DALMACIJA JUNO HRVATSKO PRIMORJE Dalmacija jedan od najstarijih

DALMACIJA (JUŽNO HRVATSKO PRIMORJE )

• Dalmacija – jedan od najstarijih regionalnih pojmova • u antičko doba, u 1. st. n. e. - rimska provincija (4. -6. stoljeće primorje s otocima) • u 6. st. bizantska Dalmacija - Osor, Krk, Rab, Zadar, Trogir, Split i Dubrovnik (+ Budva, Bar i Ulcinj) - teritorijalno nepovezan prostor • rani sr. vijek: zajednica gradova u kojoj su i novi hrvatski gradovi Biograd, Šibenik i Nin; teritorij izvan gradskih područja sastavni dio Hrvatske, Zahumlja ili Zete

• od 1409. -1797. godine Venecijanska Dalmacija - od Kvarnerskih otoka do Boke kotorske s glavnim gradom Zadrom; u zaleđu do Velebita i Dinare • Austrijska Dalmacija - početkom 19. stoljeća priključen teritorij Dubrovačke Republike; 1822. - Cres, Lošinj i Krk priključeni Istri • rubni, maritimni položaj venecijanske i austrijske Dalmacije nepovoljan gospodarski razvoj • postupni porast važnosti Splita • u prošlosti Dalmacija relativno izolirana od ostale Hrvatske (prva željeznička pruga 1925. )

• otoci + uži pojas primorja + submediteransko zaleđe (Zagora) • planinski niz Dinara-Kamešnica-Zavelim je prirodna međa prema Bi. H

• otoci - nepotopljeni dijelovi reljefnih uzvišenja - vapnenac (viši dijelovi) i dolomit (polja i uvale; crvenica plodne oaze u kršu) • dolomitne udoline preplavljene i pretvorene u jezera (Pag, Dugi otok) ili u plitke "blatine" (Mljet); važno za vodoopskrbu, navodnjavanje, ribolov • potapanje uzdužnih dolina duboko uvučeni zaljevi (Telaščica, Vela Luka, Starigradski zaljev, Milna na Braču itd. )

• flišne naslage na Pagu - uglavnom potopljene; unutrašnji dijelovi zaljeva djelomično zamočvareni solane (Paški zaljev, Dinjiška) • u SZ dijelu brojni relativno manji otoci - dinarski smjer pružanja "dalmatinski tip" obale • JI otoci su veći i imaju smjer pružanja Z-I ("hvarska skupina“: Brač, Hvar, Vis, Korčula, Lastovo; na zapadnoj strani su vulkanski Jabuka i Brusnik - veća tektonska aktivnost) • Mljet, dubrovački otoci i Pelješac - dinarski smjer

• nejednaka izloženost dominantnim vjetrovima i različita osunčanost pojedinih padina različita mikroklima i na gospodarska valorizacija • dolomitne padine na svim većim otocima djelomično pretvorene u terase (maslina, vinova loza, smokva, rogač) • na prisojnim stranama vinogradi • ekstenzivno stočarstvo (npr. Pag) • kvalitetan građevni kamen (Brač, Korčula)

• problem vodoopskrbe: krška podloga, nepostojanje trajnih površinskih tokova, malobrojnost izvora i njihova ograničena izdašnost i ljetno presušivanje (najmanje vode u vrijeme kad ima najviše ljudi!) • mali lokalni vodovodi i cisterne • podmorski cjevovodi (Brač, Hvar, Korčula) za dovod vode s kopna (Cetina, Neretva) • brodovi-vodonosci s kopna (skupo!)

• kopneni obalni pojas • najširi na sjeveru - Ravni kotari • od Trogira do ušća Neretve je uzak i djelomično sastavljen od fliša • delta Neretve - niski aluvijalni, djelomično močvarni prostor • uski priobalni pojas na J

• Zagora - najizrazitija u središnjem dijelu Dalmacije, od Krke do Neretve • sjeverozapadno od Krke otvoren i relativno nizak kraj (Ravni kotari + Bukovica) • između Krke i Čikole – sjevernodalmatinska (kistanjska) vapnenačka zaravan • u funkcionalnom smislu podjela na sjevernu, srednju i južnu Dalmaciju (centri Zadar i Šibenik, Split te Dubrovnik)

• 11. 793 km 2, 847. 000 st. (2011), 71, 8 st/km 2 (1991: 952. 000 st. ; 80, 5 st. /km 2) • najveći dio neplodne i puste krške površine emigracijsko područje – kr. 19. i poč. 20. stoljeća iseljavanje s otoka, a od 1950 -ih i iz zagore • najstarija gradska tradicija u Hrvatskoj - gradovi su imigracijski centri porast broja stanovnika Dalmacije (104% od 1857. -1971. )

• do 1. svj. rata najjače iseljavanje u prekomorske zemlje, između dva rata i nakon drugog svjetskog rata u prostor bivše Jugoslavije, od 1960 -ih u zapadnu Europu, najviše Njemačku • najjače iseljavanje od 1880. -1910. (oko 58. 000 osoba); zatim između 1918. i 1938. (30. 000) utjecaj na prirodno kretanje • 1971. 840. 000 • 1981. 890. 000 • 1991. 952. 000 1971. -1991. : + 14, 5% • 2011. 847. 000 1991. -2011. : - 11, 0%

