Nepromjenjive vrste rijei Prijedlozi Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta

Nepromjenjive vrste riječi

Prijedlozi • Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje. Najčešće se odnose na imenice i imeničke zamjenice, ali se mogu odnositi i na pridjeve i brojeve. • Jedino su nominativ i vokativ samostalni padeži bez prijedloga, a svi se ostali padeži nazivaju nesamostalnim ili kosim padežima te uz njih dolaze prijedlozi. • I neki prijedlozi mogu dobiti navezak (s - sa, k - ka, pred - preda itd. ).

Prijedlozi uz kose padeže • Genitiv: • od, do, iz, s(a), ispred, iza, izvan, unutar, iznad, ispod, više, poviše, niže, prije, uoči, poslije, nakon, za, tijekom, tokom, dno (podno, nadno, odno), vrh (povrh, navrh, uvrh, zavrh), čelo, nakraj, onkraj, krajem, potkraj, sred (nasred, posred, usred), okolo, blizu, kod, kraj, pored, nadomak, nadohvat, i, u, mimo, duž, uzduž, širom, diljem, preko, bez, osim, mjesto (umjesto, namjesto), uime, putem, (s) pomoću, posredstvom, između, (na)spram, put, protiv, nasuprot, usprkos, unatoč, zbog, uslijed, radi (zaradi, poradi), glede, prigodom, prilikom, povodom

• Dativ: • k(a), prema, naprama, nadomak, nadohvat, nasuprot, usprkos, unatoč, protiv • Akuzativ: • kroz, niz, uz, na, o, po, u, mimo, među, nad, pod, pred, za • Lokativ: • na, o, prema, pri, u • Instrumental: • s(a), pred, za, nad(a), pod(a), među

• Čestice ili partikule nepromjenjiva su vrsta riječi kojima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza. • - nemaju značenje, ali mogu promijeniti značenje rečenice • - služe za oblikovanje rečeničnog ustrojstva • upitne - li, zar • potvrdne i niječne - da, ne • zapovjedne - neka • ostale - evo, eto, čak, god, puta

Veznici • Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi, jezični pomoćni element (najčešće jedna ili dvije riječi). • Služe međusobnom povezivanju pojedinih riječi, skupina riječi i rečenica.

• Pravi veznici: • I, pa, te, niti, a, ali, ili, jer, ako, premda, iako • Vezničke riječi – riječi koje u rečenici mogu imati i druge uloge osim povezivanja – odnosne, imeničke i pridjevne zamjenice te neki prilozi • Tko, što, čiji, kolik, kakav, gdje, kada, zato, stoga …

Prilozi • Prilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola. • mjesni, vremenski, načinski, uzročni, količinski • - prilažu se glagolu i označuju uvjete vršenja glagolske radnje

Vremenski prilozi Pitanja: kada? otkada? dokada? danas, večeras, jučer, sinoć, preksinoć, danas, sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, preklani, obdan, obnoć, odmah, smjesta, sada, tada, onda, ikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda, često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro, uskoro, napokon. . . otkada? • odsad, otad, oduvijek, odavna, odmalena. . . dokada? • dosad, dotad, dogodine, dovečer. . . • •

• Mjesni prilozi • Pitanja: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda? dokud? • gdje? • ovdje, tu, ondje, negdje, igdje, nigdje, onegdje, gore, dolje, unutra, vani, sprijeda, straga. . . " kamo? • ovamo, onamo, tamo, nekamo, nikamo, naprijed, natrag. . . kuda? • ovuda, onuda, tuda, nikuda, nekuda, ikuda, kojekuda. . . otkuda? odakle? • odavde, otud, odatle, odonud, niotkuda, odozgo, odozdo, odostraga, izdaleka, izvana, izbliza. . . dokle? dokud? • donekle, dovle, dotle, donle

• • Uzročni prilozi Pitanja: zašto? zbog čega? zato, stoga

• • Posljedični prilozi Pitanja: s kojom posljedicom/ishodom? s kojom posljedicom? uzalud, uzaman, utaman

Količinski prilozi Pitanja: koliko? koliko puta? koliko? ovoliko, toliko, onoliko, nekoliko, malo, premalo, više, manje, dosta, odveć, opet, još, sasvim, potpuno, previše koliko puta? • jedanput, dvaput, triput, stoput • •

Načinski prilozi Pitanja: kako? na koji način? kako? ovako, onako, tako, nikako, nekako, ikako, svakojako, jedva, svejedno, odjednom, sjedećke, ležećke, potrbuške, naglas, napamet, nabolje, kriomice. Načinski prilozi mogu nastati i od pridjeva: • brzo, brže, najbrže, više, najviše, lijepo, veselo, najveselije. . . bratski, sestrinski, gospodski, ljudski' (Pozdravio me bratski. ) Za razliku od pridjeva, odgovaraju na pitanje kako? , a ne kakav? • •

• Usklici ili uzvici nepromjenjive su riječi kojima se izražava neki doziv, osjećaj ili zvuk. • Osjećaji i raspoloženja: • ah, oh, hehe, hura, jao, joj, oho, uh, uf, ijuju, haj, ehe. . . • Dozivanje, poticaji: • iš, đija, mic, ej, de, hej, oj, ej, hej, o, hajde, na, halo. . . • Onomatopeje • bum, tras, pljus, hop, mljac, zum, klik, krc, škljoc, kukuriku, vau, bla, mu, mjau, kva-kva. . . ' • Ovdje se mogu ubrojiti i prezentativi za pokazivanje • evo, eto, eno