Ekonomska odrivost zapaanja uz ouvanje djelovanja socijalne drave

Ekonomska održivost – zapažanja uz očuvanje djelovanja socijalne države Social rights and social policy: in pursuit of a new European social paradigm? Opatija 20 -21. rujna 2013. Marija Kaštelan Mrak, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Aktualni kontekst sagledavanja ekonomskih ograničenja suvremene socijalne države PITANJE: u kojem kontekstu sagledavamo postojeće teškoće održavanja ideala (i prakse) socijalne države? kakve smjernice nam taj kontekst sugerira (kako artikuliramo probleme, tako ćemo tražiti odgovore) Obilježja globalnog trenutka: Gospodarska kriza koja se po dubini izjednačava s krizom 30 -tih godina XX stoljeća propitivanje ekonomske održivosti postojećih sustava Slabljenje globalnog utjecaja dugogodišnjih centara moći gubitak povjerenja u ispravnost uhodanih struktura. Pred 10 -20 godina vjerodostojnima su smatrana iskustva razvijenih ekonomija; sam pojam (i proces) tranzicije implicirao je “preuzimanje” već postojećih institucionalnih obrazaca da bi se postiglo efikasnije ekonomsko funkcioniranje i razvijala demokracija u državama koje su prolazile tranziciju. Danas, uslijed gospodarske stagnacije/recesije, jača socijalna nejednakost unutar država, jača socijalno nezadovoljstvo, a još nije izvjesno da se gospodarska aktivnost oporavlja

Polazne pretpostavke o ulozi i djelovanju države Na razini idejnih opredjeljenja/artikuliranih ciljeva Iskonska uloga države je osigurati stabilnost zajednice podržavajući svojim djelovanjem ODRŽIVI GOSPODARSKI RAZVOJ i SOCIJALNU KOHEZIJU (Lisabon, 2000) Na provedbenoj razini Države brigu o održivom razvoju i socijalnost stabilnost koja postižu kroz transfer dohodaka (redistribucijska uloga države) Temeljni oblici provedbe redistribucijske uloge države jesu: 1) fiskalna politika – relativno stabilni principi ostvarivanja državnih prihoda kroz pravično oporezivanje razmjerno ekonomskoj moći (odabir poreznim oblika i diferenciranih poreznim stopa za pojedine kategorije osoba doprinosi se u proračun ali i ujednačava osobno bogatstvo. 2) državna potrošnja – direktni transferi prema korisnicima (individualnim i korporacijama) ali i transferi kroz poslovne transakcije koje pokreću priljev prihoda/aktivnosti prema određenim sektorima

Postojeći program prilagodbe socijalne države – primjeri iz Hrvatske PRISTUP IDENTIFIRANJU PROBLEMA: Disproporcija između priljeva u proračun i odljeva sredstava iz proračuna: demografija, udjeli radno aktivnog stanovništva, zaposlenost/nezaposlenost… Suprotstavljeni trendovi rasta javnog i privatnog sektora ili realne ekonomije nasuprot financijskom sektoru: usporedba rasta/ broja zaposlenih/visine osobnih primanja u javnom i privatnom sektoru. . PREDODREĐUJE REAKCIJE (PROGRAMI PRILAGODBE SUSTAVA) A- porezne reforme revizija strukture poreznih prihoda, revizija poreznih stopa B – unutar budžetska prilijevanja: sanacije, mjere štednje

