HROMATSKA MODULACIJA SREDSTVA HROMATSKE MODULACIJE SU BROJNA JER

HROMATSKA MODULACIJA Ø SREDSTVA HROMATSKE MODULACIJE SU BROJNA JER SE ONA NE VEZUJE ZA PREZNAČENJE AKORDA VEĆ JE POSLJEDICA STVARNE ZVUČNE PROMJENE U GRAĐI AKORDA TJ. IZVRŠENE HROMATSKE PROMJENE. ØIZDVOJIĆEMO NEKE NAJČEŠĆE NAČINE - VIDOVE HROMATSKE MODULACIJE: 1. PROMJENA AKORDSKE TERCE – VEĆINOM SE SVODI NA PROMJENU RODA U KONSONANTNIM TROZVUCIMA (PRETVARANJE MOLSKOG U DURSKI – POVIŠENJEM TERCE I DURSKOG U MOLSKI – SNIŽENJEM TERCE. )

Ø ZA FUNKCIJU AKORDA DOBIJENOG OVAKVOM HROMATSKOM PROMJENOM ODLUČUJUĆI ZNAČAJ IMA UPRAVO SMJER TE PROMJENE. ØPOŠTO POVIŠEN TON IMA UZLAZNU TENDENCIJU (KAO DONJA VOĐICA) – TAKO I DURSKI TROZVUK NASTAO IZ MOLSKOG – POVIŠENJEM TERCE - DOBIJA FUNKCIJU CILJNE DOMINANTE. Ø DA BI TA FUNKCIJA BILA UBJEDLJIVIJA, UOBIČAJENO JE DA SE DOBIJENOM DURSKOM TROZVUKU DODA MALA SEPTIMA ILI NONA), KAO KARAKTERISTIČAN INTERVAL KOJIM SE TAKO POTVRĐUJE DOMINANTNA FUNKCIJA.

(OVAJ POSTUPAK IMA SLIČNOSTI SA POSTUPKOM HROMATSKOG UVOĐENJA VANTONALNE DOMINANTE (U PRIMJERU NA MJESTU c: D 9 BI TO BILA g: Ds). RAZLIKA SE UTVRĐUJE PO TOME DA LI SE MUZIČKI TOK ZATIM NASTAVLJA U DOTADAŠNJEM TONALITETU ILI U NOVOM. )

Ø MOLSKI TROZVUK - NASTAO IZ DURSKOG SNIŽENJEM TERCE - DOBIJA ZNAČENJE CILJNE SUBDOMINANTE, POŠTO SNIŽENI TON DJELUJE PRVENSTVENO KAO SILAZNA - GORNJA VOĐICA. v Primjer 2

ØPOMENUTA DVA SLUČAJA: üDA DURSKI TROZVUK – DOBIJEN IZ MOLSKOG POSTAJE CILJNA DOMINANTA i ü MOLSKI TROZVUK - DOBIJEN IZ DURSKOG POSTAJE CILJNA SUBDOMINANTA NIKAKO NE ZNAČE PRAVILO. Ø NIJE RIJEDAK SLUČAJ DA MOLSKI TROZVUK KOJI JE NASTAO SNIŽENJEM TERCE U PRETHODNOM DURSKOM - POSTANE III STUPANJ ZA NOVI TONALITET ILI DA DOBIJE ULOGU CILJNOG VI ILI II STUPNJA.

v Primjer 3 MOLSKI TROZVUK (NASTAO SNIŽENJEM TERCE U PRETHODNOM DURSKOM) - POSTAJE III STUPANJ U CILJNOM TONALITETU.

2. PROMJENA ZVUČNOSTI AKORDA - NAJČEŠĆE ZNAČI PRETVARANJE NEKOG KONSONANTNOG AKORDA POLAZNOG TONALITETA U DISONANATAN – KRITIČAN AKORD CILJNOG. Ø OBRNUT SLUČAJ JE VEOMA RIJEDAK JER JE I MANJE LOGIČAN. Ø NAJČEŠĆI POSTUPAK U OVOM VIDU HROMATSKE MODULACIJE JESTE PRETVARANJE DURSKOG ILI MOLSKOG TROZVUKA U UMANJENI SA FUNKCIJOM CILJNOG VII STUPNJA. Ø SA CILJEM PODVLAČENJA TE FUNKCIJE OVAKO DOBIJENOM UMANJENOM TROZVUKU REDOVNO SE DODAJE JOŠ UMANJENA SEPTIMA.

