ENHARMONSKA MODULACIJA ENHARMONSKA MODULACIJA SE VRI POMOU AKORADA

ENHARMONSKA MODULACIJA Ø ENHARMONSKA MODULACIJA SE VRŠI POMOĆU AKORADA KOJI SADRŽE KARAKTERISTIČNE DISONANCE POGODNE DA SE ENHARMONIJOM PREOBRAZE U DRUGA I DRUGAČIJE USMJERENA SZAVUČJA. Ø ü ü ü NAJVAŽNIJI TAKVI PREOBRAŽAJI SU SLIJEDEĆI: U 7 → V 6 odnosno P 2 → M 3 P 5 → M 6 odnosno U 4→ V 3 M 7 → P 6 odnosno V 2→ U 3

Ø KADA SE NEKI OD NAVEDENI H PREOBRAŽAJA IZVRŠI U SASTAVU ODREĐENOG AKORDA , TADA I SAM AKORD MIJENJA SVOJ SKLOP PA SE NA TOJ OSNOVI I VRŠI NJEGOVO PREZNAČENJE TJ. PROMJENA FUNKCIJE ŠTO NADALJE ZNAČI I DRUGAČIJE RZARJEŠENJE KOJE VODI U NOV TONALITET. v Primjer br 1

v Primjer br. 1 (PREZNAČENJE POLAZNOG VII U CILJNI VII) v (U OVOM PRIMJERU JE IZVRŠENO PREZNAČENJE UMANJENOG ČETVOROZVUKA NA OSNOVU ENHARMONSKE ZAMJENE NJEGOVE UM 7 (es) ZA V 6 (dis). TIP AKORDA SE TIME NIJE PROMJENIO, ALI SE PROMJENIO OSNOVNI TON (OD fis NA dis) PA JE TAKO USLIJEDILA I PROMJENA TONALNE PRIPADNOSTI AKORDA (OD g: VII NA e: VII, I DRUGAČIJE RAZRJEŠENJE – ODGOVARAJUĆE NOVOM TONALITETU. )

Ø ZA RAZLIKU OD DIJATONSKOG PREZNAČENJA KOJE PROIZILAZI IZ DIJATONSKE MNOGOSTRANOSTI AKORDA, ENHARMONSKO PREZNAČENJE SE KORISTI EHARMONSKOM MNOGOSTRANOŠĆU. ØI TU SE RADI O ZAJEDNIČKOM AKORDU KOJI POSTOJI I U POLAZNOM ILI U CILJNOM TONALITETU, MEĐUTIM, ON JE ISTOVJETAN SAMO PO ZVUČANJU DOK JE TEORIJSKI I PO NOTNOJ SLICI NJEGOV TONSKI SASTAV U TA DVA TONALITETA RAZLIČIT. Ø ZAHVALJUJUĆI MOGUĆNOSTI ENHARMONSKOG SHVATANJA POJEDINIH TONOVA MOGUĆE JE UOČITI RAZLIKU U TEORIJSKOM SASTAVU AKORDA, A IZ TOGA SLIJEDI RAZLIKA U NJEGOVOM RAZRJEŠENJU.

Ø RAZLIKA (ENHARMONSKA ZAMJENA) SE ZAPRAVO NE ČUJE, DOK MODULIRAJUĆI AKORD OTKRIVA DA JE NA PRETHODNOM BIO IZVRŠEN ENHARMONSKI PREOBRAŽAJ, USLJED ČEGA JE ON DOBIO I DRUGAČIJE RAZRJEŠENJE. Ø VAŽNO JE ZNATI DA PRAKTIČNO, U MUZIČKOJ LITERATURI, ENHARMONSKA ZAMJENA JE RIJETKO ISPISANA U NOTACIJI PREZNAČENOG AKORDA ŠTO ZNAČI DA ENHARMONIJA NIJE OČIGLEDNA - TREBA JE OTKRITI TJ. ZAMISLITI I PODRAZUMJEVATI. ØMOŽE NAM POMOĆI ČINJENICA DA MODULIRAJUĆEM AKORDU UGLAVNOM PRETHODI NEKI SPECIFIČAN - DISONANTNI AKORD I DA SE ENHARMONSKA ZAMJENA U NJEMU SKRIVA.