Detaljniji pregled poduzimanih mjera (pokušaj konceptualnog stupnjevanja mjera prema zahtjevnosti) PROMJENE NA PRIHODOVNOJ STRANI PRORAČUNA (rani tip odgovora na krizu): DEFICITNO FINANCIRANJE = odgoda obaveza – održavanje postojećeg sustava uglavnom nedirnutog (zadržavanje postojećih kategorija prava i njihovih strukturnih odnosa), ali uz zaduživanje i potom kratkoročno rješavanje budžetskih deficita kroz rebalans i eventualno novo zaduživanje implicira uvjerenje da je sustav dobar ali treba prebroditi nepovoljno razdoblje u gospodarskom ciklusu (s tim da se politički oportunizam čini jednako dobrom interpretacijom) KOREKTIVNE PROMJENE – politički nepopularne jer preraspodjela ekonomske moći postaje implicitna (visoko vidljiva) ali i rizična s obzirom na dugoročne posljedice: naime, mijenjaju temeljne odrednice gospodarskih konstrukcija na kojima počiva ponašanje gospodarskih subjekata, pojedinaca i poslovnih organizacija, moguća je destabilizacija postojećih gospodarskih pozicija i daljnje slabljenje konkurentnosti. (moguće i obrnuto; primjer turizma i smanjenje stopa PDV-a) NEDOVOLJNO ISTRAŽIVANO PODRUČJE PROMJENE NA DOHODOVNOJ STRANI PRORAČUNA (zahtjevniji, kasniji tip odgovora na krizu) 1) štednja na strani državne potrošnje a- pretežno linearno umanjenje socijalnih prava iz osnova rada, npr. kroz redefiniranje osnovice i/ili koeficijenata za obračun plaća u javnom sektoru, otežavanja napredovanja u službi… – ILI radikalnija, aktivna štednja kroz dugoročnu redukciju/restrukturiranje prava (opoziv, redefiniranje kolektivnih ugovora u javnom sektoru b- promjena pravila izvještavanja/financiranja (primjer: programski ugovori) c- organizacijsko restrukturiranje i podizanje efikasnosti uprave/javnog sektora =revizija postojeće mreže institucija u javnom sektoru (preustroj sustava javne uprave/ javnog sektora c- reduciranje razmjera državnog poduzetništva (smanjenje ulaganja u infrastrukturne/kapitalne objekte) i smanjenje transfera prema gospodarstvu (corporate welfare) d- privatizacija – preraspodjela odgovornosti za socijalno stanje nacije, pojedinaca između države, pojedinaca/obitelji i privatnih poduzetnika (primjer: reforme mirovinskog i zdravstvenog osiguranja) 2) promjena strukture izdataka – STRATEŠKO REPOZICIONIRANJE /PROMJENE PRIORITETA/NEPROPORCIONALAN RAST određenih oblika državne potrošnje uz istovremeno smanjivanje (drugih oblika – može se događati “spontano” (implicitno, stihijski) ali i svjesnom voljom prilikom donošenja strategija… sadašnje stanje vidi na http: //www. mfin. hr/adminmax/docs/Najznacajnije%20 kategorije%20 rashoda%20 DP%20 prema%20 racunsko m%20 planu%20 I. -VII. 2013. xls

Jesu li poduzimanim mjerama postignuti očekivani rezultati? • • • Kretanje deficita držanog proračuna Kretanje BDP Kretanje zaposlenosti (Najnoviji podaci o nezaposlenosti: http: //epp. eurostat. ec. europa. eu/cache/ITY_PUBLIC/3 -30082013 -AP/EN/3 -30082013 -AP-EN. PDF Kretanje socijalnih izdataka Kretanje siromaštva (kao mjere socijalne isključivosti) ZAKLJUČAK ? 1) Isprobani su različiti mehanizmi, ali su trendovi ostali nepovoljni 2) Možda je nedostajalo dosljednosti u provedbi mjera (puno najava, “strategija”, “probnih balona”) 3) Možda je tempo reformi bio prespor ili su svjetska zbivanja brže produbljavala krizu a sustav je, dok je “birokratski” sustav ujedno je shvaćen kao inertan, tražio više vremena za prilagodbu 4) Možda nisu stvoreni zaštitni mehanizmi koji bi ublažili tranziciju DOJAM: promjene su se događala prebrzo, reforme su bile nepripremljene, rezultati su izostali POTREBNO, BAREM NA RAZINI RASPRAVE, TRAŽITI NOVE PARADIGME DODATNO OPAŽANJE: razlike među državama

DODATNI PROBLEM 1 - Ograničena mobilnosti rada/ljudskog faktora čini ga lokaliziranim problemom Lokalno se uspostavljaju sustavi socijalne podrške koji se pune prvenstveno iz lokalnih izvora (princip vrijedi već na razini obitelji, prenosi se na gospodarsko područje=lokalnu zajednicu, a preko razine nacionalnih država i na europsku razinu) Naime, gospodarsko blagostanje pojedinca i njegov gospodarski prosperitet; aktualni i budući, dobrim su dijelom određeni lokalno i definirani: 1. subjektivnom percepcijom osobnog socijalnog koja je stvara izloženošću određenoj (neposrednoj) sredini koja poznaje vlastitu socijalnu hijerarhiju 2. Lokalno raspoloživim mehanizmima socijalne potpore Lokalno se identificiraju nejednakosti u dohotku, lokalno se (pod utjecajem lokalne kulture i tradicija) utvrđuje konsenzus oko kriterija ubiranja i raspodjele državnih prihoda, lokalno se razvija sustav upravljanja (tijela uprave, njihov interni ustroj, profesionalna kvalifikacija djelatnika…) koji odvlači dio sredstava od osnovne namjene DOJAM: Uvijek će dominantan dio socijalnih problema biti rješavan lokalno otuda i razlog zašto su harmonizacija institucija i strukturni fondovi relevantni alati želi li se stvarati jedinstveno tržište i postizati viši stupanj mobilnost svih faktora na europskoj razini. Njihovim aktiviranjem povećava se mobilnost svih faktora, uključivo ljudskog faktora. ALI, za sad NEJASNO JE KOJE SU POTREBE-nužni izdaci za postizanje kohezije, koji je vremenski horizont za realizaciju jedinstvenog tržišta. NEJASNO TKO ĆE PUNITI DOHODOVNU STRANU (gubitnici/dobitnici).

