5 Gravitacija n n n U starom i


























- Slides: 26
5. Gravitacija n n n U starom i srednjem veku dominantno mišljenje je bilo da je Zemlja centar sveta i to je tzv. geocentrični sistem (Ptolomej). Ptolomejevo učenje je vladalo čak četrnaest vekova. Heliocentrični sistem je takođe razmatran još u starom veku, ali je vremenom bio zaboravljen. Jedan od razloga je bio taj što je hrišćanska crkva zvanično priznavala samo geocentrični sistem. Heliocentrični sistem se ponovo javlja u XVI veku. Nikola Kopernik je "zaustavio Zemlju i pokrenuo Sunce". Kopernik smatra da je u centru vasione Sunce i da se oko Sunca kreću planete. Za istoriju gravitacione misli bitni su još Tiho de Brahe, koji je izradio astronomske tablice, i Johan Kepler, koji je dao svoja tri čuvena zakona. 1
1. Planete opisuju oko Sunca eliptične putanje, u zajedičkoj žiži tih elipsi se nalazi Sunce. (S - Sunce, Z Zemlja, P - perihel, A - afel). n 2. Radijus vektor Sunce-planeta u jednakim vremenskim intervalima opisuje jednake površine. 2
3. Kvadrati perioda obilaska planeta oko Sunca odnose se kao kubovi velikih poluosa njihovih putanja. n Pola veka nakon što je Kepler dao svoja tri zakona, Isak Njutn je otkrio opšti zakon gravitacije, što je bitno uticalo na dalji razvoj saznanja o Vasioni. 3
5. 1 Gravitaciona sila. Sila Zemljine teže. Težina tela n n Gravitaciona sila je privačna sila koju poseduju sva tela u prirodi, bilo kojih dimenzija i oblika. Njutn je prvi definisao ovu silu svojim poznatim zakonom gravitacije koji glasi: Intenzitet sile kojom se dva tela privlače upravo je srazmerna proizvodu njihovih masa i obrnuto srazmerna kvadratu međusobnog rastojanja. 4
n gde su m 1 i m 2 mase tela, r - njihovo međusobno rastojanje, a univerzalna gravitaciona konstanta 5
n Sila kojom Zemlja privlači tela naziva se sila Zemljine teže ili Zemljina teža i obično je označavamo sa : 6
Težinu tela možemo definisati kao rezulujuću silu kojom telo deluje na podlogu usled delovanja Zemljine teže. n Čovek u liftu n Ako se lift kreće na gore ubrzanjem intenziteta a n Ako se lift kreće na dole ubrzanjem intenziteta a 7
Kada se lift kreće jednoliko, kao i kada lift miruje, težina čoveka je jednaka sili zemljine teže 8
5. 2 Gravitaciono polje n Prostor u kome se oseća dejstvo gravitacione sile predstavlja gravitaciono polje. Gravitaciono polje se može prikazati pomoću gravitacionih linija sila i može se okarakterisati jačinom gravitacionog polja i potencijalom. Gravitaciono polje postoji i u telu. 9
5. 4 Gravitaciono ubrzanje n n Gravitaciono ubrzanje na polu Na ekvatoru (E), usled rotacije Zemlje, gravitaciono ubrzanje se smanjuje za veličinu koja potiče usled rotacije Zemlje oko svoje ose, odnosno usled centrifugalne sile: 10
Na nekoj geografskoj širini n U slučaju da analiziramo gravitaciono ubrzanje na nekoj visin h iznad površine Zemlje možemo napisati: 11
n Na dubini h 12
5. 4 Masa i gustina Zemlje 13
5. 5 Slobodno padanje 14
5. 6 Vertikalni hitac 15
n Najviša tačka 16
5. 7 Kosi hitac 17
18
19
20
domet 21
n Maksimalna visina 22
23
5. 8 Horizontalni hitac 24
25
26