Netradicionalni porodini ivot Novi oblici partnerskog i porodinog
Netradicionalni porodični život Novi oblici partnerskog i porodičnog života: kohabitacije, LAT zajednice, neheteroseksualne porodice, rekonstituisane („blended“) porodice, porodice bez dece
Kohabitacije *consensual union, de facto marriage *Nevenčani heteroseksualni parovi koji žive zajedno i u intimnoj su vezi. *Sličnosti s brakom: podela ekonomskih sredstava, podela kućnih poslova, seksualna ekskluzivnost. *Razlike između braka i kohabitacije – godine, fertilnost, stabilnost, društvena prihvaćenost i zakonsko prepoznavanje u okviru države. * Da li je kohabitacija starija od braka? *Kohabitacije danas pod uticajem individualnih odluka; ranije pod uticajem društvenih normi. *Uticaj ženske zaposlenosti na kohabitacije. *Uticaj kohabitacije na kasnije bračne odnose.
LAT zajednice *Commuter marriages *Dobrovoljni režim gde parovi, u okviru kojih oba partnera imaju karijeru, žive u dva različita stambena prostora, na različitim geografskim lokacijama, i razdvojeni su minimum tri noći nedeljno, minimum tri meseca. *Visokoobrazovane osobe, akademici ili rukovodioci, srednje i kasne tridesete, često dugo u braku, često nemaju decu. *Benefiti ovakvih zajednica: više poverenja i posvećenosti, više autonomije, mogućnosti za uspeh i zadovoljstvo sobom, više samopouzdanja, veća koncentraciju na poslu, jer se poslovan i porodični život ne susreću. *Izazovi: finansijsko opterećenje, emocionalni stres, manjak emocionalne podrške.
Porodice bez dece *Aspekt savremenih iskustava braka i porodice *Trendovi u istoriji u vezi sa brakovima i porodicom: 1. Visok nivo žena bez dece (rođene 1900 -ih) 2. Opadajući nivo žena bez dece (rođene 1910 -1949) 3. Rastući nivo žena bez dece (rođene nakon 1950. ) *Nizak procenat brakova bez dece tamo gde se brakovi sklapaju najviše u ranim dvadesetim godinama, gde se ne praktikuje planiranje porodice i gde se ne preduzimaju mere da se odloži rađanje prvog deteta; visok procenat porodica bez dece vezuje se za kasno venčavanje, manji procenat venčanih i korišćenje sredstava za kontrolu začeća. *Posledice za društvo i posledice za pojedinca.
Proširene porodice *Extended families *Proširene porodice u okviru domaćinstva. *Proširene porodice u vidu srodstva i bliskih srodničkih odnosa. *Ekonomski i socijalni benefiti. *Podela rada, socijalizacija dece, briga o starijima. *Deljenje rizika i benefita. *Patrilinearne, matrilinearne i mešovite zajednice. *Zadruga.
Hraniteljske porodice *Foster parenting *Hraniteljske porodice se definišu kao porodice koje brinu o deci koja ne mogu da ostanu u svojim rodnim kućama jer su im roditelji odsutni ili nemarni. *Tokom 19. veka se javljaju sirotišta. *1980 -ih počinje da se govori o potrebama dece koje su van osnovnih fizičkih i zdravstvenih potreba. *Medicinska nega, zubarska nega, dovoljno hrane, stvaranje navika u higijeni, učenje o ponašanju i društvenim interakcijama.
Neheteroseksualne porodice *Stigma, predrasude. *Zakonska nemogućnost stupanja u brak u mnogim državama. *Usvajanje, surogat materinstvo, združeno roditeljstvo (quadra parenting) *Usvajanje prvog i drugog stepena. *Starateljstvo nad decom iz heteroseksualnih brakova. *Mitovi: rizici kućnog okruženja, rizici od seksualnog zlostavljanja i seksualne orijentacije.
Pitanja 1. Da li prednost dajete braku ili kohabitaciji? Zbog čega? 2. Kako mislite da u Srbiji izgledaju LAT zajednice? 3. Po vašem mišljenju, zbog čega je sve veći broj parova bez dece? 4. Kako izgledaju proširene porodice u Srbiji? 5. O čemu treba voditi računa kada su hraniteljske porodice u pitanju? 6. Koji je najčešći mit o gej roditeljstvu koji čujete?
- Slides: 8