12 EPICONDYLITIS HUMERI ILI TENISKI LAKAT Medicinska kola

12. EPICONDYLITIS HUMERI ILI TENISKI LAKAT Medicinska škola u Rijeci III-4, fizioterapeutski tehničari KLINIČKA MEDICINA

EPICONDYLITIS HUMERI ILI TENISKI LAKAT - bolni sindrom u području lakta, najčešće s lateralne strane zgloba, pri pokretima u ručnom zglobu ili pri pokretima prstiju šake

SINDROMI PRENAPREZANJA SUSTAVA ZA KRETANJE - teniski lakat je primjer za sindrome prenaprezanja sustava za kretanje (engl. overuse injuries), koji su posljedica niza uzastopnih mikrotrauma - ponavljana mikrotrauma na kraju nadvladava sposobnost reparacije tkiva (tetive, kosti, hrskavice, mišića ili sluzne vrećice)

KLINIČKA SLIKA - bol se češće javlja na na polazištu zajedničke glave mišića ekstenzora šake i prstiju na lateralnom epikondilu humerusa, što se naziva lateralnim (radijalnim) epikondilitisom

KLINIČKA SLIKA - mnogo rjeđe bol se javlja na polazištu zajedničke glave fleksora na medijalnom epikondilu humerusa, što se naziva medijalnim (ulnarnim) epikondilitisom

KLINIČKA SLIKA - češće obolijevaju ljudi srednjih godina i bol se češće javlja na desnoj ruci - uzrok bolova je entezitis (grč. enthesis, spoj), tj. aseptička upala na spoju mišića s pokosnicom i kosti na epikondilu humerusa zbog kroničnog naprezanja; bolovi se javljaju i pri aktivnoj kontrakciji i pri pasivnom istezanju

ZAŠTO „TENISKI” LAKAT? - prilikom „backhand” udarca u tenisu ekstenzori šake i prstiju, koji polaze s lateralnog epikondila humerusa, kontrahirani su kako bi stabilizirali ručni zglob i držali reket; koncentrička kontrakcija do koje dolazi, izvodi li se taj udarac nepravilno, skraćuje te mišiće kako bi se održala napetost za stabilizaciju ručnog zgloba, te time stvara silu koja se duž mišića prenosi do polazišta i tamo izaziva mikrotraume - prvi put sindrom je zabilježen kod tenisača u XIX. stoljeću, i zato je dobio to ime

„GOLFERSKI” LAKAT

KLINIČKA SLIKA - ponavljajuće kontrakcije nisu samo značajka sporta, već, i to mnogo učestalije, u 95 % slučajeva, i mnogih radnih aktivnosti; sindrom se javlja gdjegod su potrebne kontrakcije ekstenzora i supinatora (lateralni) ili fleksora i pronatora (medijalni epikondilitis humerusa) šake i prstiju - obolijevaju uredski djelatnici, zidari, kuhari, kirurzi, zubari, mesari i razne druge profesije

KLINIČKA SLIKA - boli se pojačavaju pri jačem naprezanju mišića i mogu se širiti prema nadlaktici i podlaktici - ponekad je ograničena potpuna ekstenzija lakta - pri fizikalnom pregledu vrlo pouzdan znakovi su palpatorna osjetljivost, bol u epikondilu pri pasivnom otporu fleksiji ili ekstenziji ručnog zgloba pri fleksiji lakta od 90º

TERAPIJA - nakon dijagnosticiranja bolesti odmah se mora prestati s radnim i sportskim aktivnostima, daju se nesteroidni protuupalni lijekovi u najvećoj mogućoj dozi ili novokainske i kortizonske infiltracije bolnog mjesta, a na ručni zglob se aplicira „wrist splint” ortoza

TERAPIJA - nakon dva tjedna praćenja, ukoliko je došlo do poboljšanja, prelazi se tokom 6 -8 tjedana na kineziterapiju s vježbama postupnog bezbolnog istezanja i jačanja zahvaćenih mišića - nakon prestanka boli povratak uobičajenim dnevnim aktivnostima, ali nisu dopušteni teži fizički rad ili sport - bolesnik mora nositi u svim aktivnostima „counterforce brace” povez - aktivnosti se uz neprestano vježbanje i krioterapiju prije napora mogu postepeno pojačavati

TERAPIJA - u slučaju neuspjeha konzervativne terapije vrši se kirurška disekcija hvatišta mišića radi uklanjanja oštećenog tkiva uz eventualnu ablaciju (ljuštenje) epikondila

PITANJA 1) Što je to epicondylitis humeri i u koju grupu poremećaja spada? 2) Koji je uzrok teniskog lakta? 3) Kakva je klinička slika teniskog lakta? 4) Što uključuje terapija teniskog lakta?