Merkur Podatci o Merkuru Srednja udaljenost od Sunca

Merkur

Podatci o Merkuru Srednja udaljenost od Sunca: 0. 3871 AU (57, 910, 000 km/35, 980, 000 mi) Trajanje godine: 88 dana Period rotacije: 58. 65 dana Srednja orbitalna brzina: 48 km/s (30 mi/s) 2° Srednja temperatura: 800° F (427° C) dan -300° F (-183° C) noć Promjer: 4, 878 km (3, 031 mi) Broj satelita: 0

Povijest • Merkur je jedan od pet poznatih drevnih planeta. Te planete nazivali su zvijezdama lutalicama. • Merkur se može vidjeti kao večernja zvijezda gdje Sunce zalazi ili kao jutarnja zvijezda gdje Sunce izlazi. • Stari Grci večernju su zvijezdu zvali Hermes, a jutarnju Apollo vjerujući da su to različiti predmeti. • Planet je nazvan Merkur, po rimskom glasniku bogova.

Merkur nije puno veći od našeg Mjeseca. Od devet planeta koji kruže oko Sunca, jedino je Pluton manji. Preblizu je Suncu pa se može vidjeti samo za vrijeme sumraka. Maglovita atmosfera blizu Zemljinog horizonta kvari pogled na Merkur.

Orbitalne činjenice Merkura Do 1965. znanstvenici su vjerovali da uvijek ista strana Merkura gleda prema Suncu. Merkuru treba samo 88 zemaljskih dana da završi orbitu, ali se polako okreće oko svoje osi, samo jednom svakih 59 zemaljskih dana. To znači da se rotira tri puta za svake dvije orbite. To je poznato kao 3: 2 orbitalne rezonance.

Tranzit Merkura 8. 11. 2006. , sunčeve pjege #923, koje su direktno ispod ekvatora na lijevoj strani, mnogo su veće od Merkura. Još dvije sunčeve pjege na desnoj strani na ekvatoru. Merkur se pojavljuje kao mala crna točka u donjem središnjem djelu Sunčeva diska.

Mariner 10 3 Flybys 1974 -1975 Mariner 10 je bilo sedmo uspješno lansiranje Mariner letjelice i prvo korištenje gravitacijskog povlačenja jednog planeta (Venere) do drugog (Merkur) Eksperimenti su uključivali televiziju, fotografiranje, magnetsko polje, plazmu, infracrvenu radiometriju, ultraljubičastu spektroskopiju (proučavanje preko različitih zračenja), ultraljubičasto zračenje i radijske detektore 10, 000 slika otkriva površinu puno kratera, sličnu površini Mjeseca i blijedu atmosferu punu helija, koji proizlazi iz solarnog vjetra.

Pogled sa Merkura Ovaj mozaik Merkura je nastao s više od 140 slika snimljenih od strane Marinera 10, 29. ožujka, 1974. Slike su dobivene nakon što je letjelica izašla od Merkurove sjene.

Merkurova atmosfera Kao Zemljin Mjesec, Merkur ima vrlo promjenjivu atmosferu. To malo atmosfere što postoji čine atomi ili ioni. Atmosferu uglavnom čine kisik, natrij i helij. Bez atmosfere i hidrosfere, nije došlo do erozije od vjetra ili vode. Merkur je zaleđen na sjevernom i južnom polu. Led se nalazi u dubokim kraterima. Dno tih kratera ostaje u trajnoj sjeni kako Sunce nebi otopilo led.

Površina Merkura Čine ju krateri glatke površine. Relativno stara, vulkanska površina. Slična Zemljinom Mjesecu, ali s manje kratera i više ravnica. Geološki dulje aktivna od Mjeseca.

Caloris Basin Najveća struktura na Merkuru ~1300 km Utjecaj asteroida u povijesti solarnog sistema. Bazen sadrži glatke ravnice, ali je vrlo krut i prelomljen.

Otkriće Rupes Ova značajka i mnogo sličnih na Merkuru ukazuju snage i do 1 -2 km Hlađenje i kontrakcija (skupljanje) Merkura 200 km

Merkurova unutrašnjost Merkurova gustoća slična je Zemljinoj, ali je masa planet samo jedna trećina Zemljine. Velika željezna kora radijusa 75% (~1850 km), Kameni plašt samo ~550 km debeo.

Ogromne stijene nazvane rupes (eng. ) pretpostavlja se da su formirane kada se cijeli planet hladio i skupljao. Najveće stijene su dugačke oko 270 km.