Ø TI SPECIFIČNI AKORDI KOJI SLUŽE KAO PODLOGA ENHARMONSKOJ MODULACIJI SU: üUMANJENI ČETVOROZVUK, üPREKOMJERNI TROZVUK, üDOMINANTNI, DVOSTRUKO I TVRDO UMANJENI ČETVOROZVUK. ØUMANJENI ČETVOROZVUK JE NAJČEŠĆE SREDSTVO ENHARMONSKE MODULACIJE. NJEGOV INTERVALSKI SASTAV (3 MALE TERCE) ČINI DA TAJ AKORD U SVIM SVOJIM OBLICIMA ZVUČI JEDNAKO I TO JE PODESNO ZA RAZLIČITE ENHRMONSKE ZAMJENE (SVAKA M 3 MOŽE BITI ZAMJENJENA PR 2 I SL).

Ø POŠTO SE OVAKVIM ZAMJENAMA MIJENJA I OSNOVNI TON AKORDA, I NJEGOV OBLIK I KARAKTERISITČNI INTERVALI – ON DOBIJA NOVE FUNKCIJE I RAZRJEŠENJA KOJA VODE U NOVI TONALITET. Ø SVE NAVEDENE PROMJENE NASTAJU SAMO POD USLOVOM DA BAR JEDAN TON RANIJEG AKORDA OSTANE NEZAMJENJEN. ØAKO SE ENHARMONSKI ZAMJENE SVI TONOVI TIME SE NE MIJENJA NJIHOV MEĐUSOBNI ODNOS I OVAKAV APSOLUTNI ENHARMONSKI PREOBRAŽAJ AKORDA SE NAZIVA ENHARMONSKA RAZMJENA I NEMA ZA POSLJEDICU PROMJENU FUNKCIJE AKORDA I NJEGOVO RAZRJEŠENJE U NOV TONALITET, VEĆ ZNAČI SAMO PROMJENU NOTACIJE IZ PRAKTIČNIH RAZLOGA.

Ø SVESTRANOST UMANJENOG ČETVOROZVUKA U ENHARMONSKOJ MODULACIJI OGLEDA SE U TOME ŠTO JE PREKO NJEGA MOGUĆE UĆI U BILO KOJI OD 24 TONALITETA TEMPEROVANOG SITEMA. v PRIMJER BR 2 (PREZNAČENJE POLAZNOG VIID U VII)

Ø NAJČEŠĆI SU PRIMJERI ENHARMONSKOG PREZNAČENJA POLAZNOG (–VI< ) U NEKI UMANJENI ČETVOROZVUK CILJNOG TONALITETA, MADA SU BROJNI I SLUČAJEVI GDE SE UMANJENI ČETVOROZVUK POLAZNOG TONALITETA PREZNAČUJE U CILJNI (-VI<). v PRIMJER BR 3. (PREZNAČENJE POLAZNOG -VI<)

Ø PREKOMJERNI TROZVUK SE POKAZAO KAO POGODAN ZA ENHARMONSKO PREZNAČENJE JER I ON, ZAHVALJUJUĆI SVOM INTERVALSKOM SASTAVU (DVIJE V 3), U SVIM OBLICIMA ZVUČI JEDNAKO. Ø PODESNE ENHARMONSKE ZAMJENE (Pr 5 →M 6 ODNOSNO V 3→Um 4) DAJU NA ISTOM ZVUKU RAZLIČITE AKORDSKE OBLIKE. Ø PREKOMJERNI TROZVUK MOŽE DA SE U JAVI U 4 RAZNE FUNKCIJE, KAKO U DURU-TAKO I U MOLUDODAJUĆI TOME JOŠ PO JEDAN ENHARMONIZAM UNUTAR TONALITETA:

v SLIKA 1 Ø KAO ŠTO SE U OKVIRU TONALITETA PREKOMJERNI TROZVUK PRAKTIČNO SUSREĆE U FUNKCIJAMA VI> i +D (U DURU), ODNOSNO III (U HARMONSKOM MOLU), TAKO SE I ENHARMONSKA MODULACIJA POMOĆU NJEGA KORISTI UGLAVNOM TIM TRIMA FUNKCIJAMA. Ø PRITOM SE PONEKAD POVEZUJU I VRLO BLISKI TONALITETI (NPR. PARALELENI) A PONEKAD I DOSTA UDALJENI – KORISTEĆI ENHARMONIZAM VI > ~ III.

