Unutranje memorije Autori Opai Jovan Gvoi Sima Podela

  • Slides: 8
Download presentation
Unutrašnje memorije Autori: - Opačić Jovan - Gvoić Sima

Unutrašnje memorije Autori: - Opačić Jovan - Gvoić Sima

Podela unutrašnjih memorija: 1. RAM 2. ROM 3. Cache 4. Buffer 5. Virtual memory

Podela unutrašnjih memorija: 1. RAM 2. ROM 3. Cache 4. Buffer 5. Virtual memory

RAM memorija • Sadržaj može da se čita i upisuje • Privremena memorija •

RAM memorija • Sadržaj može da se čita i upisuje • Privremena memorija • Sadržaj se gubi prestanku električnog napajanja • Frekvencije na kojima rade ove memorije mogu biti: 1066, 1333, 1600, 1866, 2133, 2400, 2666, 2800 MHz • Dele se na: DDR, DDR 2, DDR 3, DDR 4 memorije PCI i DIMM slotovi za RAM memoriju

RAM (Random Access Memory) Procesor može izvršavati samo one programe koji se nalaze u

RAM (Random Access Memory) Procesor može izvršavati samo one programe koji se nalaze u ROM ili RAM memoriji. Zato je potrebno sve programe koje će računar izvršavati, pre izvršenja premestiti u RAM. Program koji korisnik pokrene na računaru, podhrani se najpre u RAM memoriju i tek se onda može izvršiti. Ova memorija se zato i zove korisnička memorija. RAM memorija nije sastavni deo ploče. Na ploči se nalaze posebna priključna mesta -slotovi u koja se ubacuju memorijuski moduli RAM memorije. DDR ( eng. double data rate) Razlika između DDR i DDR 2 memorije je ta da DDR 2 ima duplo vecu frekvenciju od DDR a duplo manju od DDR 3 memorije. Number of Pins Clock Speed Max Transfer Rate Voltage DDR 2 RAM 240 pins 400 to 1, 066 MHz 3, 200 to 8, 533 MB/s 1. 8 V DDR 3 RAM 240 pins 800 to 2, 133 MHz 6, 400 to 17, 067 MB/s 1. 5 V

ROM › Trajna memorija čiji sadržaj može samo da se čita. memorija › Sadržaj

ROM › Trajna memorija čiji sadržaj može samo da se čita. memorija › Sadržaj upisuje proizvođač računara › U ROM memoriji su delovi operativnog sistema › Program smešten u ROM memoriji naziva se BIOS (Basic Input-Output System) je skup računarskih programa namenjenih osnovnoj komunikaciji sa hardverom računara. • automatski se pokreće čim se uključi računar • testira uređaje računara • prijavljuje grešku ako nešto nije uredu sa uređajima

KEŠ memorija (Cache memory) › Veoma brza memorija › Nalazi se u samom procesoru

KEŠ memorija (Cache memory) › Veoma brza memorija › Nalazi se u samom procesoru (interni keš) ili uz njega (eksterni keš) › Ima višestruko brže vreme pristupa od obične memorije i u njoj se drže podaci koji se često koriste › Brža je od RAM memorije, ali znatno manjeg kapaciteta › Nakon isključenja računara sadržaj ovih memorija se briše

Prilikom prvog zahteva za podacima oni se kopiraju iz glavne memorije (RAM) u keš.

Prilikom prvog zahteva za podacima oni se kopiraju iz glavne memorije (RAM) u keš. Kada su sledeći put potrebni isti podaci, procesor ih prvo potraži u ovoj memoriji. Ako su podaci tu, procesor im pristupa mnogo brže. Ako podaci više nisu u keš memoriji, moraju se ponovo uzeti iz glavne memorije. U keš memoriju prvog levela se upisuju najčešće korišćeni podaci, dok se u ostale levele podaci raspoređuju hijerarhijskim redom.

Bafer (Buffer) -su delovi RAM-a koje neki programi alociraju za svoje potrebe. Jedna od

Bafer (Buffer) -su delovi RAM-a koje neki programi alociraju za svoje potrebe. Jedna od čestih primena je prilikom ulaza i izlaza podataka. Ako računar ne može dovoljno brzo da obrađuje podatke koji mu se dostavljaju oni se privremeno deponuju u bafer dok ne stignu na obradu, da se ne bi prekidao proces unošenja. Slično, pri štampanju, ako štampač ne može dovoljno brzo da odštampa podatke, oni se šalju u bafer, pa se štampaju iz njega. Virtuelna memorija (Virtual memory) Je tehnika koju koristi OS da upravlja lokacijama segmentiranog programa tako da korisnik ima iluziju da memorija nije ograničena.