KOLOVANJE NEKAD DANAS I SUTRA projekt su izradili

ŠKOLOVANJE NEKAD, DANAS I SUTRA (projekt su izradili učenici 6. a: Ena Kočiš, Lorena Kolenda, Gabriel Pongrac, Niko Zorko i Luka Vadlja)

DJEDOVI I BAKE U ŠKOLSKIM KLUPAMA (istražila Ena Kočiš)

BAKA • • Franciska 60 godina osnovnu školu polazila u Prelogu završila ju je prije 46 g. (1974. g. )

OSNOVNA ŠKOLA • sat je trajao 45 min • učitelji su bili stroži • domaćinstvo-učili: šivati, kuhati i sl. • omiljeni predmeti: glazbena kultura i biologija • aktivnosti: zbor, folklorna grupa i sportska grupa

SREDNJA ŠKOLA srednja škola: daktilografska škola izleti: Krk mjesto Baška-tjedan dana(maturalac), Stubica- Matija Gubec prosječna učenica

DJED • Ivan • 61 g. • OŠ Goričan

OSNOVNA ŠKOLA • učitelji-strogi, tukli nediscipliniranu djecu • sat 45 min • aktivnosti: dramska grupa i likovna grupa • izleti- u Zagreb, u Trakošćan, u Hlebine (selo u Podravinicrtali po staklu uljem)

SREDNJA ŠKOLA srednja školabravar i varilac Maribor- stanovao u internatu

PRABAKA - 2 g. išla u mađarsku školu, 4 g. u hrvatsku školu - pisali su na pločice kredom

ZAKLJUČAK • učitelji su nekad bili stroži, tukli su djecu • nepoznate aktivnosti: folklorna grupa • nepoznati predmeti: domaćinstvo • nekad su pisali na pločice kredom

ŠKOLA KAO MOJA (istražila Lorena Kolenda)

AUSTRALIJA • škola u Austaliji je moderna • dolazak nije obavezan, često imaju nastavu na otvorenom • nastava se zbiva na jolnuguskom jeziku

RUSIJA • kad djeca napune 7 godina idu u internat i tamo su 9 mjeseci • škola se sastoji od više zgrada, uvijek se igraju vani dok nije hladno • imaju nastavu subotom

MONGOLIJA • u Mongoliji djeca mogu ići u dvije škole • u školama nema pitke vode • u razredima više djevojčica jer su one upisane da mogu naći dobar posao i donositi novce • nose uniforme, a djevojčice svoju kosu ukrašavaju raznim ukrasima

JUŽNA KOREJA • Južna Koreja ima puno osnovnih škola, otprilike 5 tisuća. • djeca ne nose uniforme, osim u privatnim školama • ima i privatnih škola do kojih je teško doći zbog gustog prometa • imaju školske forume u kojima djeca izabiru neku aktivnost • u razredima otprilike tridesetero djece

ŠKOLOVANJE U FINSKOJ, ISKUSTVA IZ ŠVEDSKE (istražili Gabriel Pongrac i Niko Zorko)

FINSKA

ORGANIZACIJA NASTAVE • Nastava je fleksibilna, program se ne mora pratiti po udžbeniku. Djeca nemaju puno zadaća. • Ideja je da na zadaću dnevno ne bi trebala trošiti više od jednog sata • Razredi imaju do 30 učenika, ali u praksi je to oko 20 učenika, a oni često sjede po podu ili imaju taburee • Puno nastave odvija se van školskih učionica, npr. u prirodi • U Finskoj Vlada daje brojne potpore da pomogne obiteljima u tijekom školovanja njihove djece • Između učenika nema velikih razlika jer im se omogućuje ravnopravnost u svim oblicima

STRUČNOST NASTAVNIKA • Nerijetko se posao učitelja u Finskoj naziva poslom iz snova • Nastavnici su visokorangirani u društvu te je konkurencija za primanje u nastavničke programe oštra • Radna snaga je sastavljena od najboljih i najpametnijih članova društva • Imaju veliku slobodu poučavanja i surađuju sa drugim učiteljima kako bi što lakše pojasnili učenicima program

