to je rije Rije je najmanja samostalna jezina

Što je riječ? ● Riječ je najmanja samostalna jezična jedinica (skup glasova ili glas) koja ima značenje. Osnovna podjela riječi: PROMJENJIVE: imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi i glagoli NEPROMJENJIVE: prilozi, prijedlozi, veznici, usklici i čestice

PROMJENJIVE RIJEČI

Imenice - imenice su promjenjive riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave. - dijelimo ih na opće imenice – one imenuju sve pripadnike određene vrste bića, stvari i pojava i vlastite imenice – one imenuju jedno određeno biće, stvar ili pojavu, a mogu biti i zbirne npr. lišće, smeće, djeca i sl. - gramatička obilježja imenica su rod, broj i padež.

Zadatak 1. Odredi rod, broj i padež sljedećih imenica: a) Na vrhu gore. ž. r. jd. G b) Prišla je nepoznatom čovjeku. m. r. jd. D c) Našao je mjesto koje je tražio. s. r. jd. A d) Stric je čekao u dvorištu. e) Ivane, jesi li napisao zadaću? m. r. jd. N m. r. jd V f) Bila je s Lucijom kada ga je vidjela. g) Pričale su o izletu baš kad je ušla nastavnica. ž. r. jd. I m. r. jd L

Zamjenice - zamjenice su riječi koje zamjenjuju druge imenske riječi. - razlikujemo: a) OSOBNE ZAMJENICE – zamjenjuju sugovorne, govorne i negovorne osobe (ja, ti on, mi, vi, oni) b) POVRATNE ZAMJENICE – zamjenjuje osobne zamjenice kada se radnja vraća na subjekt (sebe/se) c) POSVOJNE ZAMJENICE – zamjenjuju posvojne pridjeve (moj, tvoj, njegov i sl. ) d) POVRATNO – POSVOJNE ZAMJENICE – zamjenjuju sve posvojne zamjenice kada kazuju da se nešto odnosi na subjekt ili mu pripada (svoj, svoje, svoja)

e) POKAZNE ZAMJENICE – upućuju na riječ uz koju stoje (OVAJ stol, ONA majica i sl. ) f) UPITNE ZAMJENICE – zamjenjuju ono što se očekuje kao odgovor na postavljeno pitanje (tko, što, koji, čiji. . ) g) ODNOSNE ZAMJENICE – služe kao veznici i pokazuju na što se odnosi sadržaj zavisne rečenice (tko, što, čiji, kakav. . ) h) NEODREĐENE ZAMJENICE – zamjenjuj nešto neodređeno ili suviše općenito (ništa, nitko, nešto, štogod. . )

Zadatak 2. Odredi vrstu zamjenice: a) Tko je sve bio tamo? upitna z. b) Jedino je on znao što se zapravo dogodilo. c) Počešljala se. osobna, odnosna z. povratna z. d) Nitko nije ništa vidio. neodređene z. e) Zbog mraka nije mogla pronaći svoj mobitel. f) Njihova kuća je izgorjela. g) Za to je ona bila kriva. posvojna z. pokazna, osobna z. povratno-posvojna z.

Pridjevi - pridjevi su promjenjive riječi koje pridijevamo imenicama. Njima izričemo svojstva i osobine bića, predmeta i pojava te odnose među njima. PRIDJEVI PO ZNAČENJU opisni (KAKAV? ) posvojni (ČIJI? ) gradivni (OD ČEGA? )

- opisni pridjevi se mogu stupnjevati tj. komparirati. 1. STUPANJ POZITIV npr. lijep 2. STUPANJ KOMPARATIV ljepši 3. STUPANJ SUPERLATIV najljepši

Zadatak 3. Popuni tablicu! bijel žut jak zao KOMPARATIV bjelji žući jači gori SUPERLATIV najbjelji najžući najjači najgori POZITIV

Brojevi - brojevi su riječi kojima izričemo: a) količinu – glavni brojevi – jedan, dva, tri. . . b) poredak – redni brojevi – prvi, drugi, treći. . . SKLONIDBA GLAVNIH BROJEVA: dva, tri, četiri N, A, V dva dvije tri četiri G dvaju dviju triju četiriju D, L, I dvama dvjema trima četirima