• urbanizacija u uvjetima litoralizacije; važan faktor je siromaštvo krškog zaleđa i otoka • 58% gradskog stanovništva • viša dinamika rasta ukupnog i gradskog stanovništva od drugih regija Split je makroregionalni centar s najvećim porastom stanovništva (od 1981. -1991. porast 11%)

• više od 40 centara rada s preko 100 zaposlenih (4 s > 15. 000 - samo u Splitu 1/3 ukupno zaposlenih, a u 4 najveća grada oko 60%) • brži razvoj centara rada, a emigracijska obilježja zagore i otoka

Razvoj gospodarstva • dvojno gospodarenje - iskorištavanje kopna (ratarstvo i stočarstvo) i mora (ribarstvo i pomorstvo) • sredozemne kulture: maslina, vinova loza, smokva, bajam, rano povrće • ratarstvo u flišnim i dolomitskim pojasima primorja i aluvijalnim ravnima i poljima Zagore

• konjunktura vina u 2. pol. 19. st. zbog bolesti vinove loze (lug u Italiji, filoksera u Francuskoj) veliki izvoz (od 1858. -98. u Dalmaciji se upeterostručila proizvodnja vina, osobito na otocima Hvaru, Korčuli i Visu) • tzv. vinska klauzula 1881. (Italija dobila povlastice za plasman vina u Austro-Ugarsku) + bolest vinove loze (filoksera, peronospora i lug) propast vinogradarstva iseljavanje zapuštanje obradivih površina i širenje ugara (do danas)

• Zagora – ratarstvo u poljima u kršu, ponikvama i ogradama na kamenjaru (ječam, kupus, kukuruz, vinova loza, višnja, bajam i dr. ) - veća autarkija • polja nekad poplavljivana, a danas uglavnom isušena (Nadinsko, Kosovo, Kninsko, Sinjsko, Imotsko, Vrgorsko, Vransko, Konavosko i dr. ) • stočarstvo nekad druga grana po važnosti u Zagori (ovce u nižim i pitomijim, a koze u višim i surovijim predjelima), danas samo sporadično

• industrija nije proizašla iz razvijenoga obrta • strani kapital + domaće sirovine (vapnenac, ugljen, boksit, lapor), energija (Krka, Cetina) i jeftina radna snaga potkraj 19. i poč. 20. stoljeća • tvornica feromangana (Šibenik), tvornica glinice i aluminija (Lozovac), tvornice cementa kod Splita (Kaštel Sućurac, Solin i Majdan) , tvornice kalcijeva karbida u Dugom Ratu i cementa u Omišu. . . • nakon 2. svj. rata brodogradnja (Split, Trogir, Korčula, Zadar, Vela Luka, Betina), metalurgija (Šibenik), industrija precizne mehanike i elektronike (Zadar), organskokemijska industrija (Kaštel Sućurac), tvornica vijaka (Knin), tvornica plastičnih proizvoda (Split), tekstilna industrija (Zadar, Sinj, Imotski…)

• nove HE na Cetini (Peruča, Zakučac i Orlovac) i Trebišnjici (zaleđe Dubrovnika) • prirodno siromaštvo tlima i rudama (boksit i lapor) • turizam – potkraj 19. stoljeća, ali snažni razvoj od 1960 -ih, nakon izgradnje jadranske magistrale • neagrarne djelatnosti u centrima na obali - povoljan geografski položaj, posebno nakon izgradnje prvih kolnih cesta i željezničkih pruga

Naselja • svi veći gradovi su na obali - najbolje uvjete za razvoj imaju oni s dobrim prometnim vezama • u rimsko doba razvoj Salone, Jadere, Scardone. . . • nakon prestanka turske opasnosti, poč. 18. stoljeća, oživljavaju prometne veze sa zaleđem - brži razvoj Zadra, Splita, Šibenika i Dubrovnika; postupno najviše dolaze do izražaja prednosti središnje položenog Splita • gradovi koji su ostali bez glavnih prometnica stagniraju (Trogir, Skradin, Nin i dr. )

• otočni gradovi bili su središta međuotočnih maritimnih ruta i trgovine (Hvar, Korčula i dr. ); u novim uvjetima manje društveno i gospodarsko značenje • stariji dijelovi naselja: često unutar zidina, kuće zbijene i na kat, uske ulice nagnute prema obali, gradnja od bijelog kamena, mnoštvo antičkih i srednjovjekovnih ostataka itd. • noviji dijelovi izgrađeni su izvan stare jezgre i zidina

• u Zagori zbijeni tip gradića s podgrađem podno tvrđave • malobrojniji i manji gradovi nastali uglavnom na rubovima krških polja kao upravna i trgovišna središta (Knin, Sinj, Imotski, Vrgorac, Drniš, Benkovac) • njihovo je značenje ovisilo o gospodarskoj snazi okolice i o prometnom položaju

• sela su pretežno u kontaktnoj zoni (kopna i mora, fliša i vapnenca ili polja i krša), uz izvor vode • obalna su nastala kasnije, u doba veće sigurnosti na moru i razvoja pomorstva • starija naselja su se u nesigurnim vremenima (15 -18. st. ) opasavala zidinama i kulama (Kaštela, Vodice i dr. ) • neka sela nastala kao zbjeg (Primošten, Krapanj i dr. ) • proces spuštanja sela prema cestama i križištima u Zagori te prema obali