HRANA ZAGAIVANJE I ZATITA POJAM HRANE I IVOTNIH

HRANA, ZAGAĐIVANJE I ZAŠTITA

POJAM HRANE I ŽIVOTNIH NAMIRNICA HRANA PREDSTAVLJA HRANLJIVU MATERIJU NEOPHODNU ZA ŽIVOT LJUDI I ŽIVOTINJA. OSNOVNI SASTOJCI HRANE SU BJELANČEVINE, MASTI, UGLJENI HIDRATI, MINERALNE MATERIJE I VITAMINI. POJAM ŽIVOTNA NAMIRNICA OBUHVATA SVE ŠTO SE U NEPRERAĐENOM ILI PRERAĐENOM OBLIKU KORISTI ZA ČOVJEKOVU ISHRANU ILI PIĆE. U ŽIVOTNE NAMIRNICE SE UBRAJAJU I ZAČINI (SO, SIRĆE, BIBER, PAPRIKA)ALI I DRUGE MATERIJE KOJE SE KORISTE ZA KONZERVISANJE , POBOLJŠANJE BOJE, UKUSA, MIRISA I SL. HRANLJIVE MATERIJE –NUTRITIJENTI MOGU BITI: -MAKRONUTRITIJENTI (BJELANČEVINE, MASTI, UGLJENI HIDRATI, MAKROELEMENTI) I -OLIGONUTRITIJENTI (OLIGOELEMENTI I VITAMINI) -HRANOM SE OBEZBJEĐUJE ENERGIJA I GRADIVNI MATERIJAL ZA RAZVOJ I OBNOVU ORGANIZMA -SEM ORGANSKUH MATERIJA, ŽIVIM BIĆIMA SU NEOPHODNE I VODA I MINERALNE SOLI.

UGLJENI HIDRATI SU OSNOVNI IZVOR ENERGIJE U ORGANIZMU. NAJVIŠE SE UPOTREBLJAVAJU SKROB, SAHAROZA, GLUKOZA, FRUKTOZA, LAKTOZA. DNEVNA POTREBA ČOVJEKA ZA UGLJENIM HIDRATIMA JE OKO 450 GRAMA MASTI SU KAO I ŠEĆERI IZVOR ENERGIJE U ORGANIZMU. DNEVNA POTREBA ČOVJEKA ZA MASTIMA JE 50 -80 GRAMA

BJELANČEVINE IMAJU PRETEŽNO GRADIVNU ULOGU, NEOPHODNE SU ZA OBNAVLJANJE ĆELIJA I RAST. DNEVNA POTREBA ORGANIZMA JE 1 -2 GRAMA NA KG TJELESNE TEŽINE. VITAMINI SU NEOPHODNI ZA ODRŽAVANJE ŽIVOTA I RASTA. ORGANIZAM IH NE MOŽE SINTETISATI VEĆ SE MORAJU UNOSITI HRANOM

MINERALNE SOLI IMAJU VAŽNU ULOGU U ŽIVOTNIM PROCESIMA. MEĐU NJIMA SU NAJVAŽNIJE SOLI KALCIJUMA, FOSFORA, NATRIJUMA, KALIJUMA, JODA, GVOŽĐA. MINERALNE SOLI SE UNOSE PUTEM ŽIVOTNIH NAMIRNICA. NAMIRNICE KOJE SE KORISTE U ISHRANI TREBA DA SADRŽE SVE OSNOVNE KOMPONENTE ZA ODRŽAVANJE ŽIVOTNIH FUNKCIJA

ZAGAĐIVANJE HRANE. ZAŠTITA HRANE OD ZAGAĐIVANJA

IZVORI ZAGAĐIVANJA HRANE PREMA PRIRODI ZAGAĐUJUĆIH SUPSTANCI ZAGAĐIVANJE HRANE MOŽE BITI : -HEMIJSKO, -RADIOAKTIVNO, - BIOLOŠKO HEMIJSKO ZAGAĐIVANJE ŽIVOTNIH NAMIRNICA IZAZIVAJU RAZNE HEMIKALIJE KOJE SE KORISTE U POLJOPRIVREDI(PESTICIDI, VJEŠTAČKA ĐUBRIVA, ADITIVI), INDUSTRIJI(TEŠKI METALI) KAO I RAZNE ZAGAĐUJUĆE MATERIJE KOJE POSREDSTVOM VAZDUHA, VODE ILI ZEMLJIŠTA TAKOĐE MOGU DOSPIJETI U HRANU.