DODATNI PROBLEM 2 - ekonomsko rezoniranje o potencijalnim posljedicama glomaznost institucionalnog aparata i posljedice netransparentnost Aparat koji s jedne strane narastao kako bi obvladao zahtjevima upravljanja složenim (ne samo glomaznim) sustavima na kojima se socijalna država temelji, apsorbira značajan dio raspoloživih resursa za potrebe vlastitog funkcioniranja (sugestiju o razmjerima “trošenja resursa za administrativnu funkciju” daju brojevi o kretanju zaposlenosti u javnoj upravi/ javnom sektoru) Prebrza izgradnja institucija čini sustav netransparentnim za “korisnike”, otežavajući im prilagodbu na novonastale okolnosti. U razmjerima ekonomskih promišljanja ekonomija specijalizacije, netransparentnost sustava vodi manje efikasnoj alokaciji osobnih resursa poput pažnje, potencijalno aktivno iskoristivog vremena za osnovu aktivnost pojedinca (rad u struci/osnovnom zanimanju), financijskih sredstava u aktivnosti usmjerene na povećanje osobne socijalne sigurnosti, smanjujući pritom produktivni doprinos pojedinca zajednici Otvara se prostor manipulacijama i raznim oblicima korupcije – u netransparentno ustavu, pri posredovanom upravljanju, povećan je rizik rasta agencijskih troškova…

Što bi mogle biti radikalne promjene koje bi prekinule spiralu pokušaja i neuspjeha? DA LI DIRATI SVETE KRAVE? Privatizacija socijalnih izdataka kao otklon od socijalne države? Premda ideološki sporno, postupno se događa a nemamo, kao zainteresirana javnost, direktnog uvida ni u razmjere promjena ni u poduzete mjere i njihove rezultate (pogledati/usporediti razlike u strukturi izdataka na eurostat -maps socijalnih izdataka za starost i za zdravstvo za pojedine države) Decentralizacija uprave i modaliteta rješavanja socijalne dileme? Ako da, da li polazeći od europske razine do razine nacionalnih država i regija? Može li se tim pristupom smanjiti trošak nagomilane centraliziranog birokratskog aparata ili bi se samo stvorila veća nesigurnost i urušili temelji jedinstvenog tržišta Dodatna (TEHNIČKA? ) pitanja: 1) U kojem pravcu tražiti paradigmu koja će dozvoliti odmak od detektiranja problema dominantno kroz prihode i rashode državnog proračuna 2) u kojim bi se kategorijama moglo iskazati napredak – rast ili promjena strukture osobne potrošnje (vidi razlike http: //epp. eurostat. ec. europa. eu/tgm/table. do? tab=table&init=1&language=en&pcode =tps 00106&plugin=1

Opća država- socijalni izdaci (% BDPa) Izvor: eurostat Za RH nema podataka u glavnim statističkim tablicama, no troškovi rastu. Eurostat: Statistics in Focus(podaci za 2011. godinu) zapaža sličnosti u strukturi državne potrošnje među starim državama članicama, dok su razlike izraženije za EU 12 U svakom slučaju, značajan dio proračuna EU država odlazi na socijalna davanja; za EU 27 najveći udio 20 -tak %BDP čini socijalna zaštita, daljnjih 7, 3 % zdravstvo i dodatnih 5. 3 % obrazovanje. U ukupnoj potrošnji opće države za EU 27 u 2011. godini gotovo 40% čine troškovi socijalne zaštite. Zajedno sa zdravstvom, udio se penje na 55% proračunskih sredstava. • http: //epp. eurostat. ec. europa. eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-13 -009/EN/KS -SF-13 -009 -EN. PDF

