Naknada tete od divljai na javnim cestama pogled

Naknada štete od divljači na javnim cestama – pogled iz drugog kuta Sanja Tambić Allianz Zagreb d. d. Opatija, 4. -6. 11. 2015.

Prometne nezgode u RH 2010 -2014 (izvor: www. mup. hr) 50000 Ukupan broj nezgoda 824 858 40000 30000 20000 Divljač 861 44394 42443 37065 763 34021 745 31432 10000 0 2010 -2014: 2010 2011 2012 2013 2014 § trend ukupnog broja prometnih nezgoda: - 30% § trend prometnih nezgoda s divljači: - 10% § udio nezgoda s divljači u ukupnom broju prometnih nezgoda: cca. 2, 2%

Nalet vozila na životinje u RH u 2014. (izvor: Lovački vjesnik, VII-VIII. , 2015. ) Podaci prikupljani od MUP-a, lovoovlaštenika, osiguravajućih društva, veterinarskih stanica i pravnih osoba koje upravljaju prometnicama: § ukupno 2. 969 naleta na vozila na životinje (od čega su 2. 333 naleta na divljač) § najviše strada srneća divljač (1. 705 naleta) i to najviše na području Istre (160 životinja) § najviše divljači je stradalo u Sjevernoj Hrvatskoj (718 događaja)

Terminologija ili što je, zapravo, što. . . ? Ø „DIVLJAČ” – zakonom taksativno pobrojane životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi. Treba ih razlikovati od životinja strogo zaštićenih divljih vrsta. Na ustavnim temeljima, zakonom je proglašena dobrom od interesa za RH koja uživa njezinu osobitu zaštitu. U lovištima zaštita je povjerena ovlaštenicima prava lova, a na površinama na kojima se ne ustanovljavaju lovišta divljač je dužan zaštićivati vlasnik zemljišta, odnosno pravna ili fizička osoba koja koristi to zemljište. Ø „LOVIŠTE” - određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Ø „PRAVO LOVA” - ovlast da se na određenoj površini zemljišta provode radnje uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova. Stječe se ispunjavanjem dviju pretpostavki: ustanovljenjem lovišta i koncesijom, odnosno zakupom (izuzev privatnih lovišta). Edit text here Ø „JAVNE CESTE” - javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu RH koje mogu svi slobodno koristiti na propisani način: autoceste, državne c. , županijske c. i lokalne c. Dijelovi javnih cesti određeni su Zakonom o cestama, dok su Zakonom o lovstvu autoceste predviđene i kao granica lovišta koja sprječava prirodnu migraciju divljači. Javne ceste nisu do lovišta niti kada njime prolaze.

Zakonski okvir (I. ) Zakon o lovu (1994) Lovoovlaštenik odgovara za štetu od divljači, ako je oštećenik poduzeo sve propisane mjere. Edit text here ZID Zakona o lovstvu (srpanj 2009) Vozač odgovara za štetu na divljači, ako nije prilagodio brzinu uvjetima/znakovima na cesti. U protivnom, odgovara pravna osoba koja gospodari prometnicom. Iznimno, odgovara ovlaštenik prava lova, ako je šteta uvjetovana skupnim lovom. Edit text here Zakon o lovstvu (2005) Vozač odgovara za štetu na divljači, ako nije prilagodio brzinu uvjetima/znakovima na cesti. U protivnom, odgovara lovoovlaštenik.

Zakonski okvir (II. ) ZID Zakona o javnim cestama (prosinac 2009) Vozač odgovara za štetu od divljači ako nije prilagodio brzinu/postupio po znakovima na cesti. Pravna osoba koja upravlja cestom odgovara ako cesta nije sigurna za korištenje. Osoba koja gospodari lovištem odgovara prema propisima za lovstvo. Ukida se odredba iz ZID ZL-a (2009). Odluka Ustavnog suda RH Zakon o cestama (2011) Edit text here Za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar odgovara ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

Odluka Ustavnog suda RH (ožujak 2015) Odluka Ustavnog suda RH Odluka br. U-I-6264/2014 (NN 31/15) „Odštetna odgovornost osoba koje gospodare lovištima (lovoovlaštenika i lovozakupnika) i načela na kojima se ta odgovornost zasniva nisu predmet uređenja Zo. Ces-a (v. sadržaj članka 1. Zo. Ces-a u točki 6. obrazloženja ovog rješenja). Njihova odgovornost - i to kao objektivna odgovornost - uređena je (i nadalje) Zakonom o lovstvu i općim propisima obveznog prava (članci 1063. 1067. Zakona o obveznim odnosima, "Narodne novine" broj 35/05. i 41/08. ), a osporenim člankom 50. stavkom 1. Zo. Ces-a nije derogirana. Osporeni članak 50. stavak 1. Zo. Ces-a (odgovornost po načelu krivnje) tiče se isključivo odštetne odgovornosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionara javne ceste. “. Edit text here

