Vodstvo Vodstvo U svim je do sad navedenim

Vodstvo

Vodstvo U svim je do sad navedenim aktivnostima – i u stvaranju uspješnog radnog tima, i uvođenju promjena, i u rješavanju problema i sukoba – od iznimne važnosti voditelj ili vođa grupe. Stoga ćemo u nastavku današnjeg predavanja reći nekoliko riječi o ulozi i osobinama vođa.

Stilovi vođenja Istraživanja su pokazala da postoje tri vrste vodstva, odnosno tri različita stila rukovođenja: 1. autokratski, 2. demokratski, 3. laissez-faire

Autokratski vođa • donosi sve odluke za grupu, • ne sudjeluje u aktivnostima grupe, • raspodjeljuje zadatke svojim sljedbenicima bez da im objasni zašto je tko dobio određen zadatak, • uvodi promjene u funkcioniranju grupe a da se ne savjetuje s ostalima, i slično.

Demokratski vođa • donosi odluke tak nakon što se savjetovao s grupom, • ponaša se prijateljski prema članovima grupe, • sudjeluje u aktivnostima grupe, • objašnjava razloge za pohvale i kritike, • nudi pomoć i pomaže kad se to od njega traži.

Laissez-faire vođa • • ima pasivnu ulogu, • ne vrednuje članove grupe, ni pozitivno ni negativno ne pokušava usmjeriti ili koordinirati grupu, => svatko je prepušten sam sebi.

Stilovi vođenja • Što mislite, koji od opisanih stilova vođenja je najbolji?

Stilovi vođenja Utvrđeno je da demokratski stil rukovođenja dovodi do najvećeg radnog morala u grupi, prijateljstva i suradnje među članovima. Ipak, grupe s tim stilom rukovođenja mogu biti manje produktivne i učinkovite, treba im dulje vrijeme za izvršenje zadatka, nego grupama s autokratskim vodstvom.

Stilovi vođenja Autokratski stil rukovođenja rezultira većom produktivnošću i izvršenjem zadatka u kraćem roku. Međutim, u odsutnosti vođe javlja se neprikladno ponašanje. Na dulji rok, članovi grupe postaju nezadovoljni i frustrirani.

Stilovi vođenja Najslabiju produktivnost imaju grupe s laissez-faire rukovođenjem, te se u takvim grupama najčešće i pojavljuje neprikladno ponašanje i socijalno zabušavanje. Međutim, odnos prema vođi je prijateljski i članovi grupe su uglavnom zadovoljni.

Stilovi vođenja • Što mislite, postoje li spolne razlike u stilu vođenja?

Stilovi vođenja Eagly i suradnici (1990) su pokazali da, sukladno stereotipu, žene obično vode demokratičnije od muškaraca. Međutim, pronađene spolne razlike su male. Istraživanja su pokazala da se muškarci osjećaju nelagodno uz ženske vođe koje koriste metode vođenja koje obično koriste muškarci.

Kako sljedbenici vide vođu? ü vođa mora biti shvaćen kao «jedan od nas» - uspješan vođa mora imati karakter članstva u grupi kojom pokušava rukovoditi. Na njega se gleda kao «jednog od nas» , a ne «nekog izvana» . ü vođa mora biti shvaćen kao «većina nas» - vođa mora utjeloviti norme i vrijednosti koje su od centralne važnosti za grupu, mora prihvatiti tradicije i ciljeve grupe te pomagati grupi da ih ostvari ü vođa mora biti shvaćen kao «najbolji od nas» - samo ako se vođa vidi kao nadmoćna osoba, on može služiti kao primjer za grupu i očinska figura, te samo tako može vršiti kontrolu i koordinirati radom grupe. Ako vođa nije stručnjak za zadatke koji stoje pred grupom, ciljevi će se teško ostvariti. ü vođa mora odgovarati očekivanjima sljedbenika – članovi grupe imaju svoje ideje i očekivanja o tome kako se vođa treba ponašati i koje funkcije treba obavljati, te će izabrati i zadržati samo one vođe koji odgovaraju tim očekivanjima

Različiti izvori moći Svi vođe posjeduju moć, ali način na koji se ta moć koristi određuje hoće li vođa biti uspješan ili ne. Tri su glavna izvora moći vođe: 1. moć uloge (moć koja se dobiva sa pozicijom na kojoj se nalazi) – nagrađivanje i kažnjavanje 2. moć ličnosti (moć koja proizlazi iz osobina ličnosti pojedinca) – karizma (identificiramo se s vođom, sviđa nam se, poštujemo ga) 3. moć znanja (moć izvedena iz posebnih vještina, sposobnosti ili znanja)

