Vesna Janko prof I neka te titi sveti

  • Slides: 26
Download presentation
Vesna Janko, prof.

Vesna Janko, prof.

I neka te štiti sveti Vlaho, naš zaštitnik! Gosparu, dobro prouči našu povijest. Ako

I neka te štiti sveti Vlaho, naš zaštitnik! Gosparu, dobro prouči našu povijest. Ako odlično riješiš KVIZ, izabrat ćemo te za svoga KNEZA!

Sv. Vlaho, zaštitnik Dubrovnika Povijesni grb grada Dubrovnika

Sv. Vlaho, zaštitnik Dubrovnika Povijesni grb grada Dubrovnika

Važnost Dubrovnika raste od 12. stoljeća, kada su Dubrovčani počeli na sebe preuzimati posredničku

Važnost Dubrovnika raste od 12. stoljeća, kada su Dubrovčani počeli na sebe preuzimati posredničku trgovinu između zaleđa i luka na Sredozemlju. Neretljanska Kneževina Dukljanska država Bizantski temat Dalmacija Dubrovnik u 12. stoljeću

Dubrovčane susrećemo u 12. st. posvuda od Venecija do Aleksandrije. To je vrijeme kada

Dubrovčane susrećemo u 12. st. posvuda od Venecija do Aleksandrije. To je vrijeme kada sklapaju prve trgovačke ugovore s nizom talijanskih i istočnojadranskih gradova, s vladarima Bosne, Huma i Srbije, hrvatskim knezovima Kačićima i Carigradom. Neretljanska Kneževina Dukljanska država Bizantski temat Dalmacija Dubrovnik u 12. stoljeću

U Četvrtom križarskom ratu Venecija je uspostavila svoju vlast nad Dubrovnikom. Neretljanska Kneževina Dukljanska

U Četvrtom križarskom ratu Venecija je uspostavila svoju vlast nad Dubrovnikom. Neretljanska Kneževina Dukljanska država Bizant Mletačka Republika Dubrovnik u 12. stoljeću

Gradska je proizvodnja počivala na zemljoradnji, stočarstvu i obrtima. Tekstilna proizvodnja bila je osobito

Gradska je proizvodnja počivala na zemljoradnji, stočarstvu i obrtima. Tekstilna proizvodnja bila je osobito razvijena. Obrti su zadovoljavali potrebe građana, ali se proizvodilo i za izvoz. Vrlo važna bila je proizvodnja soli. Sol je bila neophodna u stočarstvu i za očuvanje hrane. Dubrovčani su dobivali sol iz solana u Stonu i po visokim cijenama prodavali su je zaleđu.

POSREDNIČKA TRGOVINA i k nič t br o a, vino b ro l i

POSREDNIČKA TRGOVINA i k nič t br o a, vino b ro l i a zn i, so u ks vod u L oiz pr Koža, med, vosak, srebro, robovi

Dubrovnik u 14. stoljeću Hrvatska Bosna Srbija Dubrovačka Republika Tijekom 14. i 15. stekli

Dubrovnik u 14. stoljeću Hrvatska Bosna Srbija Dubrovačka Republika Tijekom 14. i 15. stekli su Dubrovčani Konavle s Prevlakom, Pelješac i druge posjede. 1358. godine Dubrovnik priznaje vlast ugarsko–hrvatskog kralja Ludovika I.

Dubrovčani su vodili samostalnu politiku iako su priznavali vlast ugarsko- hrvatskog kralja. Ubrzo su

Dubrovčani su vodili samostalnu politiku iako su priznavali vlast ugarsko- hrvatskog kralja. Ubrzo su prerasli u republiku Na čelu republike bio je knez koji se mijenjao svakih mjesec dana, a republikom je upravljala vlastela okupljena u Velikom i Malom vijeću te Senatu.

Dubrovnik u 16. stoljeću Osmansko Carstvo Mletačka Republika Dubrovačka Republika Još 1443. godine Dubrovčani

Dubrovnik u 16. stoljeću Osmansko Carstvo Mletačka Republika Dubrovačka Republika Još 1443. godine Dubrovčani su dobili povlasticu, koja im je omogućavala da kao jedini od kršćanskih zemalja trguju s islamskim zemljama.

Dubrovnik u 16. stoljeću Osmansko Carstvo Mletačka Republika Dubrovačka Republika Nakon što su prihvatili

Dubrovnik u 16. stoljeću Osmansko Carstvo Mletačka Republika Dubrovačka Republika Nakon što su prihvatili osmansko vrhovništvo, Dubrovčani su smatrani podanicima Osmanskog Carstva pa im je to olakšalo slobodu kretanja carstvom i omogućilo trgovanje. Svoj povlašteni položaj u Osmanskom Carstvu održavali su zahvaljujući danku što su ga plaćali sultanu.

Dubrovčani su bili u vrlo dobrim vezama i sa Španjolskom. Zaštita od strane španjolskog

Dubrovčani su bili u vrlo dobrim vezama i sa Španjolskom. Zaštita od strane španjolskog kralja značila im je gotovo isto koliko i zaštita od strane sultana. Zahvaljujući njoj, bile su im otvorene mnoge luke na Sredozemlju, ali i trgovina na Atlantiku. Dubrovački brodovi plovili su, na primjer, do Londona i Antwerpena a čini se da su plovili i Indijskim oceanom.

U 17. st. Dubrovnik je zahvatila gospodarska kriza. Na nju su utjecali sljedeći razlozi:

U 17. st. Dubrovnik je zahvatila gospodarska kriza. Na nju su utjecali sljedeći razlozi: • skretanje važnih trgovačkih putova sa Sredozemnog mora na Atlantik • Venecija je krajem 16. st. u Splitu otvorila veliko trgovačko središte pa su karavane iz balkanskog zaleđa skretale u Split.

 • 1667. godine grad je zadesio snažan potres, koji je srušio najveći dio

• 1667. godine grad je zadesio snažan potres, koji je srušio najveći dio zgrada. Današnji je izgled grad dobio nakon potresa. Mlečani i Turci htjeli su iskoristiti situaciju i ući u grad. U 18. st. obnavlja se dubrovačko pomorstvo.

Prije kviza prošeći našim divnim gradom.

Prije kviza prošeći našim divnim gradom.

Tvrđava Lovrijenac Tvrđava Minčeta - izgradio ju je Juraj Dalmatinac.

Tvrđava Lovrijenac Tvrđava Minčeta - izgradio ju je Juraj Dalmatinac.

Vrata od Pila

Vrata od Pila

Stradun, glavna ulica

Stradun, glavna ulica

Portal franjevačkog samostana, Pieta Zavjetna crkvica sv. Spasa

Portal franjevačkog samostana, Pieta Zavjetna crkvica sv. Spasa

Velika i mala Onofrijeva fontana, 15. st.

Velika i mala Onofrijeva fontana, 15. st.

Trg Luža i palača Sponza, 16. st.

Trg Luža i palača Sponza, 16. st.

Orlando i crkva sv. Vlaha, 18. st.

Orlando i crkva sv. Vlaha, 18. st.

Knežev dvor Katedrala Uznesenja Marijina

Knežev dvor Katedrala Uznesenja Marijina

Stara luka

Stara luka

A sada na kviz! Klik za KVIZ

A sada na kviz! Klik za KVIZ