Pogled iz drugog kuta (I. ) Štetnik § Vozač - vozilo kojim upravlja ZOO definira kao opasnu stvar ≠ divljač zakonom nije definirana kao opasna stvar. § Osoba koja upravlja javnom cestom - ima zakonsku obvezu održavanja cesta. Postavlja znakove opasnosti i zaštitne žičane ograde koje prema Pravilniku služe kao zaštita od izlijetanja divljači. Oštećenik Šteta na divljači § Lovoovlaštenik - ima pravo od osobe koja nanese štetu divljači bespravnim lovom ili na drugi način tražiti naknadu štete prema Odštetnom cjeniku za naknadu štete na divljači iz 2006. g. Edit text here

Odštetni cjenik za izračun naknade za štete na divljači (NN 67/06) Visina naknade za štetu na divljači obuhvaća vrijednost mesa i vrijednost trofeja, utvrđuje se kada je moguće odrediti dob, spol, vrijednost trofeja i količinu mesa, a obračunava se primjenom sljedećih tablica: Srna obična: Jelen obični: Edit text here

Pogled iz drugog kuta (II. ) Protupravnost § Vozač - dužan je brzinu kretanja vozila, u granicama dopuštene i prilagoditi uvjetima/znakovima na cesti. Prilagođenost brzine ovisi o konkretnim uvjetima svake prometne situacije. § Osoba koja upravlja javnim cestama – dužna je održavati ceste da se njima omogući siguran promet. Oslobađa li ih krivnje izostanak zahtjeva od lovoovlaštenika? Što je s njezinom dužnošću da kao osoba koja koristi zemljište na kojem je javna cesta štiti divljač postavljanjem zaštitnih žičanih ograda? § Lovoovlaštenik - dužan je smanjivati broj divljači; osigurati Edit text dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu; izgoniti divljač s here ugroženog zemljišta, ograditi zemljišta i koristiti razne repelente i plašila; poduzimati ostale uobičajene mjere. Je li ispunjenje svih ovih mjera garancija da se šteta neće dogoditi? Je li to uopće moguće utvrditi u svakom pojedinom slučaju?

Odgovornost: objektivna ili subjektivna? Za koga i kada? Objektivna odgovornost lovoovlaštenika (I. ) 1) Većinu divljači po njihovim prirodnim osobinama ne možemo smatrati „opasnim” stvarima (npr. puh, kuna, jazavac, zec i sl. ). 2) Vlasnik opasne stvari ili osoba koja upravlja opasnom stvari odgovara objektivno - osoba koja gospodari lovištem ne upravlja s divljači, nego lovištem. Vlasništvo na divljači stječe tek njezinim odstrijelom. Divljač uživa osobitu zaštitu RH kao opće dobro od njezina interesa. 3) Nalet vozila na divljač predstavlja i pravni sudar dviju opasnih stvari. Prema uvriježenoj sudskoj praksi opasnijom se uvijek smatra divljač, iako je ovo stajalište u zbilji neodrživo. U takvim situacijama nema mjesta primjeni čl. 1072. ZOO-a i odgovornosti po principu krivnje jer se isti odnosi samo na međusobne zahtjeve vlasnika Edit text here vozila. 4) Uz izuzetak privatnih lovišta, pravo lova osniva se aktima državnih tijela. Osnivanjem ovog prava RH otklanja od sebe bilo kakvu odgovornost za naknadu štete od divljači koja je njezino opće dobro.