Različiti izvori moći U provođenju vodstva uvijek su prisutna sva tri izvora. Nikad se vođa ne može potpuno osloniti samo na jedan izvor. Ali da bi se postigla bolja reakcija sljedbenika nekada je bolje smanjiti jedan izvor a istaći drugi. Svi vođe koriste sva tri izvora moći; ipak različita radna mjesta zahtijevaju veći naglasak na jednom, odnosno drugom izvoru. Također se izvori moći mogu mijenjati u raznim situacijama.

Teorija velikih ljudi Brojna su se istraživanja usmjeravala na to što čini dobrog vođu. Prema teoriji velikih ljudi, osobu dobrim vođom čine određene ključne osobine ličnosti, neovisno o situaciji.

Teorija velikih ljudi Istraživanja pokazuju da su osobine ličnosti iznenađujuće nepovezane s vodstvom. Međutim, određena obilježja pokazuju umjerenu povezanost s uspješnošću vođenja: - inteligencija - moralnost (ili vrlo moralni, ili vrlo nemoralni) - motiv za moći - socijalne vještine - prilagodljivost i fleksibilnost - povjerenje u vlastite sposobnosti vođenja

Situacijske teorije vodstva Neuspjeh teorije velikih ljudi ne znači da osobine ličnosti nisu važne za dobro vođenje. Jednostavno, nije dovoljno razmatrati samo osobine ličnosti – moramo uzeti u obzir i socijalnu situaciju. Moramo razmotriti i prirodu vođe i situaciju u kojoj se vođenje odvija. Ovakav pogled na vođenje pretpostavlja da nije dovoljno biti velika osoba - treba biti prava osoba u pravo vrijeme u pravoj situaciji.

Situacijske teorije vodstva Prema Fiedlerovoj kontingencijskoj teoriji vođenja, učinkovitost vođenja ovisi o tome koliko je vođa usmjeren na zadatak ili usmjeren na odnose te o količini kontrole i utjecaja koje vođa ima u grupi. Vođa usmjeren na zadatak više brine o obavljanju zadatka nego o osjećajima i odnosima među zaposlenicima. Vođa usmjeren na odnose brine o osjećajima i odnosima među zaposlenicima.

Kontingencijska teorija vodstva Situacijska kontrola odnosi se na stupanj sigurnosti i uvjerenosti vođe da zadatak može biti obavljen. Vođina situacijska kontrola ovisi o stupnju do kojeg: - se odnosi vođa-podređeni shvaćaju kao podržavajući, odani i pouzdani - je zadatak strukturiran, postoje jasno zacrtani ciljevi i detaljne metode za njihovo postizanje - su vođe u poziciji da nadgledaju radnike, te ih nagrađuju ili kažnjavaju prema potrebi

Kontingencijska teorija vodstva Vodstvo u grupama (Fiedler, 1967) Učinkovitost vođenja • usmjerenost na zadatak usmjerenost na odnose niska umjerena visoka SITUACIJSKA KONTROLA

Kontingencijska teorija vodstva Vođa usmjeren na zadatak najučinkovitiji je u situacijama u kojima je kontrola vrlo visoka ili vrlo niska. Vođa usmjeren na odnose najučinkovitiji je u situacijama u kojima je kontrola umjerena.

VJEŽBA Procijenite svoj potencijal za vođenje!

VJEŽBA “Crveni i plavi”

DZ – Karakteristike vaših dosadašnjih šefova Sjetite se dva šefa koja ste imali u poslovnom okruženju. To mogu biti dvije osobe koje su se izmijenile na istom radnom mjestu, ili na dva različita radna mjesta. Ako još niste imali dva različita šefa na poslu, sigurno ste u svom životu imali dva razrednika! Usporedite ta dva šefa i njihove karakteristike vodstva: 1. Za svakog od njih napišite i obrazložite po čemu je bio dobar voditelj, a po čemu nije. 2. Pokušajte odrediti za svakog od njih je li bio vođa koji je više usmjeren na zadatak ili na odnose među ljudima. 3. Odredite i koji stil vođenja je svaki od njih primjenjivao te procijenite koliko je taj stil u danoj situaciji bio učinkovit (ili bi neki drugi –koji? – bio prikladniji i dao bolje rezultate). Objasnite zašto.