Ekonomska analiza privrednih subjekata 1 2 3 4
Ekonomska analiza privrednih subjekata 1. 2. 3. 4. Struktura bilansa stanja i bilansa uspeha Utvrđivanje EBITDA Analiza Neto Obrtnog Fonda Racio analiza 1. 2. 3. 4. 5. 6. Likvidnosti Aktivnosti (Efikasnosti) Profitabilnosti Solventnosti (Finansijske strukture) Rentabilnosti Ekonomičnosti 5. Du Pont analiza
Ekonomska analiza privrednih subjekata 2. UTVRĐIVANJE EBITDA (Earnings Before Interest Tax Depreciation and Amortization) ili dobit pre kamata, poreza i amortizacije je jedan od pokazatelja poslovne uspešnosti kompanije. EBITDA se računa iz bilansa uspeha. U velikoj meri se koristi kao osnova za kreditnu analizu (ocena sposobnosti preduzeća da redovno ispunjava svoje finansijske obaveze). Pokazuje sposobnost preduzeća da ostvaruje dobit samo iz osnovne delatnosti. Česte promene tj. kretanja EBITDA pokazuje nam da nešto nije u redu sa preduzećem.
Ekonomska analiza privrednih subjekata EBITDA = poslovni prihodi - rashodi redovne delatnosti + troškovi amortizacije EBITDA 2019 = 25. 002. 210 - 22. 621. 760 + 1. 389. 008 = 3. 769. 458 din. EBITDA 2018 = 24. 956. 988 - 22. 135. 540 + 1. 342. 352 = 4. 163. 800 din. EBITDA 2019. godine pokazuje da je kompanija napravila 3. 769. 458 dinara keša iz normalnog (operativnog) poslovanja.
Ekonomska analiza privrednih subjekata EBITDA marža = EBIDTA / Prihodi od prodaje X 100 EBITDA marža 2019 = 3. 769. 458 / 21. 557. 017 X 100 = 17, 49 % EBITDA marža 2018 = 6. 163. 800 / 21. 221. 023 X 100 = 29, 05 %
Ekonomska analiza privrednih subjekata Što je veća EBITDA marža, manje je rizično preduzeće s finansijskog aspekta. Niske marže daju loše signale o uspešnosti poslovanja, ali mogu biti izazvane troškovima širenja poslovanja (lansiranjem novog proizvoda, povećanjem tržišnog učešća, osvajanjem novih tržišta). Visoke marže znak su dobrog upravljanja i rukovođenja ili povoljnih tržišnih uslova bez adekvatne konkurencije.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 3. ANALIZA NETO OBRTNOG FONDA Neto obrtni fond se definiše kao razlika između dugoročnih izvora finansiranja (dugoročne obaveze i sopstveni kapital) i stalnih sredstava. Ako se dobije da je neto obrtni fond pozitivna veličina, predstavlja deo obrtnih sredstava koja su finansirana iz dugoročnih izvora.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Kada je neto obrtni fond jednak 0, onda se smatra da su dugoročni izvori finansiranja jednaki stalnim sredstvima i to je retkost. Negativan neto obrtni fond označava teške poremećaje u poslovanju preduzeća. Uz racio brojeve neto obrtni fond je jedan od veoma važnih elemenata finansijske analize.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Neto obrtna sredstva predstavljaju onaj deo obrtnih sredstava koji je finansiran dugoroonim kapitalom (sopstveni plus dugoročni pozajmljeni kapital). Neto obrtna sredstva = Obrtna sredstva - Kratkoročne obaveze NOS 2019 = 13. 184. 648 - 3. 978. 512 = 9. 206. 136 din NOS 2018 = 12. 593. 641 - 3. 829. 586 = 8. 764. 05 din
