ITANJE I PISANJE Uenje itanja i pisanja Najvea

. ČITANJE I PISANJE

Učenje čitanja i pisanja • Najveća novost koja se javlja pri polasku u školu svakako je učenje čitanja i pisanja. • Da bi dijete moglo savladati te vještine potrebna je dobra govorno-jezična usvojenost, jer su čitanje i pisanje usko povezani sa govorom i jezikom. • Učenje čitanja i pisanja zapravo je nastavak jezičnih vještina koje je dijete već razvilo.

Treba li dijete znati čitati do polaska u školu? NE, ALI bi trebalo usvojene predvještine početnog čitanja: - slušno uočavanje i razlikovanje glasova unutar riječi - glasovna analiza - glasovna sinteza - povezivanje pojma glasa i slova - praćenje glasova u slijedu i njihovo reproduciranje - slušno-govorna memorija - vizualna percepcija Ove vještine stvaraju temelje za usvajanje složenog. . procesa kao što je čitanje.

Čitanje • Prevođenje pismenih znakova u govorne. • Čitamo da bismo razumjeli napisanu poruku. • Za vrijeme čitanja oči se stalno pomiću duž redaka, ali ti pomaci nisu ravnomjerni, već skokoviti. Između pojedinih skokova su pauze, za vrijeme kojih se zapravo odvija čitanje.

Pisanje • Djelatnost izražavanja vlastitih misli i osjećaja sustavom znakova koji se naziva pismo. • Učeći pisati djete uči značenje, oblik i funkciju slova i riječi. • Kvaliteta pisanja procjenjuje se ponajprije čitljivošću napisanog teksta i brzinom pisanja.

Vještine potrebne za pisanje • Koordinacija oko – ruka • Vizualna percepcija • Auditivna percepcija PREDIKTORI • Vizualno pamćenje slova USPJEŠNOSTI • Prostorna orijentacija • Dekodiranje (glas-slovo) • Motorika (grafomotorika)

Poremećaji čitanja i pisanja • Ako dijete mijenja pojedine glasove u govoru, postoji mogućnost da će ih mijenjati i u čitanju i pisanju, tj. postoji mogućnost da se jave poremećaji čitanja I pisanja. • Takvo dijete imat će teškoće u učenju, pisanju zadataka, prepisivanju… b=p =q =d

Disleksija • Teškoća u svladavanju čitanja, sastavljanju glasova u riječi i rastavljanju riječi na glasove • Dislektična djeca često imaju visok IQ (specifična teškoća učenja) • Često se javlja u istoj obitelji • Teškoće i u odrasloj dobi DISLEKSIJA = TEŠKOĆE U UČENJU

Disgrafija Nesposobnost djeteta da savlada vještinu pisanja. Očituje se u mnogobrojnim, trajnim i tipičnim pogreškama. Pogreške nisu povezane s neznanjem pravopisa Trajno su zastupljene bez obzira na IQ, govorni razvoj, normalno stanje osjetila sluha i vida te redovito školovanje.

Diskalkulija • Poremećaj sposobnosti računanja • Razina matematičkih sposobnosti znatno niža u odnosu na KD i IQ • Učestalost kod djece je oko 6% • Podjednako se javlja kod dječaka i djevojčica • Često se javlja u istim obiteljima

Posljedice teškoća ČIP-a TEŠKOĆE U UČENJU ŠKOLSKI NEUSPJEH POREMEĆAJI U PONAŠANJU

Tretman i vježbe Budući da ne postoje dva djeteta s istim simptomoma, ne postoje univerzalni programi pomoći • Program i pristup za svako dijete individualan. • Individualna terapija s logopedom odvija se dva puta tjedno u trajanju od 30 - 45 minuta. • Specifični se programi temelje na rezultatima logopedskih procjena, sustavni su, postupni i razvojno primjereni.

Kako roditelj može pomoći? • Pokazati razumijevanje za djetetove teškoće. • Zauzeti ispravan stav. • Objasniti djetetu problem, uzimajući u obzir njegove mogućnosti shvaćanja s obzirom na dob i sposobnost. • Pružiti mu osjećaj da vjeruje u njegove sposobnosti. • Okolinu upoznati s djetetovim problemom i potrebam • Hrabriti ga, poticati i hvaliti za male uspjeh • Isticati njegova postignuća u drugim područjim

. • Češće motivirati dijete na način da mu tekstovi i štiva budu privlačni. • Biti strpljiv, ne "kažnjavati" ga za nešto ne može (barem ne onako kako bismo mi željeli). • Poticati ga na bavljenje različitim aktivnostima kako bi se osjećao uspješnim. • Ne očekivati previše pomoći od drugih, ali je stalno tražiti, biti spreman na osobni angažman. • Surađivati sa stručnjakom i aktivno se uključiti u terapijski proces. • Skrbiti se da dijete savjesno izvršava obaveze koje može.

KAKO RODITELJI MOGU POMOĆI DJECI U USVAJANJU VJEŠTINE ČITANJA • Poticanjem djeteta na svakodnevno glasno čitanje • Ispravljanje grešaka djetetu tek nakon završenog čitanja • Pažljivim odabirom materijala za čitanje • Odabiranjem tekstova s većim tiskom slova • Iskorištavanje interesa djeteta za određene teme • Upućivanjem na praćenje retka prstom ili korištenje vizualnog pokazivača objašnjavanjem djetetu nepoznatih riječi.

. ČITAJTE S DJETETOM REDOVITO, ALI NE PREDUGO (15 – 20 MIN). NEKA TO BUDE VRIJEME ZA VESELJE, SMIJEH I LJUBAV. NE ZABORAVITE POHVALITI SVOJE DIJETE!