na tjelesne simptome panike kojih se pacijenti boje METODE: - In vitro izlaganje (u seansi) Važno je utvrditi simptome koji izazivaju strah; zatim ih poticati dok se strah ne smanji- bez upotrebe sigurnosnih ponašanja - Clarkov tretman indukcije panike (1986) - Barlowljeva terapija kontrole panike - - Svrha indukcije odbaciti pacijentova vjerovanja da su tjelesne senzacije panike opasne

BIHEVIORALNE INTERVENCIJE(2) KONSTRUKCIJA HIJERARHIJE STRAHA - Oblikovanje hijerarhije straha rangirajući situacije kojima se pacijent izložiti bez sigurnosnih ponašanja - Hijerarhija straha može se oblikovati uključujući sigurnosna ponašanja u ranijim seansama - Za terapeuta je važno identificirati sva idiosinkratična sigurnosna ponašanja

BIHEVIORALNE INTERVENCIJE (3) IZLAGANJE HIJERARHIJI STRAHA In vivo izlaganje/ izlaganje u mašti bez sigurnosnih ponašanja Situacije poredati s obzirom na razinu straha koju pacijent može tolerirati bez upotrebe sigurnosnih ponašanja; ukoliko ne može bez njih uključiti ih u početku ali ih postupno ukloniti Seansa izlaganja je gotova kada je jasno da je pacijentova pogrešna procjena odbačena; kada je nestala potreba da pobjegne ; ili kada se može suočiti sa situacijom Seanse izlaganja provode se tijekom i između tretmanskih seansi (seanse izlaganja u više različitih konteksta – smanjena mogućnist recidiva)

SUOČAVANJE SA ŽIVOTNIM STRESOM Kao dio tretmana, pacijentu se također predstavlja kratak uvod u kognitivno restrukturiranje anskioznih i depresivnih misli o životnim događajima i dr. Kod pacijenata često prisutne: -- - negativne automatske misli vezano uz proricanje budućnosti, etiketiranje. . - Disfunkcionalne pretpostavke (“Trebao bi biti sposoban. . . ”) - Disfunkcionalne sheme Baveći se ovakvim oblicima kognitivnih distorzija terapeut može pomoći u smanjivanju pacijentove opće razine anksioznosti

PRORJEĐIVANJE TERAPIJE Cilj terapije nije samo uklanjanje napada panike, već i stjecanje vještina suočavnja koje će smanjiti vjerojatnost recidiva Prorjeđivanje seasni pomaže pacijentu u vježbanju funkcioniranja neovisnog o terapiji Seanse ojačavanja mogu se ponuditi periodički kako bi se osiguralo održavanje odbiti, vježbale vještine i prepoznali indikatori recidiva

RJEŠAVANJE PROBLEMA U TERAPIJI Uobičajeni problemi: strah od intrapsihičkih procesa, netolerancija anksioznosti; neizvršavanje domaćih zadaća; nerealna očekivanja STRAH OD INTRAPSIHIČKIH PROCESA - Pacijentov strah da će otkrivanje intrapsihičkih procesa dovesti do otkrića “nesvjesnog” materijala koji otkriva ludilo ili druge osobine - Često kod pacijenata koji pokazuju opsesivan način razmišljanja o anksioznosti - Korisno naglasiti kako se njihovi strahovi o ispitivanju psiholoških procesa nisu potvrdili

RJEŠAVANJE PROBLEMA U TERAPIJI(2) NETOLERANCIJA ANKSIOZNOSTI - Emocionalna perfekcija= vjerovanje da svaku anksioznost treba izbjeći i da se ne može tolerirati - Ispitati cijenu i dobit od ovog vjerovanja i dokaze za i protiv - Korisno kazati pacijentu da anksioznost , kao i drugi osjećaji osigurava korisne informacije te da nije izvor opasnosti Drugi način pristupanja: - Ispitati pacijentova predviđanja o tome što će se dogoditi ako bude anksiozan

RJEŠAVANJE PROBLEMA U TERAPIJI (3) - - NEIZVRŠAVANJE DOMAĆIH ZADAĆA Mnogobrojni razlozi: da će izlagajući se pogoršati stvari; da se ne mogu suočiti sa anksioznišću bez terapeuta ili sigurnosnih osoba; da su stvari bez nade. . . Terapeut svaku misao izlaže kognitivnoj evaluaciji : “Koja je cijena i dobit” ; “Koji su dokazi za i protiv”; “Odnosi li se ova pretpostavka na druge ljude”. . . Neizvršavanje zadaća može biti i terapeutov propust da uključi pacijenta u vježbu izlaganja u seansi prije izlaganja kod kuće ili da se terapija prebrzo odvija “Vježba” bi trebala uključivati specifične instrukcije o tome što će pacijent stvarno činiti za domaću zadaću Pristup “cjepljenjem protiv stresa”

RJEŠAVANJE PROBLEMA U TERAPIJI (4) NEREALNA OČEKIVANJA - Terapeut treba ispitati očekivanja na početku, uključujući pacijentova očekivanja i spremnost za izvršavanje zadataka samopomoći - Letci s informacijama za pacijente mogu biti korisni u odbacivanju nekih nerealnih očekivanja - Pacijente koji su neuspješno tretirali svoje probleme u prošlosti, korisno je informirati da je ovaj pristup relativno nov te da će se koristiti tretmanski pristup koji je drugačiji