(I OVE PROMJENE DOSTA LIČE NA HROMATSKO UVOĐENJE VANTONALNOG VII STUPNJA PA BI SE TAKO MOGLE I TRETIRATI AKO BI MUZIČKI TOK I DALJE OSTAO U POLAZNOM F-DURU. U GORNJEM PRIMJERU g-mol I A-DUR PREDSTAVLJAJU PROLAZNA ISTUPANJA NA PUTU ZA d-mol KOJI ĆE SE POJAVITI KASNIJE KAO OSNOVNI TONALITET STAVA. )

Ø UMANJENI TROZVUK MOŽE DA NASTANE: üOD DURSKOG POVIŠENJEM NJEGOVOG OSNOVNOG TONA ILI SNIŽENJEM TERCE I KVINTE üOD MOLSKOG – POVIŠENJEM OSNOVNOG TONA I TERCE, ILI SNIŽENJEM KVINTE. Ø I OVDJE MOŽEMO IZVUĆI ODREĐENA UOPŠTAVANJA: ü POVIŠENJE AKORDU DAJE PRVENSTVENO NEKU DOMINANTNU FUNKCIJU (D, VII , III), üSNIŽENJE – AKORDU DAJE PRVENSTVENO NEKU SUBDOMINANTNU FUNKCIJU (s, II, VI).

Ø PREKOMJERNI TROZVUK MOŽE DA NASTANE POVIŠENJEM KVINTE PRETHODNOG AKORDA I TADA DOBIJA ULOGU CILJNE +D U DURU ILI III STUPNJA U HARMONSKOM MOLU. Ø AKO PAK NASTANE SNIŽENJEM OSNOVNOG TONA U RANIJEM AKORDU - PO PRAVILU DOBIJA ZNAČENJE CILJNOG VI> U DURU ILI +s U MOLU. 3. HROMATSKA I PRIVIDNA TERCNA SRODNOST AKORADA ČINI PODLOGU TREĆEM NAJVAŽNIJEM VIDU HROMATSKE MODULACIJE. Ø TU SE, ISTOVREMENO SA HROMATSKIM POKRETOM, (KOJI JE UVIJEK PRISUTAN BAR U JEDNOM GLASU) DOGAĐA I PROMJENA SAME AKORDSKE OSNOVE TJ. PRELAZAK NA DRUGI OSNOVNI TON KOJI JE ZA TERCU NIŽI ILI VIŠI OD PRETHODNOG.

v OSNOVU MODULACIJE U OVOM PRIMJERU ČINI HROMATSKA TERCNA VEZA AKORADA a-cis-e (A: D) I f-a-c (B: D). POŠTO SE NA PODLOZI PRVOG TROZVUKA JAVILA HROMATSKA PROLAZNICA gis, A DRUGOME JE DODATA SEPTIMA, PA ČAK I NONA - U PRELAZU SA JEDNOG NA DRUGI AKORD ISPOLJAVA SE PARALELNO TROSTRUKA HROMATIKA (cis-c, e-es, gis-g).

Ø PONEKAD I PRVI OD DVA AKORDA (TZV. IZLAZNI) IMA VID ČETVOROZVUKA, TAKO DA SE OSTVARUJE VEZA DVA ČETVOROZVUKA KOJI SU U HROMATSKOM TERCNOM SRODSTVU. v. PRIMJER 6 v SEPTIME U OBA AKORDA IMAJU ZNAČAJ SAMO KAO DOPUNA I KARAKTERIZACIJA NJIHOVIH FUNKCIJA, DOK JE SUŠTINA HARMONSKOG PROCESA SADRŽANA U SAMIM TROZVUCIMA.

Ø OVAJ VID HROMATSKE MODULACIJE PRUŽA MOGUĆNOSTI ZA NEPOSREDNO I TEČNO POVEZIVANJE ČAK I VRLO UDALJENIH TONALITETA. Ø Primjeri za vježbu: