Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu Nacionalna zaklada

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH Ishodi učenja radionica izrade matrice mjerljivih ishoda učenja u programu izobrazbe knjižničara Dijana Machala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dmachala@nsk. hr

Ishodi učenja n Označite tvrdnju s kojom se slažete: 1. nisam upoznat/a s definicijom ishodi učenja 2. mogu protumačiti definiciju ishoda učenja 3. mogu opisati i interpretirati primjenu ishoda učenja 4. mogu izraditi i analizirati kurikulum temeljen na ishodima učenja 5. mogu procijeniti i argumentirati učinkovitost primjene kurikuluma temenjenog na ishodima učenja

Definicija ishoda učenja Ishodi učenja su iskazi kojima se izražava što učenik treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon što završi određeni proces učenja. Ishodi se najčešće izražavaju kao znanje, vještine ili vrijednosti (stavovi). Ishodi učenja moraju biti praćeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema kojima se može utvrditi jesu li ishodi ostvareni. Ishodi učenja su: ü operacionalizacija kompetencija pomoću aktivnosti koje se mogu opažati i mjeriti, ü neposredni rezultati obrazovanja, osposobljenosti za pojedine vrste ponašanja (kognitivna, psihomotorna i afektivna ponašanja), ü ishodi su, uz ciljeve, sadržaj i metode poučavanja, sastavni i neodvojivi dio kontinuiranog procesa razvoja sylabusa.

Ishodi učenja n Opći kontekst ishoda učenja: n Kriza obrazovanja n Cjeloživotno učenje n omasovljenje obrazovanja n formalno, neformalno, informalno učenje n Nepredvidiva dinamika tržišta rada, međunarodna mobilnost n Hiperprodukcija informacija Video: Learning Ladder

Primjena ishoda učenja n Prednosti primjene ishoda učenja n Učenicima pomaže da shvate što se od njih očekuje i olakšava proces učenja; praćenje vlastitog napretka u gradivu n Nastavnom osoblju pomaže definirati što bi učenici morali znati učiniti (izvršiti) na kraju određenog razdoblja učenja, a prije nisu znali; preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj prema pristupu usmjerenog na učenika n Poslodavce i buduće učenike informira o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom poučavanja, olakšava vidljivost i razlikovanje akademskih programa n Nedostaci primjene ishoda učenja n Ishodi učenja mogu ograničiti učenje ako su preusko definirani n Lakše je mjeriti ishode učenja na nižim razinama, pa njihova primjena može dovesti do redukcije sadržaja u programu n Javlja se rizik od zanemarivanja nekih aspekata učenja: vrijednosti/afektivnih komponenti, prenosivih vještina, kontekstualizacije učenja i sl.

Razine primjene ishoda učenja n Međunarodna razina Za priznavanja diploma i kvalifikacija Nacionalna razina n Za izradu nacionalnih kvalifikacijskih okvira i uspostavu sustava kvalitete Razine institucija n Profesionalni kompetencijski profil (subject benchmark statements) - iz njega se izvode akademski i/ili stručni profil/i Razine kolegija Razine nastavne cjeline n n n

Međunarodna usporedivost i transparentnost programa n Dublinski deskriptori ili opisnici - www. jointquality. org n Rezultat “Združene inicijative za kvalitetu” - postavljaju ishode učenja za četiri ciklusa (razine) sveučilišnog obrazovanja: n Kratki ciklus visokog obrazovanja n Preddiplomski - prvostupnik (baccalaureus, prvi sveučilišni ciklus) n Diplomski - drugostupnik (magistar, drugi sveučilišni ciklus) n Doktorski - trećestupnik (doktor znanosti, treći sveučilišni ciklus) definirani su generički (općenito) na razini stupnja obrazovanja, a ne za pojedinu disciplinu i područje studija razrađeni su u pet dimenzija: n n n ZNANJE I RAZUMIJEVANJE – koje studenti trebaju imati kako bi stekli odgovarajuću kvalifikaciju PRIMJENA ZNANJA I RAZUMIJEVANJA – profesionalnost u najširem smislu ZAKLJUČIVANJE I RASUĐIVANJE – sposobnost integracije znanja, svladavanja složenih situacija, rasuđivanje i zaključivanje u realnim situacijama, društveno i etički odgovorno KOMUNIKACIJA – komuniciranje stavova, ideja, problema i rješenja stručnjacima i laicima VJEŠTINE UČENJA – razvijene vještine učenja s nužne za cjeloživotno obrazovanje i/ili nastavak studija

