ODGOVORNOST ZA TETU PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA TETU n

ODGOVORNOST ZA ŠTETU

PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU n n n n Odgovornost za štetu je takav obveznopravni odnos u kojem je jedna strana dužna popraviti prouzročenu štetu drugoj strani, a druga je strana ovlaštena zahtijevati takav popravak Pretpostavke odgovornosti za štetu (opće pretpostavke): 1. subjekti odgovornosti za štetu (štetnik i oštećenik) 2. štetna radnja štetnika 3. šteta 4. uzročna veza (uzrok štete je štetna radnja; šteta je posljedica štetne radnje) 5. protupravnost štetne radnje Za neke vrste odgovornosti za štetu postoje posebne pretpostavke (krivnjakod subjektivne odg. ; ugovor-ugovorna odg. za štetu; predugovorna odg. za štetu

SUBJEKTI ODNOSA ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU n n n n Štetnik je osoba koja je počinila štetu Štetnik je odgovoran za štetu, ali samo ako je ubrojiv i poslovno sposoban (naravna osoba) Ubrojivost znači da neka osoba pravilno shvaća zbivanja oko sebe i da na osnovi tog shvaćanja donosi, prema shvaćanju sredine u kojoj živi, pravilne odluke Ubrojivost se poistovjećuje s deliktnom sposobnošću Deliktna je sposobnost svojstvo naravne osobe da odgovara za svoje protupravne radnje Deliktna sposobnost (ubrojivost) stječe se s navršenih 14 godina života uz uvjet da je duševno zdrava Netko može biti poslovno nesposoban, a ubrojiv (npr. rasipnik kojem je oduzeta poslovna sposobnost) Netko može biti poslovno sposoban, a neubrojiv (npr. duševni bolesnik kojem još nije oduzeta poslovna sposobnost)

n n n n Maloljetnici od sedme do četrnaeste godine života ne odgovaraju za štetu, osim ako se dokaže da su prilikom nanošenja štete bili sposobni za rasuđivanje Djeca do navršene sedme godine ne odgovaraju za počinjenu štetu Prolazna nesposobnost za rasuđivanje (tzv. tamni trenuci) može nastati npr. zbog uživanja opojnih sredstava Osoba koja je prolazno nesposobna za rasuđivanje sama odgovara ako se vlastitom krivnjom dovela u takvo stanje, a ako ju je u takvo stanje dovela neka druga osoba, onda je ta druga osoba odgovorna I pravna osoba može biti štetnik, a deliktno je sposobna stjecanjem poslovne sposobnosti (ne može biti neubrojiva) Oštećenik je osoba koja je pretrpjela štetu i zahtijeva odštetu Oštećenik može biti svaki pravni subjekt

ŠTETNA RADNJA n n n n Štetna radnja je svaki čin ili propust štetnika koji uzrokuje štetu na strani oštećenika Štetna radnja je uvijek ljudska radnja Štetne radnje se dijele na: 1. građanski delikt i 2. povredu obveznopravnog odnosa Građanski delikt je štetna radnja na osnovi koje izvorno i samostalno nastaje odnos odgovornosti za štetu Povreda obveznopravnog odnosa je takva štetna radnja koja dovodi do preoblikovanja postojećeg obveznopravnog odnosa u odnos odgovornosti za štetu Pored postojećeg obveznopravnog odnosa nastaje odnos odgovornosti za štetu – imovinsku ili neimovinsku Štetna se radnja može izvršiti na osobi (život, tijelo, zdravlje), stvarima, činidbama (povreda ugovornog odnosa) i stanjima (smetanje posjeda)

ŠTETA n n n Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta) Bivši ZOO je neimovinskom (nematerijalnom) štetom smatrao nanošenje drugom psihičkog bola i straha Prema bivšem ZOO postojali su sljedeći oblici neimovinske štete: 1. fizičke boli; 2. duševne boli (- duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, duševne boli zbog naruženosti, - duševne boli zbog povrede ugleda i časti, duševne boli zbog povrede slobode, - duševne boli zbog povrede prava osobnosti (ličnosti), - duševne boli zbog smrti bliske osobe, - duševne boli zbog teškoga invaliditeta bliske osobe, - duševne boli zbog navođenja na kažnjivu obljubu, kažnjivu bludnu radnju ili drugo kazneno djelo protiv dostojanstva osobe i morala; 3. povreda prava osobnosti (ličnosti); 4. strah

OBLICI NEIMOVINSKE ŠTETE n n n Oblici neimovinske štete vezani uz fizičke osobe: - povreda prava na život - povreda prava na tjelesno zdravlje (tjelesni integritet) - povreda prava na duševno zdravlje (duševni integritet) - povreda prava na ugled - povreda prava na čast - povreda prava na dostojanstvo - povreda prava na ime - povreda prava na privatnost osobnog i obiteljskog života (uključuje pravo na vlastitu sliku odnosno lik, pravo na vlastiti glas i pravo na vlastite zapise i pisma) - povreda prava na slobodu Oblici neimovinske štete vezani uz pravne osobe su: povreda prava na ugled i dobar glas, povreda prava na ime odnosno tvrtku, povreda prava na poslovnu tajnu i povreda prava na slobodu privređivanja (uključuje sve oblike kao i kod fizičke osobe osim onih koji su vezani uz biološku opstojnost)

