SORTE KRASTAVACA Krastavac Cucumis sativus je povre koje

SORTE KRASTAVACA Krastavac (Cucumis sativus) je povrće koje potiče iz Indije i gajen je čak 3 000 godina prije nove ere. Po evropskom kontinentu krastavac se raširio u periodu Rimskog carstva, a njegova proizvodnja se brzo širila, jer se smatrao ljekovitom biljkom a koristio se i za proizvodnju osvježavajućeg soka.

Zbog hemijskog sastava, odnosno dijetalnosti koja iz njega proistoče, danas je krastavac gotovo nezamjenjljiv sastojak svježih sezonskih, a takođe i kiselih salata. Nisko kalorična je hrana, (100 g svežeg ploda ima samo 8 -10 kcal odnosno 3 do 42 k. J). Zato je U 100 g svežeg ploda sadrži: sortiment 94 -98% vode krastavca 0, 3 -2 g sirovih proteina toliko bogat. 0, 05 -0. 3 g sirovih masti, 1 -2, 5 g ugljenih hidrata zatim vitamine (B 1, B 2, B 3, B 5, B 6, K C). Prijatan ukus potiče od organskih kiselina koje se nalaze u plodu, dok gorak ukus potiče od glukozida kukurbitacina, čiji je sadržaj uslovljen sortom i načinom gajenja.

Postoje dvije osnovne grupe sorti krastavaca, a to su: KORNIŠONI (manjeg ploda, pogodni za pripremanje zimnice) tzv. kratkoplodni i SALATNE SORTE KRASTAVACA (imaju veći plod, pogodni za pripremu svježe salate, tokom cijelog ljeta) tzv. dugoplodni

Kornišoni imaju iste odlike kao i krastavci. Kornišone bi mogli ugrubo da podijelimo na tzv. Američki tip koji ima bradavičaste plodove i na Holandski tip koji ima glatke plodove.

Klase kornišona Prva klasa kornišona; dužina 3 -6 cm ; prečnik oko 2 cm Druga klasa kornišona; dužina 6 -9 cm ; prečnik oko 3 cm Treća klasa kornišona; dužina 9 -12 cm ; prečnik oko 4 cm Četvrta klasa kornišona; dužina 12 -15 cm ; prečnik oko 4. 5 cm

Kornišoni predstavljaju sitne kultivisane krastavčiće koji se gaje na mnogo mjesta u svijetu. U suštini, kornišoni su jednogodišnje biljke u formi lijane, a lijane mogu da im budu dugačke od 3 do 5 metara. Stabla kornišona lako mogu da budu polomljena, jer su krhka. Ona su obilno pokrivena vlasima i imaju mnogo grana. Listovi su obojeni tamno zeleno. Mogu da bugu blago rasčlanjeni. Cvijetovi kornišona su žuto obojeni. Plodovi različitih vrsta se najviše razlikuju po veličini.

Obično su dugi od 4 do 8 centimetara. Obojeni su svijetlo do tamno zeleno. Oni su izduženi sa hrapavom površinom. Pokriveni su bradavicama. Nije isključeno da imaju i bodlje. Meso ploda je hrskavo, ima prijatan i svjež ukus. Aroma je takođe lagana i prijatna. Kornišoni se gaje u plasteniku. Za njih je karakteristično da dobro rađaju. Upotrebljavaju se marinirani ili u svježem stanju

Gajenje kornišona Preporučljivo je da je podloga topla, bogata hranljivim materijama i da je drenirana. Prije direktnog sijanja njena temperatura ne treba da bude niža od 12 stepeni. Razvijanje rasada oduzima oko tri nedelje, ako je temperatura za vrieme klijanja bila bar 20 stepeni. Rasad se raspoređuje tako da biljke mogu slobodno da se razvijaju. Za gajenje im je neophodna čvrsta konstrukcija oko koje lijane mogu da se uvijaju. .

Uzgoj kornišona zahtijeva da se obezbijedi konstrukcija uz koju će se biljka popeti do visine oko 2 metra. Konstrukcija za kornišone treba da izdrži teret biljke i nalete jačeg vjetra. Biljke se sade uz konstrukciju, a razmak između redova kornišona bi trebao biti 1, 4 metra. Razmak između biljaka u redu oko 40 cm.

. Imaju potrebu za čestim đubrenjem. Preporučuje se ishrana u kapljicama. Drugi faktor koji je od velikog značaja pri pravilnom gajenju kornišona je obilno navodnjavanje. Biljke imaju najveću potrebu za zalivanjem dok formiraju plodove. nikako ne treba zalivati hladnom vodom, jer će plod biti gorak. Ponekad kornišoni mogu da budu ugroženi pri jakom vjetru. Zato je dobro kada se pravi zasad da se izabere mjesto koje je na zavjetrini Ili da se oko samih biljaka zasiju druge kulture koje će ih čuvati od vjetra. O

Drugi minus kornišona je što može da ih napadne korov. Zato redovno treba da se čisti područje između odvojenih biljaka. Kada se vrši ova radnja paziti da se ne unište zasadi jer su njihova stabla mnogo krhka. Imati takođe u vidu da kornišoni imaju plitko postavljen korjenov sistem koji je takođe lako ranjiv.

Najpoznatije sorte kornišona Pariski kornišon je kod nas najviše gajena sorta. Stiže 40 -45 dana poslije nicanja. Ima cilindrične plodove trouglastog presjeka, s krupnim bradavicama i crnim bodljama, pri osnovi tamnozeleni, a pri vrhu svijetliji sa zrakastim prugama; meso je čvrsto i dobrog ukusa. Nais F 1 je sorta koja ima samo ženske cvijetove. Otporna je na nepovoljne klimatske uslove i mozaik krastavca. Rađa u velikim količinama. Plod je vretenasto-cilindričan, tamnozelene boje. Bradavice su srednje veličine sa crnim bodljama Parifin F 1 je holandski hibrid, s plodovima koji su potpuno slični pariskom kornišonu, ali je ovo znatno rodnija sorta krastavca i otpornija prema bolestima mozaiku i krastavosti. Većina biljaka ima isključivo ili pretežno ženske cvijetove. Sjeme se uvozi iz Holandije.

SALATNE SORTE - SALATARI Klase salatara: A- 15 -20 cm, 200 -300 g B- 20 -25 cm, 400 -500 g

Delikates Rana i rodna sorta. Plodovi su valjkasti, srednje dužine sa sitnim i gusto raspoređenim bradavicama, a bodlje su nježne i bijele. Tamnozelen. I sa zrakastim šarama na vrhu. Prilagođen je našoj klimi i pogodan je za preradu Marketmor Spada u jednu od najotpornijih “sorti” tj. hibrida jako je ukusan ima vrlo tanku koru i jako je rodan. Otporan je izuzetno na plamenjaču (tonju) kao i druge biljne bolesti. Eva Liči na Delikates ali ima duže i tanje plodove sa tankom i sjajnom korom. Odličan je za uzgoj u plasteniku kao i na otvorenom. Stepen klijanja je visok, čak do 95%

Naučite ovo dok prođe korona !