v PRIMJER BR. 4 (MODULACIJA U PARALELNI TONALITET KORISTEĆI ENHARMONIZAM VI > ~ III)

v PRIMJER 5 (MODULACIJA U UDALJENI TONALITET KORISTEĆI ENHARMONIZAM VI > ~ III) v (NA KRAJU OVOG PRIMJERA IZVRŠENA JE ENHARMONSKA MUTACIJA ( b→B) NA OSNOVU ISTOZVUČNOG (NEPOTPUNOG) Um ČETVOROZVUKA VIID i II< U ISTOIMENOM DURU. )

3. ENHARMONIZAM DOMINANTNOG I TVRDO UMANJENOG ČETVOROZVUKA Ø U OVIM SLUČAJEVIMA PRIMJENJUJE SE ENHARMONSKA ZAMJENA M 7 →Pr 6 ILI OBRATNO, ILI ZAMJENA Č5 → DVOSTRUKO Pr 4 ILI Um 5 →Pr 4. Ø PRITOM SE PROBRAŽAJEM DOMINANTNOG ČETVOROZVUKA DOBIJA I DRUGI OBLIK I DRUGI TIP AKORDA.

Ø NAJČEŠĆE SE KORISITI PREZNAČENJE DOMINANTNOG ČETVOROZVUKA U PREKOMJERNI KVINTSEKSTAKORD CILJNE SUBDOMINANTE - ŠTO VODI U TONALITET ZA POLUSTEPEN NIŽI (MOLSKI). v PRIMJER BR. 6

REKAPITULACIJA : Ø OSNOVNE KARAKTERISITKE POJEDINIH VRSTA MODULACIJE: Ø DIJATONSKU MODULACIJU KARAKTERIŠE PREZNAČENJE AKORDA KAO TAKVOG BEZ IKAKVIH STVARNIH ILI ZAMIŠLJENIH PROMJENA U NJEMU (KORIŠĆENJE NJEGOVE DIJATONSKE MNOGOSTRANOSTI). Ø ZAJEDNIČKI AKORD POSTOJI I PRIPADA I POLAZNOM I CILJNOM TONALITETU, SAMO U RAZLIČITIM FUNKCIJAMA.

Ø ENHARMONSKU MODULACIJU KARAKTERIŠE PREZNAČENJE AKORDA NA OSNOVU ZAMIŠLJENE ILI ISPISANE ENHARMONSKE ZAMJENE JEDNOG ILI VIŠE (ALI NE SVIH) TONOVA U NJEMU (KORIŠĆENJE NJEGOVE ENHARMONSKE MNOGOSTRANOSTI). Ø PRELAZNI AKORD JE ZAJEDNIČKI SAMO PO ZVUKU, DOK SE PO NOTACIJI RAZLIKUJE U POLAZNOM I U CILJNOM TONALITETU, DOK FUNKCIJU, EVENTUALNO, MOŽE DA IMA I ISTU. Ø RAZLIČITA NOTACIJA ODRAŽAVA RAZLIKU U OBLIKU I OSNOVNOM TONU AKORDA, TE RAZLIKU U KRITIČNIM TONOVIMA I NJIHOVOJ TENDENCIJI KOJA IMA ZA POSLJEDICU PREORIJENTACIJU RAZRJEŠENJA TAKVOG AKORDA.

Ø HROMATSKA MODULACIJA NE KORISTI VEZU PREKO ZAJEDNIČKOG AKORDA , PA U NJOJ NEMA NI PREZNAČENJA (NI DIJATONSKOG NI ENHARMONSKOG). Ø POSLJEDNJI AKORD POLAZNOG TONALITETA TRPI HROMATSKU PROMJENU JEDNOG ILI VIŠE TONOVA IZ ČEGA, UZ EVENTUALNU PROMJENU SAME AKORDSKE OSNOVE – NASTAJE PRVI AKORD CILJNOG TONALITETA.

Primjeri za vježbu na času: 1.