Sintaksa je dio nauke o jeziku koji prouava

Sintaksa je dio nauke o jeziku koji proučava: • odnose među riječima i njihovim oblicima • odnose među spojevima riječi • odnose među rečenicama (klauzama) u složenoj rečenici • odnose među rečenicama u tekstu

Jedno od važnih svojstava rečenice je predikativnost kojom se izražava mogućnost da se prenese obavještenje Veoma je važno razlikovati rečenicu i iskaz. U rečenici se pretpostavlja prisutnost predikata, a u iskazu predikat ne mora biti prisutan, nego se može podrazumijevati iz konteksta, ili iz situacije. Rečenica: Ne budali, Rado, zakonik nije uništen no pokoleban. Iskaz: A sad? Koji svijet? Predikativnost je svojstvena i rečenici i iskazu, ali je predikat obavezan samo u rečenici, a ne i u iskazu.

U rečenicama lice može biti neutralisano, npr. Smrkava se. Takve se rečenice nazivaju bezličnim, besubjekatskim ili jednočlanim jer imaju samo predikat. Sintagmemi (spojevi riječi) Sintagmemi su sintaksičke jedinice koje se sastoje od najmanje dva međusobno povezana dijela koji se nazivaju tagmemi Npr. Vrijedan đak dobro uči - se sastoji od dva tagmema (vrijedni i đak) odnosno (dobro i uči) Postoje i tzv. nadređeni (glavni) i zavisni tagmem. Koji je tagmem u primjerima vrijedni đak i dobro uči zavisni, a koji nezavisni - glavni?

Vrste sintagmema U zavisnosti od toga koja vrsta reči je glavni tagmem u rečenici, sintagmemi se dijele na: • imeničke • pridjevske • glagolske • priloške Uporedi ove sintagmeme i odredi kojoj vrsti riječi pripada glavni (nezavisni) član. - naučna ekspedicija - dostojan pažnje - graditi kuću - vrlo mudro

Imenički sintagmemi U imeničkim sintagmemima funkciju glavnog tagmema čini imenica, imenička zamjenica ili imenički broj. Zavisni tagmem u imeničkim sintagmemima može biti imenica (npr. rijeka Lim, komšinica profesorica), pridjev (npr. crna mačka, dobar ulov), pridjevska zamjenica (npr. ovaj čovjek, naša kuća), broj (trinaesti red, jedna žena). Pažljivo pročitaj ove imeničke sintagmeme u kojima je glavni tagmem imenica i napiši što sve može vršiti funkciju zavisnog tagmema u njima. svjetlost svijeće posveta prijatelju kuća od kamena molba za odsustvo izlazak iz kuće odlazak u nepoznato rastinje pokraj puta šporet na drva poziv zvanicama odbrana ćutanjem put prema šumi šetnja gradom

Pridjevski sintagmemi su oni u kojima je glavni član pridjev, a funkciju zavisnoga tagmema vrše imenske riječi u kosim padežima i prijedloško - padežni izrazi U prijedloško – padežnim izrazima mogu se naći svi kosi padeži: - genitiv: drukčiji od drugih, tužan zbog rastanka - dativ: dobar prema komšijama, strog prema kolegama - akuzativ: siguran u sebe, ljut na svakoga - instrumental: saglasan s prijedlogom, nesiguran pod pritiskom - lokativ: umjeren u jelu, dosljedan u primjeni Na osnovu ovih primjera zaključi u kojim se kosim padežima mogu naći imenske riječi koje vrše funkciju zavisnog tagmema u pridjevskim sintagmemima:

vrijedan poštovanja željan slobode sklon povredama sličan đedu težak jednu tonu dugačak hiljadu kilometara oduševljen ponudom zadovoljan postignutim Funkciju zavisnih tagmema u pridjevskim spojevima riječi mogu vršiti i: -rječca kao: grk kao pelin, gladan kao vuk -infinitiv: kadara stići, spreman odgovoriti -zavisna klauza: vrijedan da se spomene, nemoćan da bilo što preduzme

Glagolski sintagmemi Glagolska sintagma je sintagma u kojoj je glavna riječ sintagme glagol u infinitivu, gl. prilog sadašnji ili gl. prilog prošli. Zavisni članovi glagolske sintagme se nalaze iza glavne riječi i mogu biti imenice, imeničke zamjenice ili imeničke sintagme. Na primjer: čitati knjigu stići na vrijeme U gornjem primjeru odredi glavni i zavisni tagmem u njima i uoči razliku među njima Glagolski sintagmemi dijele se na dopunske i priloške. Kod dopunskih zavisni tagmem dopunjuje radnju označenu glagolom (u rečenici takav zavisni tagmem odgovara objektu), a kod priloških zavisni tagmem označava okolnost u kojoj se vrši glagolska radnja, npr. prostornu, vremensku, načinsku i sl. ( u rečenici takav tagmem odgovara priloškoj odredbi). DOPUNSKI Kad službu glavnog tagmema vrši prelazni glagol, zavisni je tagmem u akuzativu: pisati pismo, kupiti brod, praviti probleme. . .

U ostalim dopunskim sintagmemima funkciju zavisnog tagmema vrši: -genitiv: osloboditi se obaveza, zazirati od javnih nastupa -dativ: vjerovati svakome, postupati prema suradnicima -akuzativ: mislim na budućnost, vjerovati u čuda -instumental: upravljati helikopterom, saosjećati s rodbinom -lokativ: razmisliti o ponudi, uživati u planinarenju PRILOŠKI U priloškim sintagmemima u funkciji glavnog tagmema može biti bilo koji glagol, a u funkiji zavisnog može biti imenska riječ u bilo kojem kosom padežu ili prilog. Zavisni tagmem u obliku imenske riječi može biti: -u genitivu: doputovati ove zime, letjeti poput ptice -u dativu: prići šumi, okrenuti se k zidu -u akuzativu: raditi puno radno vrijeme, gledati u nebo -u instrumentalu: čekati godinama, pojaviti se pred publikom -u lokativu: zastati u čudu, naći se u neprilikama

Priloški sintagmemi Napomena: Kao što pridjevi s rječicama npr. vrlo dobar ne čine posebne sintagmeme, tako ni prilozi ne čine sintagmeme ako im se pridodaju rječce koje služe za pojačavanje njihovog značenja, npr. vrlo loše (primiti), prilično grubo, previše jednostavno, dosta brzopleto, jako pametno i sl. U funkciji zavisnog tagmema priloških sintgmema stoje imenske riječi u kosima padežima ili prijedloško - padežni izarazi, npr. slično njima (postupati), drugačije od kolega (razmišljati), brzo poput vjetra (nestati), itd.

Poseban tip čine količinski sintagmemi kod kojih funkciju glavnog tagmema imaju količinski prilozi ili nepromjenljivi brojevi, a funkciju zavisnih tagmema imenske riječi u obliku besprijedloškog genitiva, npr. mnogo kiše, malo ulja, previše uzmemiravanja, nekoliko nas, pet noći, trista godina, itd. U ovim sintagmemima odredi što vrši funkciju glavnoga, a što zavisnoga tagmema: svako normalan priželjkivati nagradu nešto dobro krenuti sjutra mi učenici sedmorica glumaca s ove strane polovina plate niko od prisutnih vas dvojica oni sumnjivih shvatanja nas troje svako iskrenih namjera često dolaziti ići šumom