POZITIVNA I NEGATIVNA ŠTETA n n n Pozitivna ili obična šteta (damnum emergens) sastoji se u umanjenju postojeće imovine oštećenika Ponekad se naziva i stvarnom štetom Negativna šteta ili izmakla korist (lucrum cessans). Izmakla korist je dobitak kojem se netko nada po redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima i bio bi ga ostvario da nije bilo štetne radnje Negativne štete su isključivo imovinske Negativna šteta ili izmakla dobit nije nužno vezana uz postojanje pozitivne štete Naša sudska praksa smatra izgubljenu zaradu pozitivnom štetom

UZROČNOST n n n n Uzročnost kao pretpostavka odgovornosti za štetu je veza između štetne radnje kao uzroka i nastale štete kao posljedice U nizu događaja treba među mnogim uzrocima i posljedicama pronaći jedan događaj koji je pravno relevantan i uzima se kao određeni uzrok određene posljedice Prema adekvacijskoj teoriji koja je najpoznatija i najprihvatljivija, među različitim događajima koji se mogu smatrati uzrocima nastale posljedice kao uzrok se uzima samo onaj koji je tipičan za postanak određene štete Tipičan je pak onaj uzrok koji redovito dovodi do određene štete Među uzrocima koji dovode do štete ponajprije je ljudska radnja, no ona ne mora značiti samo čin već se može sastojati i u propustu Ako kod nastupanja nekoga štetnoga događaja koincidiraju kao uzroci ljudska radnja i prirodni događaj, uzima se u obzir samo ljudska radnja Ako djeluje više uzroka, a svi potječu od ljudske radnje, kao uzrok se uzima ona koja je štetnom uspjehu najbliža i za određeni štetni uspjeh tipična Uzročna veza između štetne radnje i štete nužna je pretpostavka odgovornosti za štetu. Oštećenik mora dokazati postojanje uzročne veze

PROTUPRAVNOST n n n Protupravnost znači povredu nekoga pravnoga pravila pozitivnoga pravnoga poretka Protupravnost se može odnositi samo na štetnu radnju Objektivni elementi protupravnosti sastoje se u činjenici da je za postojanje protupravnosti dovoljno da je štetnom radnjom povrijeđeno neko pravilo koje spada u pravni poredak Subjektivni elementi protupravnosti izraženi su krivnjom učinitelja Krivnju je teško definirati Pod krivnjom se najčešće smatra određeni psihički odnos učinitelja prema djelu

VRSTE I STUPNJEVI KRIVNJE n n n n Namjera (dolus) je takva vrsta krivnje kod koje se traži da je štetnik postupao znajući i hotimice Štetnik hoće uzrok (štetnu radnju) i hoće posljedicu (štetu kod druge osobe) Namjera se određuje subjektivno jer su za nju odlučujući subjektivni elementi - volja i znanje Kod namjere se ne traži znanje štetnika o protupravnosti radnje. Dovoljno je da je štetna radnja objektivno protupravna Prije ZOO razlikovala su se tri stupnja namjere: obična namjera, zla namjera i zluradost Nepažnja (culpa) ili nemarnost je druga vrsta krivnje koja se, za razliku od namjere, određuje uglavnom objektivno, a ponekad i subjektivno Ponašanje učinitelja uspoređuje s ponašanjem drugih ljudi da bi se ustanovilo je li učinitelj uporabio dužnu pažnju, a to je ona pažnja koja je redovita i uobičajena u kontaktu među ljudima Kod nepažnje razlikujemo dva stupnja: krajnju i običnu

n n A. Krajnja nepažnja (culpa lata) postoji kad štetnik u svojem radu ne uporabi ni onu pažnju koju bi uporabio svaki prosječan čovjek Krajnja je nepažnja toliko težak stupanj krivnje da se po praktičnim posljedicama izjednačuje s namjerom. Krajnja nepažnja najbliža je namjeri ( culpa lata dolo proxima) n n n B. Obična nepažnja (culpa levis) postoji kad štetnik u svom radu ne uporabi onu pažnju koju bi uporabio dobar privrednik odnosno dobar domaćin (naročito pažljiv i savjestan čovjek) Sudionici u obveznim odnosima koji izvršavaju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti moraju postupati prema pravilima struke i običajima (pažnja dobroga stručnjaka) Kod obične nepažnje kao mjerilo pažnje služi ponašanje nekoga zamišljenoga urednoga čovjeka. Budući da se tu radi o nekom zamišljenom, apstraktnom čovjeku, i sama se obična nepažnja naziva apstraktna kulpa ili culpa levis in apstracto Postoji i tzv. obična nepažnja koja se određuje konkretnim mjerilom. To je još niži stupanj krivnje gdje je mjerilo pažnje samo redovito ponašanje štetnika. Tu se od čovjeka traži da postupa bar onako s tuđim stvarima i poslovima kao što obično postupa sa svojima. Zato se takva nepažnja zove culpa levis in concreto Međutim, tu treba imati na umu da nepažnja štetnika ne smije prijeći u grubu nepažnju ili čak u dolus. Kao primjer možemo navesti besplatnu ostavu kod koje je depozitar dužan čuvati povjerenu mu stvar kao svoju vlastitu

