O POJMU GRAANSKO DRUTVO Pojam graanskog drutva potjee

O POJMU GRAĐANSKO DRUŠTVO

• Pojam „građanskog društva” potječe od latinkog izraza societas civili koji znači „udruženje” u smislu zajednice ili općine • Prije desetak je godina u literaturu i svakidašnji govor ušao drugi pojam: civilno društvo • Razlika između građanskog društva i civilnog društva je ta da civilno društvo označuje aktivno djelovanje neke zajednice sa svrhom poboljšanja njezina života, a građansko društvo označuje samo zajednicu slobodnih građana

NOVOVJEKOVNO SHVAĆANJE POJMA „GRAĐANSKO DRUŠTVO” • U novovjekovnoj predaji pojam građanskog društva zadobiva novo značenje zbog promjene u gospodarstvu uvjetovane tehnološkim razvojem • Stvorena je nova klasa: buržoazija • Buržoazija je promicatelj novih općih vrijednosti kao što su : slobode pojedinca, jednakosti pred zakonom, humanizma, solidarnosti, ekonomske racionalnosti. .

TEORIJE O DRUŠTVENOM UGOVORU • Ishodišna točka nastanka „građanskog društva” jest čovjek kao političko biće • Jean Jacques Rousseau je poznati prosvjetitelj koji je zamišljao demokratske države kao pravnopolitičke zajednice građana te smatra da na teoriji opće volje počiva demokratska država shvaćena kao pravnopolitička zajednica u kojoj se čovjek može samoozbiljiti kao razuman i samostalan moralni subjekt

RAZMIJEVANJE DEMOKRACIJE KAO OTVORENOG DRUŠTVA • Karl Raimund Popper bio je jedan od rijetkih Periklovih „obožavatelja” i „branitelja” njegovih političkih ideja • Njegovo najpoznatije djelo je Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji u kojem Popper iznosi teoriju „otvorenog društva”

• Mnogo je shvaćanja demokracije, od onih koji tvrde da je riječ o lošem uređenju do onih koji tvrde da je to najbolje uređenje • moderna demokracija za razliku od antičke vjeruje u pravo glasa svih odraslih • Engleski političar W. Churchill je tvrdio da u demokraciji vlada puk, što znači pravo najšire moguće skupine ljudi pred pretpostavkom njihove razumnosti • Platon i Aristotel su smatrali da je svjetina često potkupljiva i nerazumna te da ne mogu zajedno upravljati • Danas se ističe sposobnost političke razboritosti kao nužnog uvjeta sudjelovanja u demokratskom društvu jer bez demokratski odgojenoga građanina nema ni prave demokracije

• Temeljne pretpostavke demokracije: -predstavnička vlast ( redoviti izbori, izabrano vodstvo. . . ) -natjecateljsko tržišno gospodarstvo -sloboda medija kao javnih i o političkoj i gosodarskoj moći neovisnih načina komunikacije -promicanje interesa građana njihovim aktivnim zključivanjem u oblike samouprave, organizacije civilnog društva -jasno razgraničenje razina vlasti, od lokane samouprave do parlamenta ili predsjednika države

• Kad bi sve ove pretpostavke bile ispunjene, ipak bez uključivanja građana ne bi bilo moguće aktivno promicanje ljudkih prava i njihova zaštita • Demokraciju upravo stoga treba shvatiti kao oblik vlasti koji se stalno mjenja