Ekonomska analiza privrednih subjekata U pitanju je ista veličina koja se posmatra iz dva različita ugla. Neto obrtni fond stavlja akcenat na dugoročne izvore finansiranja koji su iskorišćeni za finansiranje dela obrtnih sredstava, dok neto obrtna sredstva stavljaju akcenat na deo obrtnih sredstava koji je finansiran iz dugoročnih izvora.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. RACIO ANALIZA Racio analiza je među najpopularnijim i široko korišćenim alatima finansijske analize. Pod racio analizom se podrazumeva izučavanje različitih odnosa između povezanih stavki koje su prezentovane u finansijskim izveštajima. Naziv racio je vezan za englesku reč “ratio” koja u prevodu znači “odnos” tako da racio brojevi u finansijskoj analizi predstavljaju odnos između dve funkcionalno povezane bilansne pozicije.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Osnovna svrha racio brojeva je da omoguće ocenu finansijskog stanja preduzeća, kao i trend promene finansijskog stanja preduzeća. Racio analiza zasnovana je na Du Pont modelu i ovaj model ima široku primenu kod sagledavanja relacija između činilaca profitabilnosti i ukupnih ulaganja.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Finansijska racia se koriste za poređenje finansijskih performansi preduzeća tokom perioda i poređenje između preduzeća, sa fokusom na sličnostima, razlikama i trendovima. Koriste je menadžeri, finansijski analitičari, procenitelji, investitori, poverioci, itd.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Zahtevana finansijska informacija može da ima više formi, ali uključuje uobičajena poređenja kao što su: poređenja iste stavke za preduzeće tokom niza godina, poređenje najznačajnijih odnosa u okviru iste godine ili poređenja poslovanja nekoliko preduzeća koje posluju u istoj industrijskoj grani.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Investitori i kreditori ne mogu da donesu odluke na osnovu finansijskih izveštaja za jednu godinu. Neophodno je posmatrati nekoliko godina, kako bi se formirao validan zaključak o finansijskim performansama preduzeća.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Osnovne vrste racio pokazatelja su: racio likvidnosti racio aktivnosti racio profitabilnosti racio solventnosti Pored navedenih, analiziraćemo i: racio ekonomičnosti racio rentabilnosti racio produktivnosti
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 1. RACIA LIKVIDNOSTI Likvidnost tj. kratkoročna finansijska sigurnost, predstavlja sposobnost preduzeća da na vreme plati dospele obaveze, a da i dalje raspolaže sa dovoljno sredstava da nesmetano nastavi sa poslovanjem, bez narušavanja svoje kreditne sposobnosti.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Racio likvidnosti ukazuje na sposobnost preduzeća da izmiri kratkoročne obaveze. Ova racija se fokusiraju na obrtna sredstva i kratkoročne obaveze. Za procenu likvidnosti su posebno zainteresovani poverioci kao što su banke i dobavljači. Ova racija se fokusiraju na obrtna sredstva i kratkoročne obaveze. U bilo kom trenutku poslovanja, ostvareni profit može da bude zarobljen u zalihama i potraživanjima, čime postaje nedostupan
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 1. 1. RACIO OPŠTE LIKVIDNOSTI Racio opšte likvidnosti predstavlja meru sposobnosti preduzeća da podmiri kratkoročne obaveze. Odnos 2: 1 u korist obrtnih sredstava, uzima se kao normalan. Bilo koji zaključak iz ove analize mora voditi računa o okolnostima svakog pojedinačnog preduzeća, odnosno ne postoji jedan idealan racio opšte likvidnosti koji je podesan za sva preduzeća. Novac investiran u fabrike i razvoj novih proizvoda je obično više profitabilan nego novac koji se drži na računu gotovine ili je investiran u zalihe.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Racio opšte likvidnosti = Obrtna sredstva / Kratkoročne obaveze ROL 2019 = 13. 184. 648 / 3. 978. 512 = 3. 31 ROL 2018 = 12. 593. 641 / 3. 829. 586 = 3. 