PROTUPRAVNOST ŠTETNE RADNJE n n n Odgovornost za štetu nastaje samo onda ako je štetna radnja protupravna Samim tim što je štetna radnja protupravna treba popraviti štetu kao posljedicu takve radnje Postoje, međutim, situacije u kojima štetna radnja nije protupravna, ali treba popraviti štetu koja je tom radnjom uzrokovana (npr. krajnja nužda) Krajnja nužda je takva situacija u kojoj učinitelj vrši štetnu radnju da bi od sebe ili od drugoga otklonio istodobno neskrivljenu opasnost, koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pritom je zlo koje je učinjeno, manje od onoga kojim se prijetilo Krajnja nužda nije pravo nego samo razlog za opravdanje ZOO: “Tko pretrpi štetu otklanjajući od drugog opasnost štete, ima pravo zahtijevati od njega naknadu one štete kojoj se razumno izložio”

ISKLJUČENJE PROTUPRAVNOSTI n n n n Postoje u pravu slučajevi gdje je isključena protupravnost radnje pa u takvim slučajevima nema ni odgovornosti za štetu, ni naknade štete Neki najtipičniji primjeri isključenja protupravnosti su: a) Nanošenje štete po dužnosti (npr. kada službena osoba izvršava neku sankciju) b) Nužna obrana je pravo da se od sebe ili drugoga odbije istodobni protupravni napad (opravdana je samo ako se nadovezuje neposredno na napad) c) Viša sila. Prema objektivnoj teoriji viša sila je događaj koji izlazi iz kruga redovitih događaja i u odnosu na osobu koja bi se trebala pojaviti kao štetnik taj se događaj smatra vanjskim Po subjektivnoj teoriji viša sila je svaki onaj događaj koji se ni uz najveću pažnju nije mogao predvidjeti niti spriječiti. Nedostatak je ove teorije što gotovo briše razliku između više sile i slučaja ZOO prihvaća mješovito objektivno - subjektivno rješenje. Po ZOO viša sila je vanjski događaj koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti Kao viša sila najčešće se pojavljuju prirodni događaji kao npr. potres, udar groma, klizanje tla itd.

n n n I neke društvene pojave mogu imati karakter više sile (zabrana uvoza ili izvoza, ratovi, štrajkovi itd. ) d) Dopuštena samopomoć je pravo svake osobe da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost, ako je takva zaštita nužna i ako način otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima opasnost nastaje e) Pristanak oštećenika. Onaj koji pristane da se na njegovu štetu poduzme štetna radnja, ne može tražiti naknadu njome prouzročene štete Ovo pravilo sadrži i ZOO, a potječe još iz rimskoga prava ( volenti non fit iniuria - onomu koji pristaje ne čini se nepravda) Pristanak oštećenika ne isključuje uvijek odgovornost za štetu. Naime, nema učinak oslobođenja od odgovornosti za štetu pristanak na izvršenje radnje koja je zakonom zabranjena te je takva izjava oštećenika ništetna

n n n n n VRSTE ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU - SUBJEKTIVNA ODGOVORNOST O subjektivnoj (kulpozna) odgovornosti govorimo ako je za nastanak odgovornosti za štetu potrebna, pored općih pretpostavaka, još i krivnja štetnika Za nastanak subjektivne odgovornosti traže se sljedeće pretpostavke: štetna radnja, šteta, uzročna veza, protupravnost u objektivnom smislu (povreda nekog pravnog pravila) i krivnja Razlikuju se dvije podvrste subjektivne odgovornosti: a) Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje (kriterij dokazane krivnje). Krivnju treba dokazati oštećenik Prema ZOO svedena je na iznimku, (npr. kod ugostiteljske ostave gost mora dokazati krivnju ugostitelja) Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje postojala je u OGZ-u b) Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja predmnijeva (kriterij predmnjevane ili presumirane krivnje) Ostale pretpostavke subjektivne odgovornosti za štetu oštećenik mora dokazati dok se krivnja predmnjeva Predmnjeva se najniži stupanj krivnje, a to je obična nepažnja. Svaki viši stupanj krivnje mora se dokazati

n n n n Prema ZOO ova je podvrsta subjektivne odgovornosti za štetu postala pravilom ili načelom našega odštetnoga prava Tko drugome uzrokuje štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje Slučaj je takav događaj koji bismo, da smo ga predvidjeli, mogli spriječiti, naspram više sile gdje se radi o događaju koji, da smo ga i predvidjeli, ne bismo mogli spriječiti Slučaj je takav događaj koji se štetniku ne može pripisati u krivnju Prema tome, onaj koji odgovara prema pravilima subjektivne odgovornosti ne odgovara za slučajne štete iz jednostavnoga razloga što tu nema krivnje Ovdje vrijedi načelo da slučaj škodi onome kome se dogodio ( casus sentit dominus - slučaj osjeća vlasnik) Za slučajne se štete često odgovara po pravilima objektivne odgovornosti

