ARBITRANI SPORAZUM Arbitrani sporazum predstavlja dvostrani ili viestrani
ARBITRAŽNI SPORAZUM • Arbitražni sporazum predstavlja dvostrani ili višestrani ugovor kojim se strane obavezuju da će već nastali, ili budući spor iz odredjenog ugovornog ili vanugovornog pravnog odnosa, riješiti arbitražom.
OBLICI ARBITRAŽNOG SPORAZUMA • Arbitražna klauzula sadržana u osnovnom ugovoruugovara se nadležnost arbitražnog tribunala za buduće sporove • Posebni sporazum (arbitražni sporazum) -ugovara se nadležnost arbitražnog tribunala za sporove koji su već nastali, mada može da se odnosi i na buduće sporove koji mogu nastupiti iz pravnog odnosa odredjenog tim sporazumom
SAMOSTALNOST ARBITRAŽNE KLAUZULE • • • Načelo arbitražnog prava Termini autonomija i separatabilnost arbitražne klauzule Ne dijeli pravnu sudbinu osnovnog ugovora, predvidja se upravo za situacije kada nešto nije u redu sa ugovorom Ovo načelo ima svoja dva aspekta 1. Materijalni aspekt 2. Kolizioni aspekt Veza sa načelom komplentz- komplentz (kompetencija za kompentenciju) – arbitražan sud je nadležan da odlučuje o sopstvenoj nadležnosti, ako stranka ospori tu nadležnost u arbitražnom postupku
RAZLIKA U ODNOSU NA SLIČNE SPORAZUME • Arbitražni sporazum i prorogacioni sporazum • Prorogacioni sporazum je sporazum o nadležnosti suda odnosno ugovor kojim strane povjeravaju rješavanje spora odredjenom sudu ili sudovima odredjene zemlje • Oni predstavljaju alternativu jedan drugom • Najznačajnija razlika jeste u pravnom okviru koji im obezbjedjuje efikasnost • Arbitražni sporazum i poravnanje • Poravnanje je ugovor koji zaključuju strane u sporu, s tim što se taj ugovor po prirodi stvari zaključuje uvijek poslije nastanka spora • Poravnanjem se po pravilu ne isključuje definitivno potreba za arbitražom, jer ono nema snagu presudjene stvari niti izvršne isprave
BITNI ELEMENTI ARBITRAŽNOG SPORAZUMA • • Naznačenje ugovornih strana Izbor arbitraže kao načina rješavanja spora 1. Institucionalna arbitraža koja se odvija pod okriljem neke od stalnih arbitražnih insitucija, na osnovu odredaba njenog pravilnika 2. Ad hok arbitraža kod koje se arbitri imenuju prema sporazumu stranaka i vode postupak samostalno u mjestu koje su stranke ugovorile u skladu sa pravilima koje su takodje stranke odredile ili koja sami arbitri usvoje, bez pomoći neke institucije
PUNOVAŽNOST ARBITRAŽNOG SPORAZUMA • • Arbitražni sporazum se mora odnositi na sporove iz odredjenog pravnog odnosa Pismena forma – ovaj uslov je jedan od ključnih elemenata za priznanje punovažnosti arbitražnog sporazuma Sporazum moraju zaključiti za to ovlašćene strane Arbitrabilnost spora – ovaj uslov arbitrabilnosti znači da je spor takve prirode da po mjerodavnom pravu može da se rješava arbitražom
MANJKAVE ARBITRAŽNE KLAUZULE • • • Sadržina arbitražnog sporazuma može biti takva da povlači ništavost ili da oduzima dejstvo i izvršnu snagu arbitražnom sporazumu Arbitražni sporazum mora biti jasan, ne smije da sadži protivrječnost i mora biti podoban za izvršenje Dva pristupa tumačenja neispravnih klauzula: 1. Prvi je naklonjen održanju arbitražne klauzule (načelo in favorem validatis) 2. Drugi pristup polazi od strogog jezičkog tumačenja – ako stranke nisu jasno iskazale svoju volju, arbitražna klauzula je ništava ili se ne može izvršiti
MJERODAVNO PRAVO ZA ARBITRAŽNI SPORAZUM • • Mjerodavno pravo za arbitražnu klauzulu i mjerodavno pravo za osnovni ugovor posebno se odredjuju i ne moraju se podudarati – kolizionopravni aspekt samostalnosti Mjerodavno pravo odredjuje se u medjunarodnim ugovorima na osnovu dva kriterijuma: 1. Primarno je mjerodavno pravo koje su ugovorne strane izabrale kao mjerodavno pravo za svoj arbitražni sporazum 2. U odsustvu izbora primjenjuje se pravo zemlje u kojoj je donijeta ili treba da se donese arbitražna odluka
HVALA NA PAŽNJI! Mila Brajović 57/14
- Slides: 9