29 Pokazuje sa koliko je dinara obrtnih sredstava pokriven svaki dinar kratkoročnih obaveza. Dobijeni koeficijent 3, 31 (2019. ) i 3, 29 (2018. ) znači da su obaveze manje od aktive, što ukazuje na mogućnost izmirenja kratkoročnih obaveza u roku. Svaki dinar kratkoročnih obaveza pokriven je sa 3, 31 dinara obrtne imovine u 2019. godini i sa 3, 29 dinara u 2018. godini.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 1. 2. RIGOROZNI RACIO LIKVIDNOSTI Rigorozni racio likvidnosti predstavlja precizniju meru tekuće likvidne aktive raspoložive za plaćanje tekućih obaveza. Odnos 1: 1 se smatra prihvatljivim. Sa obzirom na to da likvidna sredstva čine gotovina i gotovinski ekvivalenti, smanjenje racija rigorozne likvidnosti u tekućem u odnosu na posmatrani period može da ukaže na pad u likvidnih sredstvima i/ili na porast kratkoročnih obaveza i obrnuto. Pokazuje sa koliko je likvidnih sredstava pokriven svaki dinar kratkoročnih obaveza.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Rigorozni racio likvidnosti = Obrtna sredstva - Zalihe / Kratkotočne obaveze RRL 2019 = 13. 184. 648 - 550. 711 / 3. 978. 512 = 3, 18 RRL 2018 = 12. 593. 641 - 545. 658 / 3. 829. 586 = 3, 15 Svaki dinar kratkoročnih obaveza pokriven je sa 3, 18 dinara likvidnih sredstava u 2019. godini i 3, 15 dinara u 2018. godini. Dobijeni iznos znači da preduzeće pokriva sve kratkoročne obaveze sa likvidnim sredstvima i to ukazuje na zadovoljavajuću likvidnost, uz uslov da su potraživanja naplativa.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 1. 3. RACIO NOVČANE LIKVIDNOSTI Racio novčane likvidnosti je još stroži test likvidnosti preduzeća. Pokazuje sa koliko dinara novčanih sredstava je pokriven svaki dinar kratkoročnih obaveza. Standard je pravilo finansiranja 1: 1, ako je RNL veći od 1 likvidnost je zadovoljavajuća. Racio novčane likvidnosti = Gotovina / Kratkoročne obaveze
Ekonomska analiza privrednih subjekata RNL 2019 = 1. 648. 685 / 3. 978. 512 = 0, 41 RNL 2018 = 1. 820. 300 / 3. 829. 586 = 0, 48 Svaki dinar kratkoročnih obaveza pokriven je sa 0, 41 dinara novčanih sredstava u 2019. godini i 0, 48 dinara u 2018. godini. Preduzeće nije ispoštovalo horizontalno pravilo finansiranja 1: 1 (ACID TEST). Raspoloživa gotovina nije dovoljna za pokrivanje kratkoročnih obaveza.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 2. RACIA AKTIVNOSTI (EFIKASNOSTI) Pokazatelji aktivnosti pokazuju koliko preduzeće efikasno koristi svoje resurse, pa se zato nazivaju i pokazatelji efikasnosti. Cilj svih preduzeća je da što efikasnije koriste svoja sredstva ida sa što manjim ulaganjima ostvare što veći obim poslovne aktivnosti.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Prema tome, finansijski pokazatelji aktivnosti predstavljaju odnos između prihoda i rashoda sa jedne strane, i ulaganja u poslovna sredstva sa druge strane. Pokazatelji aktivnosti povezuju informacije iz bilansa stanja i bilansa uspeha, te se na osnovu odnosa između tih pozicija utvrđuje efikasnost poslovanja, tj. koeficijent obrta neke od formi poslovnih sredstava.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 2. 1. KOEFICIJENT OBRTA KUPACA Pokazuje koliko puta u toku godine preduzeće naplati svoja potraživanja. Ovaj koeficijent pokazuje koliki je vremenski period u kome mi kreditiramo kupce, odnosno koliko dana prosečno prođe od prodaje robe kupcima do naplate potraživanja. Što je manji koeficijent, preduzeće efikasnije vrši naplatu svojih potraživanja.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Koeficijent obrta kupaca = Prihod od prodaje / Potraživanja KOK 2019 = 21. 557. 017 / 1. 683. 986 = 12, 80 KOK 2018 = 21. 221. 023 / 1. 585. 753 = 13, 38 KOK u 2019. godini je 12, 80, što nam pokazuje da se potraživanja od kupaca prosečno godišnje naplaćuju 12, 80 puta. KOK u 2018. godini je malo bolji i iznosi 13, 38, što znači da se potraživanja od kupaca prosečno godišnje naplaćuju 13, 38 puta ili možemo reći da na 13, 38 dinara neto prihoda od realizacije, jedan dinar ostaje nenaplaćen u saldu potraživanja od kupaca. Nizak koeficijent obrta govori da su visoka potraživanja od kupaca