OBJEKTIVNA ODGOVORNOST n n n n Objektivna odgovornost je odgovornost za štetu za čiji se nastanak ne zahtijeva krivnja štetnika Povijesno je objektivna odgovornost nastala ranije od subjektivne jer se prvotno krivnja nije utvrđivala Kasnije je prevladavala subjektivna odgovornost za štetu U suvremenom je pravu ponovno oživjela objektivna odgovornost za štetu (zbog povećanja rizika usljed razvoja industrije i prometa) Objektivna se odgovornost objašnjava pomoću određenih teorija od kojih su najpoznatije dvije: teorija rizika i teorija opasnosti Prema teoriji rizika odgovornost za štetu ne zasniva se na krivnji već na stvorenom riziku - onaj koji ostvaruje dobit treba snositi i teret Prema teoriji opasnosti objektivnu odgovornost za štetu treba zasnivati na opasnosti određenih stvari i djelatnosti Onaj tko svojim ponašanjem ugrožava okolicu i gospodari opasnošću, treba i odgovarati za štete koje otuda proizađu

PODRUČJE PRIMJENE OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU n n n a) Odgovornost za štetu od opasne stvari i od opasne djelatnosti Opasna stvar je svaka stvar koja po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu uporabe ili na drugi način predstavlja povećanu opasnost nastanka štete za okolinu, pa je zbog toga treba nadzirati povećanom pažnjom Jedna djelatnost predstavlja povećanu opasnost kada u njezinom redovitom tijeku, već po samoj njezinoj tehničkoj prirodi i načinu obavljanja, mogu biti ugroženi životi i zdravlje ljudi ili imovina, tako da to ugrožavanje iziskuje povećanu pozornost osoba koje obavljaju tu djelatnost kao i osoba koje s njom dolaze u dodir Hoće li neka stvar ili djelatnost biti okvalificirana kao opasna odlučuje sud u svakom pojedinom slučaju Prema sudskoj praksi opasnim se stvarima smatraju npr. automobili u pokretu, posude pod pritiskom, nuklearni uređaji i mjesta uskladištenja nuklearnoga materijala, eksplozivi, dizala, razni strojevi na motorni ili električni pogon, životinje, otrovi itd.

n n n n Opasnim djelatnostima se smatra npr. miniranje, djelatnost željeznice i tramvaja, ličenje broda s visećih skela i dr. Kao subjekti odgovornosti za štete od opasnih stvari i djelatnosti mogu se pojaviti: 1. za štete od opasnih stvari njezin imatelj, a to je u prvom redu vlasnik stvari Podvrsta odgovornosti za opasnu stvar je odgovornost za neispravan proizvod Umjesto imatelja odgovarat će onaj tko mu na protupravan način stvar oduzme kao i onaj kome je imatelj povjerio stvar da se njome služi Ipak će imatelj odgovarati ako je stvar povjerio osobi koja nije osposobljena ili nije ovlaštena njome rukovati 2. za štete od opasne djelatnosti osoba koja se njome bavi 3. korisnik nuklearnoga uređaja

ODGOVORNOST ZA ŠTETE IZAZVANE MOTORNIM VOZILOM U POGONU Prema ZOO motorno vozilo je vozilo namijenjeno da se snagom vlastitog n n n n motora kreće po površini zemlje, na tračnicama ili bez njih Motorno je vozilo u pogonu kad se koristi u svrhu kojoj je namijenjeno bez obzira radi li pritom motor koji služi za njegovo kretanje Motorno je vozilo u pogonu i kad motor ne radi, ali se ono kreće (npr. na nizbrdici) Za štete od motornog vozila u pogonu koje pretrpe treće osobe (pješaci, biciklisti, putnici) odgovara vlasnik vozila po pravilima objektivne odgovornosti Suvlasnici i zajednički vlasnici motornog vozila odgovaraju solidarno Ne smatraju se trećim osobama oštećenik koji je ujedno vlasnik vozila, neovlašteni korisnik i osoba zadužena za pogon motornog vozila Neovlašteni korisnik vozila je osoba koja je u vrijeme štetnog događaja koristila vozilo bez suglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlena u vezi s pogonom motornog vozila, niti je član njegova obiteljskog kućanstva, niti joj je vlasnik predao vozilo u posjed

n n n n Neovlaštena osoba odgovara trećim osobama umjesto vlasnika i jednako kao vlasnik Vlasnik će solidarno s neovlaštenim korisnikom odgovarati za štetu ako je svojom krivnjom ili krivnjom osoba koje su trebale brinuti o vozilu, omogućio neovlašteno korištenje vozila Za štete koje imatelji motornih vozila nanesu jedan drugome vozilom u pokretu vrijede (npr. sudar) vrijede slijedeća pravila: Vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj snosi ne samo svoju štetu nego i štetu vlasniku drugog vozila Krivnjom vlasnika smatra se i krivnja osobe kojoj je povjerio vozilo U slučaju obostrane krivnje svaki vlasnik odgovara drugom za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje Ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove, osim ako razlozi pravičnosti ne zahtijevaju nešto drugo