Međunarodna usporedivost i transparentnost programa n Tuning model – Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi n Inicijativa europskih sveučilišta u građenju općeg pristupa primjeni Bolonjskog procesa na visokom obrazovanju u različitim akademskim područjima n Razvija metodologiju (pre)oblikovanja, razvoja, provedbe i evaluacije studijskih programa za svaki ciklus n Model definira uporišne točke za pojedine područne akademske razine koje će omogućiti usporedivost, kompatibilnost i transparentnost studijskih programa n Projekt definirao područne kompetencije za devet akademskih područja (kemija, fizika, sestrinstvo, geologija, obrazovne znanosti, matematika, europski studij, povijest, poslovni studij) n Posebno naglašava da je potrebno posvetiti pažnju generičkim kompetencijama, a ne samo stručnim, te istraživanjem identificira 30 najtipičnijih generičkih kompetencija i kategorizira ih u tri tipa: instrumentalne (kognitivne, metodološke, tehničke i lingvističke), interpersonalne (socijalne vještine) i sistemske (sustavske).

Profesionalni kompetencijski profil n n n n subject benchmark statements – definiraju ih stručne udruge, profesionalna društva za područja od posebnog nacionalnog interesa kao što je školstvo, profesionalni kompetencijski profil definira se na nacionalnoj razini (HNOS) široko opisuju razinu znanja i vještina za pojedinu struku iz profesionalnog kompetencijskog profila izvode se pojedini akademski i/ili stručni profil/i

Taksonomije obrazovnih ciljeva n Bloomova taksonomija n Razine postignuća dijele se u tri područja, kategorije: n n Kognitivno (područje znanja i razumijevanja) – Bloom, 1956. n Afektivno (područje stavova i uvjerenja) – Krathwohl i sur. n 1964. Psihomotoričko (područje vještina – umijeća) – Simpson, 1972 Svako područje sistematizirano je hijerarhijski od niže ka višoj razini usvojenosti znanja. Svaka razina kategorije nosi ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici mogu pokazati usvojena znanja, vještine i stavove

Bloomova taksonomija n Kognitivno područje (znanje i razumijevanje) ZNANJE – prepoznavanje informacija Definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, reći, navoditi, srediti, zapamtiti. . . RAZUMIJEVANJE – shvaćanje informacija Klasificirati, opisati, raspraviti, izdvojiti, pretvoriti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti. . . PRIMJENA – primjena znanja u rješavanju problema Primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, riješiti, odigrati, skicirati, planirati. . . ANALIZA – razdvajanje informacija na sastavne dijelove Raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti, eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati. . . SINTEZA – primjena informacija Urediti, uskladiti, složiti, sakupiti, konstruirati, kreirati, razviti, formulirati, organizirati, planirati, napisati, predložiti. . . VREDNOVANJE – prosuđivanje korisnosti Utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi, argumentirati, predvidjeti, zaključiti, odabrati Primjer: Nabrojati vrste knjižnica po Zakonu o knjižnicama Procijeniti učinkovitost primjene Standarda za narodne knjižnice

Bloomova taksonomija n Afektivno područje (stavovi i uvjerenja) PRIHVAĆANJE Identificirati, prepoznati, slušati, slijediti, upotrebljavati. . . ODGOVARANJE Odgovarati, pomagati, izvještavati, pozdravljati, čitati, reći. . . VREDNOVANJE Dopunjavati, objasniti, razlikovati, suprotstaviti se. . . ORGANIZACIJA Generalizirati, dovršiti, integrirati, pripremiti, sažeti. . . INTEGRITET Ocijeniti, zastupati, kvalificirati, utjecati, riješiti, predložiti. . . Primjer: Prihvatiti odgovornost za donesene odluke Zastupati primjenu etičkih standarda u poslu

Bloomova taksonomija n Psihomotorno područje (vještine i umijeća) PERCEPCIJA – perception Izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati, izdvojiti SPREMNOST - set Početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti, reagirati, odgovoriti VOĐENI ODGOVOR - attempt AUTOMATIZIRANI ODGOVOR – basic proficiency Oponašati, prirediti, rastaviti, razdvojiti, sastaviti Izvesti, konstruirati, podići, provesti SLOŽENA OPERACIJA – expert proficiency Popraviti, izgraditi, upravljati, demonstrirati PRILAGODBA – adaptable proficiency Prilagoditi, uskladiti, reorganizirati, promijeniti, preokrenuti STVARANJE – creative proficiency Izgraditi, konstruirati, urediti, izumiti, dizajnirati, kombinirati Primjer: Prepoznati pravilne postupke manipuliranja knjižnom građom Izgraditi mrežni portal

