Vulkani i potresi VULKANIZAM magma rastaljena stjenovita masa

Vulkani i potresi

-VULKANIZAM -magma – rastaljena stjenovita masa -lava – magma na površini -vulkani – uzvišenje stožastog oblika nastalo hlađenjem lave -vulkanizam – pojava izbijanja magme na površinu lava -konvekcijsko strujanje u astenosferi taljenje litosfere izbijanje lave na površinu (900 – 1500 °C )

Dijelovi vulkana: vulkanski stožac ili kupa, magmatsko ognjište, vulkanski kanal i krater

-Izbijanje lave na površinu na dva načina: -1) erupcija – eksplozivno izbijanje zbog veće količine plinova i vodene pare npr. Vezuv (kod Napulja) i Etna (na Siciliji) -materijal koji izbija iz vulkana (piroklastični materijal): blokovi, vulkanske bombe, lapili i pepeo - Olujni vjetar, kiša i grmljavina -2) izljev – mirno i jednolično izbijanje duž pukotina u kori male količine plinova i vodene pare npr. Havajski vulkani Mauna Kea i Mauna Loa (10 000 m visine 4000 m iznad i 6000 m ispod razine mora) -kod vulkana uglavnom naizmjenična smjena erupcija i izljeva

-aktivni vulkani – aktivni za vrijeme čovjekove povijesti -neaktivni vulkani – neaktivni za vrijeme čovjekove povijesti -u Svijetu oko 700 aktivnih vulkana -uglavnom na granicama litosfernih ploča -3 najaktivnije zone: pacifički vatreni prsten, alpsko – himalajska zona (od Sredozemlja do Indonezije) i srednjoatlantska zona

POSLJEDICE VULKANIZMA -plodno tlo gusta naseljenost Japan, Java (Indonezija) i Meksička visoravan -brojna lječilišta uz termalne i mineralne izvore -popratne vulkanske pojave: a)fumarole – izbija vodena para b)solfatare – izbija sumporovodik i sumpor dioksid c)mofete – izbija ugljični dioksid d)gejziri – izbija vruća voda Old Faithful u Yellowstone-u (SAD)

ZEMLJINE VRUĆE TOČKE (“hot spots”) -stalni tokovi magme prema površini -nezavisni o litosfernim pločama -“prirodni dimnjaci”; 40 aktivnih 10% Zemljine površine npr. Havaji gdje su zapadni otoci najstariji a istočni najmlađi (zašto? )

POTRESI ILI SEIZMIZAM -potresi – iznenadno i krajkotrajno gibanje i vibracija nekog dijela Zemljine kore -elementarne nepogode ne mogu se predvidjeti -vezani za granice litosfernih ploča (kao i vulkani) - godišnje tisuće potresa bez posljedica i 1 -2 snažna s tragičnim posljedicama

-hipocentar – mjesto u Zemljinoj unutrašnjosti gdje nastaje potres -epicentar – središte potresa na Zemljinoj površini okomito iznad hipocentra

-potresni valovi: a)primarni ili longitudinalni – vibriraju u smjeru širenja b)sekundarni ili transverzalni – vibriraju okomito na smjer širenja -snaga valova se smanjuje s udaljenošću -seizmograf – sprava se registraciju potresnih valova -seizmogram – podaci s potresnim vibracijama

Karta sa svim epicentrima potresa od 1963. -1998. godine.

Dvije ljestvice za mjerenje potresa: 1. MCS (Mercalli – Cancani - Seibergova) – od 0 – 12° -opisuje načinjenu štetu 2. Richterova – od 1 -9 magnituda -logaritamska skala (razlika između dviju magnituda je 10 puta) -jakost potresa po količini oslobođene energije -po načinu postanka potrese dijelimo na: A)tektonski (90 %) B)vulkanski (7 %) C)urušni (3 %)

Vulkani i potresi vulkanizam - pojava izbijanja magme na površinu - erupcija, mirni izljev - aktivni i neaktivni vulkani - posljedice: elementarne nepogode - plodno tlo, rude, geotermalna energija - popratne pojave: gejziri, termalni, termomineralni izvori, mofete, solfatare, fumarole - vruće pjege - usamljeni vertikalni tokovi magme koji stvaraju vulkane - potresi - iznenadno i kratkotrajno podrhtavanje dijela Zemljine kore; uzrok gibanje litosfernih ploča - seizmograf - sprava za registraciju potresa; seizmogram – podaci s potresnim vibracijama - hipocentar i epicentar; primarni (longitudinalni) i sekundarni (transverzalni) potresni valovi - ljestvice za registraciju potresa - MCS (opis učinjene štete) i Richterova (količina oslobođene energije) - vrste potresa: tektonski, vulkanski, urušni - vulkansko-seizmičke zone: Pacifički vatreni prsten, Alpskohimalajska i srednjoatlantska