Socijalni izdaci – ukupni (% BDP-a) (izvor: eurostat) GEO/TIME European Union (27 countries) 2001 2005 : 2008 2009 2010 27, 06 26, 79 29, 61 29, 37 Euro area (17 countries) 26, 78 27, 66 27, 57 30, 41 30, 36 Belgium 26, 31 27, 31 28, 15 30, 43 29, 90 15, 10 15, 49 17, 21 18, 06 Bulgaria : Czech Republic 18, 68 18, 37 18, 04 20, 32 20, 15 Germany (until 1990 former territory of the FRG) 29, 74 30, 10 28, 07 31, 49 30, 68 Greece 24, 30 24, 85 26, 24 28, 03 29, 11 Spain 19, 71 20, 57 22, 10 25, 28 25, 73 18, 73 20, 80 20, 82 Croatia : : Italy 24, 81 26, 25 27, 72 29, 87 29, 88 Hungary 19, 47 21, 90 22, 88 23, 48 23, 07 Netherlands 26, 49 27, 86 28, 48 31, 57 32, 06 Austria 28, 60 28, 75 28, 44 30, 60 30, 35 Poland 20, 97 19, 71 18, 56 19, 17 18, 95 Portugal 21, 87 24, 50 24, 35 26, 96 26, 98 Romania 12, 78 13, 44 14, 25 17, 08 17, 58 Slovenia 24, 38 23, 02 21, 37 24, 15 24, 80 Slovakia 18, 94 16, 50 16, 06 18, 78 18, 58 Sweden 30, 43 31, 14 29, 52 31, 98 30, 44

Godišnje kretanje zaposlenosti – godišnje promjene Izvor: eurostat GEO/TIME 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 European Union (27 countries) 1, 0 1, 6 1, 8 1, 0 -1, 8 -0, 4 0, 3 -0, 5 Belgium 1, 4 1, 1 1, 7 1, 8 -0, 2 0, 7 1, 4 0, 2 Bulgaria 2, 7 3, 3 3, 2 2, 6 -4, 7 -3, 4 -4, 3 Czech Republic 2, 1 1, 3 2, 1 2, 3 -1, 8 -1, 0 0, 4 -0, 1 0, 6 1, 7 1, 2 0, 1 0, 6 1, 4 1, 1 Greece 3, 0 1, 9 1, 4 1, 2 -0, 6 -2, 6 -5, 6 -8, 3 Spain 4, 1 4, 0 3, 0 -0, 1 -6, 5 -2, 5 -1, 5 -4, 2 Croatia 0, 7 3, 9 1, 4 3, 1 -1, 8 -5, 1 -2, 3 -3, 9 Italy 0, 6 2, 0 1, 3 0, 3 -1, 6 -0, 7 0, 3 -0, 3 0, 4 0, 7 -1, 8 -2, 5 0, 7 0, 4 0, 1 Austria 1, 2 1, 7 1, 8 2, 0 -0, 7 0, 8 1, 7 1, 1 Poland 2, 2 3, 2 4, 5 3, 9 0, 4 0, 5 1, 0 -3, 4 -0, 3 0, 5 0, 0 0, 5 -2, 6 -1, 5 -4, 2 0, 7 0, 4 0, 0 -2, 0 -0, 3 -1, 1 1, 5 Germany (until 1990 former territory of the FRG) Hungary Portugal Romania : Slovenia -0, 5 1, 5 3, 3 2, 6 -1, 8 -2, 2 -1, 6 -1, 3 Slovakia 1, 6 2, 1 3, 2 -2, 0 -1, 5 1, 8 0, 1 Sweden 0, 3 1, 7 2, 3 0, 9 -2, 4 1, 0 2, 3 0, 7

Udio stanovništva podložan riziku siromaštva (ispod 60% mediana, nakon socijalnih transfera)I izvor: eurostat GEO/TIME 2003 2007 2008 2009 2010 2011 2012 : 16, 5 16, 4 16, 3 16, 4 16, 9 : Belgium 15, 4 15, 2 14, 7 14, 6 15, 3 : Bulgaria 14 22, 0 21, 4 21, 8 20, 7 22, 3 : Czech Republic : 9, 6 9, 0 8, 6 9, 0 9, 8 9, 6 Germany (until 1990 former territory of the FRG) : 15, 2 15, 5 15, 6 15, 8 : 20, 7 20, 3 20, 1 19, 7 20, 1 21, 4 : Spain 19 19, 7 19, 6 19, 5 20, 7 21, 8 : Croatia 18 18 17, 3 17, 9 20, 5 21, 1 : : 19, 8 18, 7 18, 4 18, 2 19, 6 : 12 12, 3 12, 4 12, 3 13, 8 14, 0 Austria 13, 2 12, 0 12, 4 12, 0 12, 1 12, 6 : Poland : 17, 3 16, 9 17, 1 17, 6 17, 7 17, 1 Portugal 19 18, 1 18, 5 17, 9 18, 0 : Romania 17 24, 8 23, 4 22, 4 21, 1 22, 2 : Slovenia 10 11, 5 12, 3 11, 3 12, 7 13, 6 13, 5 Slovakia : 10, 6 10, 9 11, 0 12, 0 13, 0 : Sweden : 10, 5 12, 2 13, 3 12, 9 14, 0 : European Union (27 countries) Greece Italy Hungary