Aminokiseline i bjelanevine kose Prema kemijskom sastavu vlas

Aminokiseline i bjelančevine kose Prema kemijskom sastavu vlas je bjelančevina keratin, a nastaje orožnjavanjem ili keratinizacijom stanica. Orožene stanice se izdužuju u ljuske, a zatim nastaju vlaknasti elementi.

Građa Osnovne građevne jedinice proteina su aminokiseline. Aminokiseline su pak izgrađene od ugljikovog atoma na koji je vezana amino skupina (─NH 2), karboksilna skupina (─COOH), vodikov atom te neka od skupina poput ─CH 3, ─CH 2 OH, ─CH 2 SH, ─CH 2 COOH, ─CH 2─C 6 H 5, koje ćemo označiti slovom ─R (radikal).

AMINOKISELINE Podjela – prema broju funkcijskih skupina razlikuju se neutralne (glicin, cistin), kisele (glutaminska kiselina) i bazne aminkokiseline (lizin) – pojedinačne aminokiseline razlikuju se prema R (radikalu/aminokiselinskom ogranku) – neutralna aminokiselina sadrži jednaki broj karboksilnih i amino-skupina; bazne imaju više amino, a kisele više karboksilnih skupina radikal jednaki dio naziv kratica CH 3 – - CH – NH 2 COOH alanin Ala HS – CH 2 – - CH – COOH cistein Cy. SH cistin Cy. S S – CH 2 – - CH – COOH HOOC – (CH 2)2 – - CH – COOH glutaminska Glu

Amfoternost aminokiselina – aminokiseline su tvari koje imaju svojstvo kiselina i baza jer imaju kiselu karbokslinu i baznu amino-skupinu – u baznoj otopini ionizirana aminokiselina ponaša se kao kiselina – u kiseloj otopini ionizirana aminokiselina ponaša se kao baza – zbog takvog dvostrukog ponašanja aminokiseline se ubrajaju u amfoterne spojeve – amfoterno svojstvo aminokiselina važno je za regeneraciju površine kože, kose i noktiju od djelovanja štetnih tvari

Reakcija kondenzacije - aminokiseline imaju sposobnost da se međusobno spajaju uz eliminacijeu vode te se takva reakcija naziva – reakcija kondenzacije - Nastala veza ostvaruje se preko karboksile skupine jedne aminokiseline i aminoskupine druge aminokiseline, pri čemu se izdvaja jedna molekula vode - na taj način aminokiseline stvaraju peptide i proteine, velike molekule, makromolekulekoje tvore polimere - peptidne i proteine tvore dugački ugljikovodični lanci, sastavljeni od aminokiselina, a tom reakcijom nastaju amidna ili peptidna kemijska veza (-CO-NH-) CH 3 CH – COOH + HNH – COOH NH 2 CH 3 alanin (ALA) CH 3–CH–CO-NH CH COOH + H 2 O NH 2 CH 3 dipeptid (Ala-Ala) peptidna veza: -CO-NH-

BJELANČEVINE Podjela prema složenosti molekula – mogu se svrstati u dvije velike skupine: jednostavne bjelančevine ili složene bjelančevine/konjugirani proteini – jednostavne bjelančevine hidrolizom daju aminokiseline jer u svom sastavu, osim njih, nemaju druge spojeve – složene bjelančevine hidrolizom daju aminokiseline, tzv. neproteinski dio – neproteinski dio spojen je na određenom mjestu proteinskog lanca i zove se prostetička skupina – najčešće dolaze spojevi: šećeri, npr. riboza, kiseline, npr. fosfatna kiselina, lipidi i drugi spojevi

Podjela jednostavnih bjelančevina – jednostavne bjelančevine mogu se klasificirati prema nekim svojstvima, koja su važna za njihovo ponašanje i oblik – dijele se prema: topljivosti u vodi i prema obliku molekule