ODGOVORNOST ZA NEISPRAVAN PROIZVOD n n n n b) Odgovornost za neispravan proizvod je podvrsta odgovornosti za opasnu stvar Pojam proizvod odnosi se samo na pokretne stvari, dok su nekretnine isključene Proizvod je i energija (električna i druge) Pravila o odgovornosti za neispravan proizvod ne primjenjuju se na štete koje su posljedica nuklearne nesreće Proizvod je neispravan ako ne pruža sigurnost koja se od takva proizvoda opravdano očekuje Proizvod treba biti neškodljiv i u slučaju da se ponekad koristi i izvan osnovne namjene (npr. dječje igračke) Proizvod nije neispravan ako je naknadno proizveden i u promet stavljen bolji proizvod Štetnik je proizvođač koji je izradio gotov proizvod i stavio ga u promet

n n n n Proizvođačem se smatra i osoba koja je proizvela sirovinu, samostalni ili nesamostalni dio koji je ugrađen u proizvod, ali i svaka osoba koja se predstavlja kao proizvođač Proizvođačem se smatra i osoba koja je uvezla proizvod radi prodaje, davanja u zakup ili općenito stavljanja u promet Uvoznik odgovara solidarno s proizvođačem i osobom koja se predstavlja kao proizvođač U slučaju da nije moguće utvrditi tko je proizvođač, proizvođačem se smatra osoba koja proizvod stavlja u promet Odgovornost za neispravan proizvod obuhvaća samo imovinsku štetu Proizvođač odgovara za štetu prouzročenu smrću ili tjelesnom ozljedom korisnika neispravnog proizvoda Osim toga proizvođač odgovara i za štetu prouzročenu uništenjem ili oštećenjem oštećenikove stvari, osim neispravnog proizvoda, s tim da se to odnosi samo na stvari namijenjene osobnoj uporabi oštećenika (oštećenik ima pravo na onaj dio štete koji prelazi kunsku protuvrijednost od 500 eura)

n n n n Odgovornost za neispravan proizvod ne obuhvaća neimovinske štete kao ni štetu na samom neispravnom proizvodu Te se štete mogu popraviti po pravilima drugih vrsta odgovornosti za štetu Proizvođač se može osloboditi odgovornosti za neispravan proizvod ako dokaže neku od sljedećih okolnosti: da proizvod nije stavio u promet Da neispravnost ni njezin uzrok nisu postojali u vrijeme stavljanja proizvoda u promet Da proizvod nije proizveden za bilo koju poslovnu svrhu (prodaju, zakup i sl. ) niti je proizveden i stavljen u promet u okviru njegova poslovanja Da je neispravnost posljedica pridržavanja prisilnih propisa Da stanje znanosti ili tehničkog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet nije omogućavalo otkrivanje neispravnosti Da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili osobe za koju odgovara odnosno radnjom treće osobe koju nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti

n n Zabranjeno je ugovorom s oštećenikom unaprijed isključiti ili ograničiti odgovornost proizvođača Zastarni rok za ostvarivanje prava na popravljanje štete je tri godine od dana kada je oštećenik saznao ili morao saznati za štetu, neispravnost proizvoda i proizvođača Prekluzivni rok od deset godina teče od dana stavljanja proizvoda u promet Pravila o odgovornosti za neispravan proizvod ne isključuju primjenu pravila o odgovornosti za štetu od opasne stvari i opasne djelatnosti, o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti i odgovornosti za materijalne nedostatke

OSTALI SLUČAJEVI OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI n n n n c) Odgovornost organizatora priredbi Kao organizator priredbe može se pojaviti svaka pravna i fizička osoba koja u kakvu športsku, kulturnu, političku ili drugu svrhu okupi veći broj ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru Organizator odgovara prema pravilima objektivne odgovornosti za štetu koja nastane smrću ili tjelesnom ozljedom koju netko pretrpi zbog izvanrednih okolnosti koje su u takvim prilikama moguće, kao što je gibanje masa, opći nered i slično d) Odgovornost za onečišćavanje okoliša Odgovaraju pravne i fizičke osobe koje svojim djelovanjem ili propustom prouzroče onečišćenje okoliša Odgovara također i osoba koja je nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem omogućila ili dopustila onečišćavanje okoliša Pod onečišćavanjem okoliša razumijeva se promjena stanja okoliša izazvana ispuštanjem, unošenjem ili odlaganjem štetnih tvari, ispuštanjem energije i utjecajem drugih štetnih zahvata i pojava po okoliš (ekološke štete)

