VEGETATIVNI ORGANI BILJAKA Luka Grubii prof biolog Vegetativni
VEGETATIVNI ORGANI BILJAKA Luka Grubišić, prof. biolog
Vegetativni organi su: KORIJEN STABLJIKA LIST
Korijen Upijanje vode sa mineralnim tvarima Sastoji se od četiriju zona 1. zona – vegetacijski vršak korijena dio koji je obavijen korijenovom kapom koja ga štiti od ozlijeda dio korijena u kojem se odvijaju diobe stanica i rast korijena u dubinu
2. zona – zona produženog rasta Područje gdje se samo stanice izdužuju. 3. zona – zona korijenovih dlačica Korijenova dlačica je izdužena stanica koja upija vodu i otopljene tvari iz tla još se naziva i apsorpcijska zona. Korijenove dlačice su jako kratkog vijeka trajanja.
� 4. zona – zona starijeg korijena Služi za provođenje vode od korijenovih dlačica prema stabljici, te pomaže u razvoju bočnog korijenja. �Golosjemenjače i dvosupnice imaju tzv. bočno razgranjen korijen. �Dva dijela: glavni korijen i bočno ili postrano korijenje. �Glavni korijen se razvija iz klicina korijenka, a bočno iz glavnog korijena. �U jednosupnica i biljaka koje nemaju sposobnost rasta u širinu ne postoji glavni korijen!
Jednosupnice: čupavo ili žiličasto korijenje. Čupavo korijenje se razvija naknadno pa se još naziva adventivno ili pridošlo korijenje. Korijen je jedini organ koji ima radijalnu žilu, tj. žila u kojoj su floemi i ksilemi zrakasto raspoređeni. Polunametnici (imela), nametnici (volovodi) nemaju klasični korijen, već sisaljke – haustorije.
Preobrazbe korijena Repast (zadebljali glavni korijen; npr. mrkva, peršin, celer) Vretenast Gomolj (zadebljelo bočno korijenje; npr. dalia) Zračno korijenje - adventivno korijenje koje se razvija iz stabljike u zraku. Može imati različite uloge: pričvršćivanje stabljike, upijanje atmosferske vlage, potpora (fikus)
Stabljika Os izdanka koja provodi vodu s otopljenim tvarima, te asimilate. Razvija se iz vegetacijskog vrška stabljike. Može biti i bočno razgranjena. Stabljika: zeljasta ili drvenasta Zeleni – biljke koje imaju zeljastu stabljiku: jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje
Drvenaste biljke ili drveće: stabla, grmovi i polugrmovi Stabla – drvenaste biljke čiju stabljiku čini deblo i krošnja (hrast – Quercus sp. , bukva-Fagus sylvatica, brijst - Ulmus sp. ) Grmovi – deblo se grana odmah iznad razine zemlje (divlja ruža - Rosa canina) Polugrmovi – prijelazni oblici između grmova i zeleni (kadulja - Salvia officinalis)
Preobrazbe stabljike Podzemne stabljike (gomolj, lukovica i podanak) Trnovi Vitice – služe za pričvršćivanje biljke za podlogu (vinova loza-Vitis vinifera) Filokladiji – preobrazba stabljike u list (veprina) Kladodiji – sploštene stabljike koje služe za asimilaciju i pohranjivanje vode (božični kaktus)
Listovi Za fotosintezu i transpiraciju Plojka, peteljka i osnova Građa lista Gornja epiderma, stupasti ili asimilacijski parenhim, spužvasti ili transpiracijski parenhim i donja epiderma
Peteljka – dio lista koji nosi plojku. Podina ili osnova – dio kojim je list pričvršćena za stabljiku. Jednostavni i sastavljeni listovi Listopadni ili vazdazeleni Supke ili kotiledoni – listovi klice ili embrija.
Preobrazbe listova Trnovi i vitice Zaštitni listovi Pricvjetni listovi Organi za hvatanje kukaca Hidrofiti – biljke prilagođene životu u vodi Higrofiti – biljke prilagođene na vlažna staništa Kserofiti – biljke prilagođene suhim staništima Mezofiti – biljke prilagođene staništima s promjenjljivom vlažnošću
- Slides: 16