PESTICIDI SU HEMIJSKE MATERIJE KOJE SE KORISTE U POLJOPRIVREDI (KAO SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA), ŠUMARSTVU , KOMUNALNOJ HIGIJENI ZA SUZBIJANJE PO ČOVJEKA ŠTETNIH BILJNIH I ŽIVOTINJSKIH ORGANIZAMA. PREMA NAMJENI DIJELE SE NA HERBICIDE(UNIŠTAVAJU KOROV), FUNGICIDE(GLJIVICE), INSEKTICIDE(INSEKTE), RODENTICIDE( UNIŠTAVAJU GLODARE) OSTACI PESTICIDA U NAMIRNICAMA SU OSTACI AKTIVNIH HEMIJSKIH MATERIJA KOJE SE KORISTE U ZAŠTITI BILJA A DOSPIJEVAJU IZ ZEMLJIŠTA U BILJKE I POSREDNO, U NAMIRNICE ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA( MESO, JAJA. . )

ADITIVI U HRANI ADITIVI SU HEMIJSKE SUPSTANCE KOJE ČOVJEK DODAJE HRANI DA BI JOJ PRODUŽIO TRAJANJE, POBOLJŠAO BOJU, MIRIS, UKUS ILI ČVRSTINU. OSNOVNE GRUPE ADITIVA PREMA NAMJENI SU KONZERVANSI(SPREČAVAJU KVARENJE HRANESO, BENZOATI, SORBINSKA KISELINA), ANTIOKSIDANSI(SPREČAVAJU PROMJENU BOJE SMRZNUTOG VOĆA), EMULGATORI( NJIMA SE POSTIŽE ŽELJENA ČVRSTINA), BOJENE MATERIJE, SREDSTVA ZA AROMATIZOVANJE, SREDSTVA ZA ZASLAĐIVANJE( SAHARIN). . .

STOČNOJ HRANI SE ČESTO DODAJU ANTIBIOTICI DA BI SE POVEĆAO PORAST ŽIVOTINJA. PREKOMJERNA UPOTREBA MOŽE IMATI ŠTETNE EFEKTE PO ZDRAVLJE LJUDI( ALERGIJSKE REAKCIJE , PREOSJETLJIVOST. . ) U HRANU MOGU DOSPIJETI I RAZNI SASTOJCI AMBALAŽE. PROCESIMA PRIRODNOG KRUŽENJA MATERIJE U HRANU IZ ZAGAĐENE SREDINE MOGU DOSPIJETI I RADIOAKTIVNI IZOTOPI. ONI LANCIMA ISHRANE MOGU DOSPIJETI U ORGANIZME ČOVJEKA I ŽIVOTINJA IZAZIVAJUĆI NIZ ŠTETNIH POSLEDICA.

ZAGAĐIVANJE HRANE MOŽE BITI I BIOLOŠKOG PORIJEKLA(BAKTERIJE, VIRUSI, GLJIVICE, PARAZITI). ZAGAĐIVANJE HRANE RAZNIM BIOLOŠKIM ZAGAĐIVAČIMA MOŽE BITI PRIMARNO(DIREKTNO) ILI SEKUNDARNO, KADA MIKROORGANIZMI IZ SPOLJAŠNJE SREDINE DOSPIJU PRVO DO HRANE, A ONDA PREKO NJE UGROŽAVAJU ZDRAVLJE ČOVJEKA.

PITANJA ZA UTVRĐIVANJE ZNANJA 1. DEFINIŠI POJAM HRANA. 2. DEFINIŠI POJAM ŽIVOTNE NAMIRNICE. 3. ŠTA SPADA U OSNOVNE SASTOJKE HRANE? 4. NABROJI VRSTE ZAGAĐIVANJA HRANE. 5. OBJASNI HEMIJSKO ZAGAĐIVANJE HRANE. 6. DEFINICIJA I PODJELA PESTICIDA. 7. ŠTA SPADA U BIOLOŠKE ZAGAĐIVAČE HRANE? KAKVE POSLEDICE IMA BIOLOŠKO ZAGAĐIVANJE HRANE ZA ČOVJEKA? 8. NAVEDI MJERE ZAŠTITE HRANE OD ZAGAĐIVANJA.