OSLOBOĐENJE OD OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI n n n n Štetnik se oslobađa objektivne odgovornosti ako dokaže da nije ispunjena neka od pretpostavki odgovornosti (šteta, štetna radnja, uzročna veza, protupravnost-objektivna) Štetnik se oslobađa ako dokaže jednu od slijedećih činjenica: 1. da šteta potječe od više sile, a to je neki uzrok koji se nalazio izvan stvari, a čije se djelovanje nije moglo predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti (šteta se dogodila slučajno) 2. da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika koju štetnik nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti (pri tome se ne traži krivnja oštećenika) Kod nuklearnih šteta štetnik mora dokazati da je oštećenik namjerno prouzročio štetu, da bi se oslobodio odgovornosti 3. da je šteta nastala isključivo radnjom treće osobe Ako je treća osoba samo djelomično doprinijela nastanku štete, štetnik i treća osoba odgovaraju solidarno razmjerno stupnju svoje krivnje

IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST ZA ŠTETU n n n Odgovornost za štetu koja je nanesena građanskim deliktom naziva se izvanugovornom ili deliktnom odgovornošću Unutar deliktne odgovornosti mogu se razlikovati subjektivna i objektivna odgovornost, vlastita odgovornost i odgovornost za drugoga, podijeljena i solidarna odgovornost U odnosu na pravila o ugovornoj odgovornosti, pravila izvanugovorne odgovornosti imaju karakter općih pravila o odgovornosti za štetu Pravila o izvanugovornoj odgovornosti za štetu primjenjuju se na odgovarajući način u svim slučajevima koji nisu uređeni pravilima ugovorne odgovornosti za štetu Za nastanak izvanugovorne odgovornosti za štetu dovoljna je deliktna sposobnost, dok je za nastanak ugovorne odgovornosti potrebna poslovna sposobnost Kod izvanugovorne odgovornosti oštećenik je svaka osoba kojoj je nanesena šteta dok je kod ugovorne u pravilu vjerovnik

UGOVORNA ODGOVORNOST ZA ŠTETU n n n n n Ugovorna ili kontraktna odgovornost nastaje kad je šteta nanesena povredom ugovorne obveze Pod povredom ugovorne obveze ZOO razumijeva neispunjenje obveze i zakašnjenje s njezinim ispunjenjem Dužnik se oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da su nemogućnost ispunjenja odnosno zakašnjenje nastupili uslijed više sile Dužnik će odgovarati za štetu ako je nemogućnost ispunjenja nastupila nakon što je on dospio u zakašnjenje Posebnost je ugovorne odgovornosti da se ona može ugovorno proširiti, ograničiti, pa i posve isključiti Nedopušteno je samo odgovornost dužnika unaprijed ugovorom isključiti kad je do neispunjenja ili zakašnjenja došlo namjerno ili iz krajnje nužde Pravila ugovorne odgovornosti pretežno su dispozitivne naravi za razliku od izvanugovorne koja su uglavnom prisilne naravi Za nastanak ugovorne odgovornosti zahtijeva se kao pretpostavka poslovna sposobnost štetnika, dok je za nastanak izvanugovorne odgovornosti dovoljna deliktna sposobnost Kod ugovorne odgovornosti štetnik odgovara za prouzročenu štetu, ali i za ispunjenje prvobitne obveze, dok kod izvanugovorne odgovornosti odgovara samo za prouzročenu štetu

PREDUGOVORNA ODGOVORNOST ZA ŠTETU n n n Predugovorna je odgovornost za štetu takva odgovornost koju jedna strana uzrokuje drugoj vodeći pregovore za sklapanje ugovora suprotno načelu savjesnosti i poštenja, osobito ako ih prekine suprotno tom načelu ili u njih uđe bez prave namjere da sklopi ugovor U teoriji postoje tri pristupa predugovornoj odgovornosti za štetu: 1. na nju treba primijeniti pravila ugovorne odgovornosti, 2. na nju treba primijeniti pravila deliktne, 3. radi se o odgovornosti iz odnosa povjerenja Prevladava gledište da je predugovorna odgovornost posebna vrsta odgovornosti između deliktne i ugovorne odgovornosti Teret dokaza leži na oštećeniku koji će vrlo teško dokazati potpunu odsutnost namjere pregovarača da sklopi ugovor jer se u pravilu pregovara s više partnera istodobno Nešto je veća mogućnost da oštećenik dokaže da je druga strana prekinula pregovore bez osnovanoga razloga Obujam odštete zbog neosnovanoga prekida pregovora određen je troškovima koji su nastali vođenjem pregovora do njihova prekida