BRIGA ZA BUDUĆNOST DJECE • Djeci se u sedmom, osmom i devetom razredu predstavljaju sva moguća zanimanja koja postoje u Finskoj • Doznaju kakve su perspektive za zapošljavanje u narednih pet do deset godina, koje su im moguće minimalne i maksimalne plaće u zanimanjima • Djeca se vode na razna radna mjesta da se upoznaju sa njima

SIGURNOST U ŠKOLI • Nasilje je dovedeno na minimum • Nasilje bilo fizičko ili psihičko odmah se sankcionira • Postoje različite mjere od promatranja, liječenja ili najgore do isključivanja učenika ili učitelja

• Velika slobodu u učenju ŠTO BI BILO DOBRO PRIMIJENITI • Njihove metode učenja su zanimljive i vjerojatno lakše upijaju znanje • Stvari ne bubaju napamet • U školi više uče o onome što ih čeka nakon škole pa su zato spremniji svoje znanje odmah primjenjivati tj. zaposliti se i raditi ono za što su kvalificirani • Ne obuhvaćaju nepotrebna znanja, fokusirani su na ono što im je potrebno • Djeca u školi su ravnopravnija, njihov životni put ne ovisi o financijama roditelja • Disciplina je na višoj razini jer se nasilje suzbija i kažnjava

ŠVEDSKA

ŠKOLOVANJE • obvezna osnovna škola traje 9 godina • školovanje je besplatno • učenici se upisuju u prvi razred sa 7 godina • učenik je u središtu obrazovnog procesa

ORGANIZACIJA NASAVE U ŠVEDSKOJ • nastava se odvija u prijepodnevnoj smjeni • početak nastave od 08, 30 do 15, 00 h • sat traje 75 min, a odmori traju 15 do 30 min • na dan imaju pet predmeta • knjige i nastavni materijali ostaju školi • puno vremena provode na nastavi u prirodi na otvorenom

CJELOŽIVOTNO UČENJE • razvijaju samostalnost • istražuju i rade na projektima koje sami odabiru • ocjene dobivaju na kraju 2. , 5. , 7. i 9. razreda • ocjene se izražavaju slovima • do kraja školovanja moraju znati plivati, kuhati, šivati i svirati jedan instrument • nakon završenog 9. razreda polažu državnu maturu

SREDNJE ŠKOLE • strukovne i gimnazije • obavezni predmet: matematika, engleski, švedski, umjetnost, prirodno i društveno područje • ima 18 nacionalnih programa, 12 stručnih programa i 6 fakultetskopripremnih progama • svi programi su trogodišnji

KAKO ĆE IZLEDATI ŠKOLOVANJE U BUDUĆNOSTI (istražio Luka Vadlja)

KAKVE ĆE BITI ŠKOLE • školovanje neće biti ograničeno samo na jednu zgradu • bit će više individualizirano prema djetetovim intelektualnim i emocionalnim sposobnostima • većinom će se nastava odvijati u skupinama • više izbora o temama i zanimanju za koje će učiti

OBRAZOVANJE U ŠKOLAMA • više izbora obrazovanja • naglasak je na razvijanju kreativnosti i primjeni naučenog • neće biti brojčanog ocjenjivanja i ispita, biti će važno kritičko razmišljanje i rješavanje problema • obrazovanje će biti usmjereno na individualni napredak svakog učenika • u projektima i praktičnim radovima usvajat će znanje i naučiti ga primjenjivati

VAŽNOST TEHNOLOGIJE • bit će sastavni dio školovanja i života • tehnologija će se koristiti kao pomoć u stvaranju i pronalasku podataka • hologramom ćemo moći provoditi nastavu na daljinu

ZAKLJUČAK • više kreativnosti u školama • više razmišljanja i primjenjivanja znanja • usmjeravanje prema jednom zanimanju • velik utjecaj tehnologije te brže i bolje razvijanje mozga – intelektualna revolucija

U OVOM PROJEKTU SUDJELOVALI SU UČENICI 6. a: • Ena Kočiš: Djedovi i bake u školskim klupama • Lorena Kolenda: Škola kao moja • Niko Zorko: Finska • Gabrijel Pongrac: Švedska • Luka Vadlja: Školovanje u budućnosti • Prezentaciju uredio Luka Vadlja Učiteljica: Snježana Granatir