Podjela bjelančevina prema topljivosti u vodi – prema topljivosti u vodi jednostavne bjelančevine se dijele na: a. albumine (npr. bjelanjak jajeta) – topljivi u vodi b. globuline (npr. bjelančevina u mišićima-miozin) – otapaju se u razrijeđenim otopinam soli c. skleroproteine (npr. bjelančevine epitela i vezivnog tkiva- keratin, kolagen, elastin i retikulin) – netopljivi u vodi i mehanički su vrlo čvrste tvari, u organizmu izgrađuju vezivno tkivo

Podjela bjelančevina prema obliku molekula – Prema obliku molekula bjelančevine se dijele na: a. fibrilarne, nitaste ili vlaknaste bjelančevine – vlaknaste strukture i netopljive u otapalima, osim u jakim kiselinama i lužinama (npr. bjelančevine koja izgrađuju kosu, nokte i kožu) b. globularne ili kuglaste bjelančevine – kompleksnije građe, kuglastog ili loptastog oblika, osjetljivi na temperaturu i topljivi u vodi (npr. protein i glubin koji izgrađuje hemoglobin u krvi)

Provjera usvojenosti – Nove generacije učenika – Znanje i informacije dostupne svima – Težište poučavanja seli s gradiva na učenike – Učitelj je trener koji ih potiče, kontrolira, vodi – Kviz – Problemski zadatak – Asocijacije

– https: //quizizz. com/admin/quiz/5 eba 69 a 0 b 7 d 6 ed 001 bd 84 d 43/bjelančevine

PROBLEMSKI ZADATAK: KEMIJSKE VEZE U KOSI Aminokiseline u keratinu mogu biti povezane slijedećim vezama: peptidnom, disulfidnom, vodikovom, ionskom i hidrofobnom vezom. – 1. Nabroji vrste kemijskih veza u kosi – 2. Koja veza u kosi je najslabija i između kojih skupina unutar keratina se ona javlja? – 3. Kako se naziva veza između tio skupina u aminokiselini cistinu? O čemu ovisi broj tih veza? – 4. Koja je razlika u kemijskom sastavu ravne i kovrčave kose? To su najčvršće veze u kosi i mogu se prekinuti djelovanjem vrlo jakih kiselina i lužina te mehanički (rezanjem). Jednom prekinute, te se veze ne mogu ponovno uspostaviti. – 5. Zašto vlažni zrak šteti frizuri? Koje vrste kemijskih veza se stvaraju pri povišenoj vlažnosti? Disulfidna veza nalazi se u cistinu. Peptidna veza povezuje aminokiseline u spirale polipeptidnih lanaca koji su dugi kao vlas. Ona poprečno povezuje lance keratina. Broj tih veza ovisi o vrsti kose, a što ih je više, kosa je otpornija na kemikalije i na mehaničku obradu. Dok smeđa kosa ima 4 -5% sumpora, crvena kosa sadržava do 8% sumpora. Zbog toga se crvena kosa teže češlja i kovrča se. Vodikovi mostovi povezuju amidne i karbonilne skupine u suhoj kosi. To su najslabije veze u kosi. Otvaraju se već u prisutnosti vode, a ponovno uspostavljaju sušenjem kose. Jonska veza se uspostavlja između amino i karboksilnih skupina i najjača je pri p. H 4, a u lužnatoj sredini se gubi, pa keratin izrazito bubri. Hidrofobna veza povezuje postrane lance u molekulama aminokiselina.

Cys A 1 O=C-N-H B 1 pili C 1 skleroproteini D 1 Ala A 2 Nastaje između amino i karboksilne skupine B 2 C 2 keratinizacija D 2 Kolagen i elastin Gly A 3 Veza između B 3 aminokiselina Kutikula, kora, C 3 srž Otporni prema kidanju D 3 tvore zavojnice Cys A 4 Nastaje uz izdvajanje vode B 4 Masna, suha i C 4 normalna Napetost i D 4 kose glatkoća Peptidna B veza Kosa C Vlaknasti/fibri D lni proteini Bjelančevine/ A proteini KONAČNO RJEŠENJE KERATIN

Srednja strukovna škola Varaždin Vlatka Levanić, prof. biologije i kemije, mentor biologije, frizer