VLASTITA ODGOVORNOST I ODGOVORNOST ZA DRUGOGA n n n n n Vlastita odgovornost Vlastita je odgovornost kad štetnik odgovara za štetu prouzročenu vlastitom štetnom radnjom Sve do sada rečeno o odgovornosti za štetu vrijedi upravo za tu odgovornost Odgovornost za drugoga O odgovornosti za drugoga govorimo kad netko odgovara za štetu koju je druga osoba prouzročila a) Odgovornost za maloljetnike Za štetu koju učine maloljetnici odgovaraju njihovi roditelji, skrbnici, škola i neke druge ustanove (vrtići, učenički domovi i sl. ). b) Odgovornost za duševno bolesne i zaostale u umnom razvoju Za štetu koju počine osobe koje nisu sposobne za rasuđivanje pa zbog toga nemaju deliktnu sposobnost odgovaraju oni koji su dužni voditi nadzor nad njima (to će u pravilu biti roditelji, skrbnici kao i određene ustanove) Radi se o subjektivnoj odgovornost kod koje se krivnja predmnjeva

n n n n c) Odgovornost poslodavca za radnike Poslodavac odgovara za štetu koju je njegov zaposlenik prouzrokovao trećoj osobi u radu ili u vezi s radom Odgovornost je subjektivna, a krivnja se predmnjeva Poslodavac koji je oštećeniku naknadio štetu ima pravo regresa prema radniku, ako je ovaj štetu uzrokovao namjerno ili iz krajnje nepažnje Pravo regresa zastarijeva za šest mjeseci od dana kada je popravljena šteta d) Odgovornost pravne osobe za štetu koju trećima prouzroči njezino tijelo Odgovornost se odnosi na individualna i kolegijalna tijela pravne osobe (npr. predsjednik uprave, ravnatelj, nadzorni odbor) Pravna osoba koja je naknadila štetu ima pravo regresa od osobe koja je štetu skrivila namjerno ili krajnjom nepažnjom, a ono zastarijeva za šest mjeseci od dana isplaćene naknade

ODGOVORNOST VIŠE OSOBA ZA ŠTETU n n n n Podijeljena odgovornost je odgovornost više osoba za istu štetu kod koje svaka od više osoba odgovara za određeni dio štete Svatko odgovara za onaj dio štete koji je prouzročio, a ako se taj dio ne može utvrditi, odgovara se na jednake dijelove Solidarna odgovornost Odgovornost je solidarna kad svaki od više štetnika odgovara za cjelokupnu štetu bez obzira na njegov udio u uzrokovanju štete Opće je pravilo ZOO da solidarna odgovornost za štetu nastaje kad više osoba uzrokuje određenu štetu radeći zajedno S neposrednim počiniteljima solidarno odgovaraju njihovi poticatelji i pomagači Solidarna odgovornost postoji, npr. za roditelje i djecu, odnosno maloljetnike koji imaju deliktnu sposobnost; za imatelja opasne stvari i treću osobu koja je djelomično doprinijela nastanku štete; za naručitelja i izvoditelja radova na nekretnini za štetu koja nastane u vezi s izvođenjem radova

POSEBNI SLUČAJEVI ODGOVORNOSTI n n n n a) Odgovornost zbog uskraćivanja nužne pomoći Za štetu odgovara onaj tko je bez opasnosti za sebe mogao pružiti pomoć osobi čiji su život ili zdravlje očito ugroženi, a prema okolnostima slučaja mogao je predvidjeti nastanak štete Iz zahtjeva pravičnosti sud može osloboditi odgovornu osobu b) Odgovornost u vezi s obvezom sklapanja ugovora Za štetu odgovara osoba koja je po zakonu bila dužna sklopiti neki ugovor, a nije ga na zahtjev zainteresirane osobe bez odgađanja sklopila c) Odgovornost u vezi s obavljanjem poslova od javnog interesa Organizacije koje obavljaju komunalnu ili sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju usluge

POPRAVLJANJE ŠTETE n n n n Pod popravljanjem štete razumijeva se uklanjanje, naknađivanje ili ublažavanje štetnih posljedica koje su nastupile zbog određene štetne radnje U našem pravu postoje tri osnovna oblika popravljanja štete: naturalna restitucija, naknada štete i satisfakcija 1. Naturalna restitucija znači povrat u prijašnje stanje, odnosno uspostavu stanja koje je bilo prije nego što je šteta nastala Javlja se u tri osnovna oblika Prvi je individualna restitucija koja znači vraćanje iste stvari (koja je npr. bila oduzeta) Drugi oblik je generična restitucija, a sastoji se u davanju zamjenjivih stvari umjesto oduzetih ili oštećenih (npr. jednake količine i kvalitete oduzetih stvari)

n n n Treći oblik je restitucija u obliku troškova. Iako se tu radi o davanju novca (za popravak stvari) ipak to nije naknada štete jer je oštećeni dobio natrag svoju stvar u onakvom stanju u kakvom je postojala prije oštećenja Naturalna restitucija vrši se samo onda ako je moguća Faktična nemogućnost postoji onda ako je npr. propala individualno određena stvar (species) Pravna nemogućnost postoji u onom slučaju kad bi vraćanje u prijašnje stanje značilo povredu pozitivnih propisa U takvim slučajevima gdje naturalna restitucija nije moguća doći će do naknade štete jer je to najprikladnije U našem pravu postoji tzv. obveznost restitucije što znači da se šteta ne samo obvezno nego i prvenstveno popravlja u obliku naturalne restitucije