Zadatak 4. - Umetni odgovarajući oblik: a) Prilazim ____ dvjema djevojkama. (dva) b) _______ Četiri dečka su nestala. (četiri) dvama je to rečeno. (dva) c) Njima ____ Tri nedostaje. (tri) d) ______

Glagoli - glagoli su promjenjiva vrsta riječi kojom izričemo radnju, stanje ili zbivanje. - s obzirom na trajanje radnje koju izriču, razlikujemo glagole po vidu: a) svršeni – radnja je potpuno ili djelomično izvršena b) nesvršeni – radnja još uvijek traje - prijelaznost je obilježje glagola da mu radnja prelazi ili ne prelazi na objekt: a) prijelazni glagoli – otvaraju mjesto izravnom objektu (u A) b) neprijelazni glagoli – otvaraju mjesto neizravnom objektu (u G, D, L, I) c) povratni glagoli – skupina neprijelaznih gl. označenih povratnom zamjenicom ‘se’

Glagolski oblici u rečenici - INFINITIV – neodređeni glagolski oblik - GLAGOLSKI PRIDJEVI: radni, trpni - GLAGOLSKE IMENICE - GLAGOLSKI PRILOZ : sadašnji i prošli - GLAGOLSKA VREMENA: a) prezent b) perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt c) futur prvi, futur drugi - GLAGOLSKI NAČINI: imperativ, kondicional prvi, kondicional drugi - GLAGOLSKA STANJA: radno (aktivno), trpno (pasivno)

Zadatak 5. Glagolske oblike iz sljedeće rečenice raspodjeli u tablicu: ‘ Mislila je da će shvatiti nakon nekog vremena, ali on okrene glavu i ona shvati da ga je davno bila izgubila. ‘ perfekt mislila je futur prvi će shvatiti prezent okrene, shvati pluskvamperfekt je bila izgubila

NEPROMJENJIVE RIJEČI

Prilozi - Prilozi su većinom nepromjenjive riječi koje najčešće prilažemo glagolima označujući različite okolnosti vršenja glagolske radnje. - Po značenju razlikujemo više vrsta priloga: a) mjesne: gdje, kuda, kamo, gore, dolje, naprijed. . . b) vremenske: kada, otkada, povremeno. . . c) načinske: kako, ovako, svakako, neprestano. . . d) količinske: nekoliko, dovoljno, mnogo, malo. . . e) uzročne: zašto, zato, stoga. . . f) upitne: gdje, kamo, kada, otkada. .

Zadatak 6. Odredi vrste priloga u sljedećoj rečenici: ‘ Povremeno se pitao kako da bezbolno ode, ali uvijek bi iznova shvatio da nema dovoljno razloga za odlazak. ‘ načinski vremenski prilog količinski prilog načinski prilog vremenski prilog

PRIJEDLOZI - prijedlozi su nepromjenjive suznačne riječi koje izriču odnose između onoga što znače imenice ili na što upućuju zamjenice (npr. unatoč, o, na. . ) VEZNICI - veznici su nepromjenjive riječi koje povezuju riječi ili skupove riječi i surečenice u složenu rečenicu (npr. stoga, i, ili, a, ali. . . ) USKLICI - usklici su nepromjenjiva vrsta riječi kojom se izriče odnos prema sadržaju govora ili situaciji te oponašaju zvukovi u prirodi (onomatopeja) (npr. ej, oj. . ) ČESTICE - čestice su nepromjenjive riječi koje služe za rečenične preoblike i iskazuju stav govornika prema onome o čemu se govori ili izražavaju različite odnose među riječima i rečenicama (npr. da, li, baš. . )

Zadatak 7. Odredi vrstu SAMO nepromjenjivih riječi u rečenici: ‘ Unatoč tome što nam je rekao da to ne smijemo napraviti, odlučile smo poslušati sebe, ne bi li učinile ono što je bilo najpametnije u tom trenutku. ’ čestica prijedlog veznik prijedlog čestica

KRAJ