Ekonomska analiza privrednih subjekata Da bismo lakše procenili efikasnost naplate potraživanja od kupaca, odnosno efikasnost upravljanja kupcima, izračunava se prosečan period naplate potraživanja od kupaca. Prosečan period naplate potraživanja se računa stavljanjem u odnos broja dana u godini sa koeficijentom obrta kupaca. Prosečno vreme naplate = 360 / KOK PVN 2019 = 360 / 12, 80 = 28, 13 PVN 2018 = 360 / 13, 38 = 26, 91
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 2. 2. KOEFICIJENT OBRTA ZALIHA Pokazuje koliko puta se u toku godine zalihe konvertuju u gotovinu. Od brzine obrta zaliha direktno zavisi likvidnost i solventnost, a indirektno i profitabilnost preduzeća. Poželjno je da racio bude što veći, jer to znači da preduzeće efikasno pretvara zalihe u gotovinu. KOZ = Prihod od prodaje / Zalihe
Ekonomska analiza privrednih subjekata KOZ 2019 = 21. 557. 017 / 550. 711 = 39, 14 KOZ 2018 = 21. 221. 023 / 545. 658 = 38, 89 Pokazuje koliko se puta prosečno u toku godine zalihe obrnu, tj. na koliko dinara cene koštanja realizovanih proizvoda 1 dinar ostaje vezan u zalihama na kraju godine. Nizak koeficijent (veći broj dana) pokazuje da je obrt zaliha sporiji.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 2. 3. KOEFICIJENT OBRTA UKUPNIH POSLOVNIH SREDSTAVA Pokazuje koliko preduzeće efikasno koristi ukupna poslovna sredstva. Ovo je najopštiji, sintetički pokazatelj od svih prethodno izloženih parcijalnih racio pokazatelja. Nije propisan standard za njegovo poređenje, pa se može porediti sa pokazateljima drugih preduzeća iz iste privredne grane ili sa vrednošću ovog pokazatelja prethodnih godina.
Ekonomska analiza privrednih subjekata KOUPS 2019 = 25. 002. 210 / 39. 283. 653 = 0, 64 KOUPS 2018 = 24. 956. 988 / 38. 189. 201 = 0, 65 Dobijeni koeficijent pokazuje da je preduzeće na svaki dinar uložen u prosečnu ukupnu poslovnu imovinu, ostvarilo 0, 64 dinara u 2019. i 0, 65 dinara u 2018. godini. Nizak koeficijent ukazuje na preveliku masu angažovanih poslovnih sredstava u odnosu na ostvaren ukupan prihod.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 3. RACIA PROFITABILNOSTI Profitabilnost upućuje na sposobnost preduzeća da stvara dobitak. Racija profitabilnosti su fokusirana na veze između profita/dobitka koje jedan entitet generiše i resursa koji su angažovani da bi se ovaj profit generisao. Racija profitabilnosti pokazuju sposobnost zarađivanja preduzeća i ključni su koeficijenti u proceni finansijskog uspeha. Apsolutni iznos ostvarene dobiti nema veliki značaj u analizama. Potrebno je uporediti dobit sa veličinom preduzeća, koja se može izraziti količinom angažovanog kapitala ili ostvarenog prihoda
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 3. 1. PRINOS NA ANGAŽOVANI KAPITAL Prinos na angažovani kapital meri odnos ostvarene dobiti (pre plaćanja kamata i poreza) i angažovanog kapitala.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 3. 2. PROCENAT BRUTO DOBITI (kao marža koju preduzeće ostvaruje na prihod od prodaje)
