INVAZIVNE VRSTE mr sc Sanja Kaluerovi sanja kaludjeroviciccg

INVAZIVNE VRSTE mr sc. Sanja Kaluđerović sanja. kaludjerovic@iccg. edu. me

INVAZIVNA VRSTA JE: o strana vrsta koja prirodno ne naseljava neko područje, nego je u njega dospjela ili može dospjeti namjernim ili nenamjernim unošenjem o ako naseljavanje ili širenje strane vrste negativno utiče na biološku raznovrosnost, zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na području na koje je unesena

ZNAČAJAN UTICAJ INVAZIVNIH VRSTA: o ekološki (unesene biljne i životinjske vrste počinju dominirati u novom ekosistemu i uništavat biodiverzitet) o ekonomski (unesene vrste uzrokuju štete u ribarstvu, obalnoj industriji i turizmu) o uticaj na ljudsko zdravlje (otrovni organizmi uzrokuju bolesti , a u nekim slučajevima i smrt ljudi). Biljka ambrozija (Ambrosia artemisiofolia) je dobar primjer čiji polen kao izraziti alergen uzrokuje alergije kod velikog broja ljudi.

RAZLIČITI SU UZROCI NASELJAVANJA INVAZIVNIH VRSTA. VEĆINA VRSTA JE DOSPJELA PUTEM TRANSPORTA: o balastne vode(upumpavaju se s namjerom održavanja manevarskih sposobnosti broda za vrijeme putovanja) o naftne platforme

. . . ALI I USLJED KLIMATSKIH PROMJENA o za vrste koje su prešle iz Crvenog mora u Mediteran, navode stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora, uzrok je otopljavanje Jadrana, tj. povećanja njegove prosječne godišnje temperature o većina unesenih vrsta su indopacifičkog porijekla te im topliji Jadran omogućava opstanak… o riječ je o lesepsijskim migrantima nazvanim po inženjeru Ferdinandu de Lessepsu koji je planirao i nadgledao gradnju Sueskoga kanala, veze između subtropskog Sredozemnog i tropskog Crvenog mora o iako je kanal otvoren u oba smjera, više vrsta migrira u smjeru Mediterana o do danas u Sredozemnom moru zabilježeno više različitih taksona.

Poslednje decenije svjedoci smo intezivnih promjena koje se dešavaju u našem okruženju. Klimatske promjene, koje su nekada predstavljane kao priča za daleku budućnost, sada su naša stvarnost i realnost. Svjedoci smo brzih i naglih promjena vremjenskih uslova, koje se ogledaju u veoma sušnim ljetima, i hladnim zimama.

Najbolji indikatori ovih promjena su živi organizmi koji reaguju na ove promjene, raznim odgovorima. I morski ekosistemi su podložni ovim promjenama. Dovoljna je promjena temperature mora od samo nekoliko djelova stepena, koja će se vrlo brzo odraziti na zivotne cikluse i ponašanje mnogih morskih organizama. Ovakve promjene idu u pravcu tropikalizacije, odnosno zagrijevanja morske vode, posebno Jadrana kao najsjevernijeg dijela Mediterana. Na te promjene, naročito brzo reaguju vrste koje su brzi i snažni plivači, odnosno brzo i dinamično mijenjaju svoje mjesto boravka. Ribe, kao indikatori ovih promjena su veoma pogodne, jer plivanjem brzo mijenjaju mjesto boravka. Postoje podaci ulaska novih vrsta riba I rakova u Mediteran, naročito iz Crvenog mora I Atlantskog okeana. Naravno, ribari su najbolji izvor informacija, jer su često na moru, I u prilici su da love I vrste koje nisu lovili ranije.