Formuliranje ishoda učenja Ishode učenja u okviru nekog kurikuluma prepoznajemo po tvrdnji poput ove: “Na kraju programa/modula/predavanja/radionice/ učenik bi trebao moći …” + aktivni glagol (obično vezan uz prilog koliko uspješno to mora biti učinjeno) + objekt glagola (što će moći učiniti) + fraza koja upućuje na kontekst ili uvjet (okolnosti) pod kojim će se radnja izvršiti Primjer: Na kraju ove radionice polaznici bi trebali moći pravilno formulirati ishode učenja za svoje radionice u okviru nacionalnog programa izobrazbe knjižničara.

Formuliranje ishoda učenja n Ishodi učenja moraju biti: S – specific - konkretni M – measurable - mjerljivi A – agreed - dogovoreni R – relevant - relevantni T – timely – vremenski izvedivi n Ishodi učenja trebali bi biti i transparenti – prepoznati unutar i izvan Europe (Tuning, Gonzalez i Wagenaar, 2006. )

Formuliranje ishoda učenja n Praktični savjeti za formuliranja ishoda učenja n n n Ishode učenja UVIJEK pišemo kao mjerljive aktivnosti Izbjegavamo duge i složene tvrdnje i nepoznate riječi Izbjegavamo preopćenite glagole (znati, razumjeti, osvijestiti) Izbjegavati komparative bolje ili više jer podrazumijeva mjerenje prije i poslije učenja Opće je preporučeno odabrati najviše 5 do 7 ishoda za pojedinu nastavnu jedinicu

Zadatak n Napišite od 3 do 5 ishoda učenja za vlastitu radionicu iz programa izobrazbe knjižničara iz 2008. godine. Na plavi papir napišite ishode iz kognitivnog i psihomotornog područja, a na žuti papir ishode koji pripadaju afektivnom području.

Konstruktivno poravnanje n Pristup poučavanju koji podrazumijeva da planiranje kurikuluma/silabusa započinje jasnom slikom o tome što će studenti biti u stanju učiniti nakon zadovoljavanja zahtjevima kolegija, zatim slijedi utvrđivanje (poravnanje) organizacije programa, usklađivanje metoda poučavanja i na kraju se pristupa provjeri naučenog kako bi se potvrdilo je li učenje dovelo do željenih promjena u znanju, vještinama i uvjerenjima. (Biggs, 2001) n Pri određivanju pristupa učenju i poučavanju treba voditi računa o osobinama odraslih učenika: n kognitivnom funkcioniranju: pamćenje, učenje, kognitivni stilovi n profesionalnom iskustvu i predznanju n motivacijsko/afektivnim obilježjima: ciljevi, vrijednosti, očekivanja, stavovi, interesi (Vizek Vidović, 2008)

Matrica ishoda učenja Kompetencije Ishodi učenja Metode poučavanja Vrednovanje

Vrednovanje ishoda učenja n Instrumenti vrednovanja ishoda učenja u programu izobrazbe knjižničara: n Samovrednovanje: n n E-portfolio – osobni profil – formativna metoda vrednovanja (sumativna metoda primjenjivija je u sustavu formalnog obrazovanja) Vanjsko vrednovanje: n Primjena sustava bodova (ECTS, ECVET, CEU) n Primjena standarda

Literatura Adam, S. Learning Outcomes Current Developments In Europe: Update On The Issues And Applications Of Learning Outcomes Associated With The Bologna Process. 2008. Adam, S. New challenges in recognition: the recognition of prior learning. Official Bologna Process Seminar: why is the recognition of prior experiential learning important and what are the national and institutional implications of this for lifelong learning? Riga: AIC, 2007. CEDEFOP. The Shift to learning outcomes : conceptual, political and practical developments in Europe. 2008. Declan Kennedy, Áine Hyland, Norma Ryan. Writing and Using Learning Outcomes: a Practical Guide. Implementing Bologna in your institution. Vizek Vidović, Vlasta. Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje. Zagreb, 2008. Bloom’s tutorial & wizard American Association of Law libraries – Writing Learning Outcomes