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 4. RACIA SOLVENTNOSTI (FINANSIJSKE STRUKTURE) Likvidnost na dugi rok naziva se solventnost. Racija solventnosti se koriste za analizu sposobnosti preduzeća da izmiri dugoročne obaveze i analizu finansijske strukture. Poverioci su zainteresovani za sposobnost preduzeća da izmiri sve svoje obaveze.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Što je viši procenat koji čine obaveze preduzeća, veći je rizik da preduzeće kasni sa izmirenjem obaveza ili nemogućnošću da ih izmiri. Akcionari su takođe zainteresovani za solventnost preduzeća. Svaki korisnik želi da finansijski izborom preduzeća minimizuje svoje investicione rizike, bilo da su investicije finansirane iz pozajmljenih ili sopstvenih izvora.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 4. 1. RACIO ZADUŽENOSTI
Ekonomska analiza privrednih subjekata Pokazatelj zaduženosti ukazuje na to da je u svakom dinaru raspoloživih izvora preduzeća sadržano 0, 19 dinara tuđih izvora u 2019. godini i 0, 21 dinara u 2018. godini, odnosno da zaduženost preduzeća iznosi 19, 82% (2019. ) i 21, 71% (2018. ) ukupnih izvora fmansiranja. Pošto ne postoji standard za ovaj odnos, on se obično ocenjuje na osnovu uobičajenih vrednosti iz prethodnih obračunskih perioda, pokazatelja srodnih preduzeća ili proseka za granu kojoj preduzeće pripada.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 4. 2. RACIO SAMOSTALNOSTI
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 4. 3. RACIO SIGURNOSTI Pokazuje odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala. Zaduženost i samostalnost se smenjuju u poslovanju preduzeća u zavisnosti od kretanja u vlasničkoj strukturi izvora.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 4. 4. RACIO DUGOROČNE FINANSIJSKE RAVNOTEŽE RDFR veći od 1 pokazatelj je postojanja dugoročne finansijske ravnoteže po standardu zlatnog bilansnog pravila u širem smislu.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 5. RACIA RENTABILNOSTI Kvalitet poslovanja nekog preduzeća se izražava različitim kategorijama, a jedna od najznačajnijih je rentabilnost ili profitabilnost. Rentabilnost kao ekonomski princip znači da se sa što manje angažovanih sredstava ostvari što veća dobit. Cilj svakog preduzeća je da ostvari što veći rezultat, odnosno dobit u odnosu na angažovana sredstva. Rentabilnost je pokazatelj efikasnosti upravljanja preduzećem.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 5. 1. STOPA POSLOVNE DOBITI Stopa poslovnog dobitka je veća od nule, što znači da su poslovni rashodi manji od poslovnih prihoda.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 5. 2. STOPA NETO DOBITI Ako u finansijskoj strukturi imamo značajno učešće dugova pribavljenih uz visoke kamatne stope, onda i pored velikog iznosa poslovnog dobitka možemo imati mali neto dobitak ili čak gubitak.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 5. 3. STOPA PRINOSA NA UKUPNA POSLOVNA SREDSTVA Neto dobitak predstavlja apsolutni višak prihoda nad rashodima i iznos koji bi mogao da bude izvučen iz preduzeća, a da ono u nesmanjenom obimu može da nastavi proces aktivnosti. Kao takav, neto dobitak se smatra izvorom finansiranja preduzeća iz poslovanja i izrazom stvarnog neto prirasta angažovane imovine.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Ovako utvrđen pokazatelj otkriva da je preduzeće na svaki dinar uložen u prosečnu ukupnu poslovnu imovinu ostvarilo 0, 06 dinara neto dobitka u 2019. godini i 0, 07 dinara u 2018. godini.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 5. 4. STOPA PRINOSA NA SOPSTVENA POSLOVNA SREDSTVA