Odgovornost: objektivna ili subjektivna? Za koga i kada? Objektivna odgovornost lovoovlaštenika (II. ) 5) Distribucija naknade za pravo korištenja lova zakonom je propisana. 40% iste ide u korist države (30% izravno u državni proračun kao nenamjenska sredstva, 10% je prihod resornog ministarstva). 6) države članice EU nemaju uređen sustav odgovornosti za štetu po načelu objektivne odgovornosti lovoovlaštenika (primjerice: Njemačka, Francuska, Austrija). 7) Odredbe Zakona o lovstvu na koje, između ostalog, upućuje Ustavni sud RH u svojoj odluci derogirane su Zakonom o javnim cestama koji više nije na snazi. Edit text here

Države Jugoistočne Europe (I. ) DRŽAVA SRBIJA CRNA GORA SLOVENIJA NORMATIVNI OKVIR Zakon o divljači i lovstvu - za štete u lovištu od zaštićene divljači odgovara korisnik lovišta. Za štete od trajno zaštićene divljači odgovara nadležno ministarstvo. Za štete izvan lovišta koje uzrokuje lovostajem zaštićena divljač odgovara nadležno ministarstvo ili nadležni pokrajinski organ. Zakon o divljači i lovstvu - za štetu koju pričini divljač odgovoran je korisnik lovišta. Zakon o obligacionim odnosima (čl. 167. ) izrijekom definira opasnu stvar kao „pokretne ili nepokretne stvari čiji položaj, upotreba, osobine ili samo postojanje predstavljaju povećanu opasnost štete za okolinu”. Posebnim poglavljem obrađena je i odgovornost za štetu od životinja koja pada na teret njezinom „imaocu”, odnosno osobi koja se bavi primanjem životinja na čuvanje i staranje. Zakon o divjadi in lovstvu - za štetu koju prouzroči divljač u lovištu i u lovištu s posebnom namjenom na poljoprivrednim i šumskim kulturama objektivno odgovara upravitelj lovišta. Za štete od divljači na vozilu odgovaraju vlasnik vozila ako nije propisno vozio i upravitelj lovišta ako je šteta nastala zbog upravljanja. Ako su obojica doprinijela nastanku štete, odgovaraju zajedno. Obligacijski zakon – posebno propisuje odgovornost imatelja životinje.

Države Jugoistočne Europe (II. ) DRŽAVA NORMATIVNI OKVIR Zakon o lovstvu - za štetu koju prouzroči divljač za koju je uspostavljen lovostaj odgovara koncesionar na divljači u lovištu u razdoblju kada nije određen lovostaj. Šteta koja nastane od divljači za vrijeme privremene ili trajne MAKEDONIJA zabrane lova naknađuje se iz državnog proračuna. Zakon o obveznim odnosima - posebno uređuje odgovornost za štete od divljači (unutar poglavlja o odgovornosti za štete od opasnih stvari) te je za istu propisana odgovornost korisnika lovišta. Zakon o lovstvu - za štetu koju prouzroči lovostajem zaštićena divljač odgovara korisnik lovišta. Za štete od divljači za koje je propisana zabrana lova odgovara Bi. H (FEDERACIJA osoba koja je tu zabranu propisala. Zakon o obligacionim odnosima - posebno Bi. H) je uređena šteta učinjena od životinja. Za nju odgovara vlasnik životinje, odnosno osoba ili ustanova kojoj je povjerena na čuvanje i staranje. Zakon o lovstvu - za štetu koju počini divljač odgovara korisnik lovišta. Bi. H (Brčko distrikt) Zakon o lovu - za štetu nastalu od divljači zaštićene lovostajem odgovara Bi. H korisnik lovišta. Za divljač za koju je propisana stalna zabrana lova odgovara (Republika Srpska) osoba koja je zabranu propisala.

Umjesto zaključka Ø Ø Ø propisi kojima se regulira ova materija izrazito su podnormirani i posve neusklađeni način njihova donošenja zapravo ukazuje na trenutno prevladavanje stavova pojedinih zainteresiranih skupina ovakvom neredu ne pridonosi niti postojeća sudska praksa s osigurateljnog aspekta upitna je opravdanost preuzimanja rizika za odgovornost lovoovlaštenika/lovozakupnika (ne zaboravimo i na štete na usjevima i nasadima) upitna je i dostatnost prihoda lovoovlaštenika/lovozakupnika za nadoknadu svih nastalih šteta ___________________________________ Izmjene i dopune Zakona. . . „Ustavni sud dužan je stoga upozoriti na neprihvatljivost zakonskih odredbi koje su nejasne, odnosno učinci kojih su neizvjesni ili nepredvidljivi. Takve norme ne ispunjavaju zahtjeve koje pred njih postavlja načelo vladavine prava, a koji moraju biti ispunjeni da bi se konkretna pravna norma uopće mogla smatrati » zakonom «. “

Hvala na pažnji! Sanja Tambić sanja. tambic@allianz. hr