Drutvenogospodarski sastav stanovnitva Gospodarska struktura AKTIVNOST STANOVNITVA 1

Društveno-gospodarski sastav stanovništva

Gospodarska struktura: AKTIVNOST STANOVNIŠTVA 1) aktivno a)zaposleni b)nezaposleni 2) neaktivno a)uzdržavano b)osobe s osobnim prihodom

Visokorazvijene zemlje: više aktivnog zaposlenog stan. Slabo razvijene zemlje: više nezaposlenih, najamnih radnika. . . Djelatnost = obilježje gospodarske aktivnosti poduzeća, obrta i slično, u kojem osoba obavlja svoj posao Zdravstveni djelatnici i suradnici u Hrvatskoj 2005. godine

SEKTORI DJELATNOSTI 1) Primarni sektor (I) = poljoprivreda (ratarstvo i stočarstvo), šumarstvo, ribolov i lov baza ljudske egzistencije

2) Sekundarni sektor (II) = rudarstvo, energetika, građevinarstvo i proizvodno zanatstvo Osigurava sirovinsku i energetsku bazu (gotovi proizvodi)

3) Tercijarni sektor (III) = trgovina, promet, turizam, ugostiteljstvo, bankarstvo i financijske usluge Servisne djelatnosti (neproizvodne); nadogradnja I i II Veći udio aktivnog zaposlenog stanovništva = razvijenija država

4) Kvartarni sektor (IV) = prosvjeta, zdravstvo, uprava, sudstvo, obrana, znanost, kultura i sport Nadogradnja ostalim sektorima; visokorazvijene države

GOSPODARSKA RAZVIJENOST PREMA SEKTORIMA 1) Agrarna civilizacija I – III – IV -Slabo razvijene države Afrike, Latinske Amerike i Azije 2) Industrijska civilizacija II – III – IV i II – IV – I -Srednje razvijene države -Industrija -Mehanizacija

3) Informatička civilizacija IV – III – I -Visokorazvijene države npr. Japan, SAD, Švicarska i Švedska -Globalizacija pridonosi ovoj civilizaciji

- gospodarski sastav stanovništva Hrvatske: - odnos aktivnog, uzdržavanog i umirovljenog stanovništva - aktivno = 40 % (blago se smanjuje) - nezaposlenih preko 300 000 - povećava se broj umirovljenika (produljenje dobi i tranizicija)

aktivno stanovništvo prema djelatnostima: - pokazatelj razvijenosti države - 1921. 80 % u I. sektoru 2011. oko 5 % - II. sektor se smanjuje (pad industrije) - III. sektor najzastupljeniji (više kriza u I. i II. nego napredak)

- obrazovni sastav stanovništva Hrvatske: Obrazovanje Udio visoko i više 16% srednje 53% osnovno 21% bez osnovne 10% - 1889. nepismenih osoba 78 % ! - 2011. nepismenih osoba 1 % - danas nepismena uglavnom starija seoska populacija - udjel visokoobrazovanih = preduvjet gospodarskog razvoja - odljev mozgova i gubitak uloženih sredstava

Društveno-gospodarski sastav stanovništva = sastav stanovništva prema aktivnosti, zaposlenosti, prema gospodarskoj djelatnosti i zanimanju - prema aktivnosti: aktivno (zaposleno i nezaposleno) i neaktivno (uzdržavano i osobe s osobnim prihodom) - sektori djelatnosti – Primarni (I) = poljoprivreda, lov, ribolov, šumarstvo. . . Sekundarni (II) = rudarstvo, energetika, građevinarstvo. . . Tercijarni (III) = trgovina, promet, turizam, ugostiteljstvo, bankarstvo. . . Kvartarni (IV) = prosvjeta, zdravstvo, uprava, sudstvo, znanost, kultura, sport. . . - agrarna civilizacija - III - IV, dominacija poljoprivrede, do 18. st. , danas države Afrike, Azije i Latinske Amerike - industrijska civilizacija - III - IV - I, 19. st. , danas srednje razvijene države; industrija i mehanizacija - informatička civilizacija - IV - III - I, osobina visoko razvijenih (SAD, Kanada, EU); pridonosi joj globalizacija

- obrazovna struktura Hrvatske - 2011. godine 1% nepismenih - nije zadovoljavajuća - » odljev mozgova « - gospodarska struktura Hrvatske - 2011. godine 40% aktivnog stanovništva - redoslijed sektora III-II-I (uzrok je kriza u poljoprivredi i industriji više nego razvijenost)