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 6. RACIA EKONOMIČNOSTI Zbog značaja ekonomičnosti kao jednog od osnovnih principa poslovanja svakog preduzeća, njena analiza, odnosno izračunavanje pokazatelja ekonomičnosti, je nužna pretpostaka za sagledavanje stanja i uspešnosti svakog poslovnog subjekta. Ekonomičnost poslovanja je određeni iznos između prihoda i rashoda, te se za izračunavanje ovih pokazatelja koriste informacije sadržane u bilansu uspeha.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Analiza ekonomičnosti je veoma važan segment analize i njeni pokazatelji su neophodni menadžmentu za sagledavanje nivoa uspešnosti poslovanja. Ovi pokazatelji bi u svakom slučaju trebali biti znatno veći od 1 jer bi to značilo da su prihodi nadmašili rashode i da se realizacijom poslovnih učinaka ostvaruje prostor za proširenu reprodukciju, što je uslov rasta i razvoja preduzeća. Ukoliko bi pokazatelj ekonomičnosti bio jednak 1, to bi značilo da se ostvarenim prihodima pokrivaju rashodi, a što kao rezultat poslovanja nije zadovoljavajući nivo.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 6. 1. RACIO UKUPNE EKONOMIČNOSTI Imajući u vidu da ovako dobijen pokazatelj često nije dovoljan, ekonomičnost se izračunava za pojedine podkategorije unutar prihoda i rashoda.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 6. 2. RACIO POSLOVNE EKONOMIČNOSTI
Ekonomska analiza privrednih subjekata Dobijeni rezultat pokazuje koliko se jedinica poslovnih prihoda ostvari na svaku jedinicu poslovnih rashoda u datom periodu. Ako je rezultat veći od jedan, znači da su poslovni prihodi veći od poslovnih rashoda što predstavlja poželjnu veličinu sa aspekta ekonomičnosti. Racio manji od jedan pokazuje da je preduzeće poslovalo sa gubitkom iz redovnog poslovanja.
Ekonomska analiza privrednih subjekata 4. 6. 3. RACIO FINANSIJSKE EKONOMIČNOSTI
Ekonomska analiza privrednih subjekata 5. DU PONT ANALIZA Model Du Pont je fokusiran na dve ključne oblasti analize, i to na koeficijent reprodukovanja i operativnu maržu, koji za rezultat iskazuju dobitak na ukupno angažovani kapital. Du Pont model je tako značajan i vredan zato što ne samo da daje vrednost rentabilnosti ukupne imovine (ROA) ili rentabilnosti sopstvenog kapitala (ROE), već omogućava i uvid u specifične promenljive koje utiču na ROA /ROE. Merenjem i isticanjem tih promenljivih postaje lakše ciljati na njih, razvijati strategije kako bi se poboljšalo ili modifikovalo ono što se može optimizovati i preuzeti kontrolu nad poslovanjem preduzeća putem pravovremenog i odlučnog delovanja.
Ekonomska analiza privrednih subjekata Rentabilnost sopstvenog kapitala pokazuje kolika je dobit po jedinici uloženog kapitala. ROE je i dobar pokazatelj brzine rasta preduzeća jer se smatra da ukupni prihodi ne mogu rasti po stopi većoj od trenutnog iznosa ROE, osim zaduživanjem kod banaka. Proširena Du Pont formulanastala je proširivanjem osnovne formule sa trećom komponentom, odnosno množenjem ROA sa multiplikatorom kapitala. Ovo je načinilo Du Pont model moćnim i izuzetno značajnim alatom za strateško donošenje odluka unutar kompanija koje žele da povećaju svoj ROE.
Ekonomska analiza privrednih subjekata ROE se utvrđuje kao proizvod sledeće tri komponente i predstavlja stopu prinosa na sopstvena sredstva preduzeća: ROE 2019 = 0, 07 x 0, 99 x 1, 25 = 0, 09 ROE 2018 = 0, 10 x 0, 99 x 1, 28 = 0, 13
- Slides: 57