NAKNADA ŠTETE n n n n n 2. Naknada štete To je oblik popravljanja štete koji se sastoji u novčanom ekvivalentu Pod obujmom naknade štete razumijeva se skup svih šteta koje su se dogodile usljed neke štetne radnje Tu spadaju obična šteta i izmakla korist, troškovi učinjeni radi umanjenja ili ublažavanja štetnih posljedica i kamate na iznos naknade Kod deliktne odgovornosti oštećenik ima pravo na naknadu stvarne štete i izmakle koristi bez obzira na krivnju štetnika Štetnik koji prouzroči smrt neke osobe dužan je naknaditi: - uobičajene troškove njezina pogreba - troškove njezina liječenja od zadobivenih ozljeda i druge potrebne troškove u vezi s liječenjem - izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad - štetu koju trpi osoba koju je poginuli uzdržavao ili redovito pomagao zbog gubitka uzdržavanja odnosno pomaganja

n n n n n Onaj koji drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan mu je naknaditi: - troškove oko liječenja i druge potrebne troškove u vezi s liječenjem; - izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja; - gubitak zarade zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad; - štetu zbog trajno povećanih potreba (izdaci za pojačanu ishranu, tuđu pomoć i sl. ) - štetu zbog uništenja ili umanjenja mogućnosti oštećenikova daljnjeg razvijanja i napredovanja (u obliku novčane rente) Naknadu štete duguje i onaj tko drugom povrijedi čast ili prenosi neistinite navode o njegovoj prošlosti, znanju, sposobnosti, a zna ili bi morao znati da su ti navodi neistiniti i time mu prouzrokuje materijalnu štetu U obujam naknade štete ulaze i kamate na iznos naknade (zatezne kamate) Zatezne kamate na iznos naknade teku od trenutka nastanka štete

n n n I kod ugovorne odgovornosti za štetu u obujam naknade ulaze obična šteta i izmakla dobit, s tim što obujam naknade zavisi od vrste i stupnja krivnje U obujam naknade štete ulazi i neimovinska šteta Ako je do povrede ugovorne obveze došlo običnom nepažnjom dužnika (predmnjeva se) vjerovnik im pravo na naknadu samo one štete koju je dužnik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao moguću posljedicu povrede ugovora s obzirom na činjenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate (predvidiva šteta) Kao kriterij predvidivosti štete trebala bi biti pažnja dobroga domaćina i dobroga gospodarstvenika U slučaju prijevare ili namjernoga neispunjenja te neispunjenja zbog krajnje nepažnje, vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika naknadu cjelokupne štete koja je nastala zbog povrede ugovora, bez obzira na to što dužnik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale

n n n n Izložena pravila o obujmu naknade ugovorne štete dispozitivne su prirode, pa će se primijeniti samo ako ugovorne stranke nisu iskoristile mogućnosti da to pitanje riješe vlastitim utanačenjima Stranke mogu ugovorom proširiti, ograničiti ili potpuno isključiti odgovornost za štetu U slučaju povrede novčane obveze zakonom je određena naknada u obliku zatezne kamate Pod visinom naknade štete razumijeva se vrijednost štete izražena u novcu prema određenim cijenama Pravilo je da se visina štete utvrđuje redovnom, tržišnom cijenom, neovisno o vrsti i stupnju krivnje štetnika Određivanje visine naknade prema afekcionoj cijeni ZOO je predvidio samo kao mogućnost kojom se sud može poslužiti u slučaju kad je stvar uništena ili oštećena kaznenim djelom učinjenim namjerno Naknada imovinske štete u obliku izmakle koristi izražena je gubitkom koji se mogao očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima

n n n n n U dva slučaja sud može odrediti manju naknadu nego što iznosi šteta Prvi je slučaj kad je odgovorna osoba slabog imovinskog stanja pa bi je isplata potpune naknade dovela u oskudicu, a šteta nije prouzročena namjerno ili krajnjom nuždom Drugi je slučaj kad je štetnik prouzročio štetu radeći nešto korisno za oštećenika, postupajući pri tome brižljivošću koju bi pokazao i u vlastitim poslovima Ova se pravila primjenjuju samo kod deliktne odgovornosti za štetu Kod ugovorne odštete također je predviđeno nekoliko slučajeva smanjenja naknade: - ako je pri povredi obveze pored štete za vjerovnika nastao i određeni dobitak - ako strana koja se poziva na povredu ugovora nije poduzela sve razumne mjere da bi se smanjila šteta izazvana tom povredom - kad je vjerovnik ili osoba za koju on odgovara pridonio nastanku štete ili njezinoj visini odnosno otežanju dužnikova položaja Tada se naknada smanjuje razmjerno vjerovnikovu doprinosu

USTANOVLJENJE I OBLIK NAKNADE ŠTETE n n n n n Među najvažnijim oblicima ustanovljenja naknade štete su: - ustanovljenje propisom koji sadrži cjenik ili tarifu o naknadi određene vrste šteta (npr. za šumske štete) - arbitrarno ustanovljenje od strane suda po njegovu slobodnom uvjerenju - ustanovljenje od strane suda prema procjeni sudskih vještaka - komisijsko ustanovljenje - ustanovljenje sporazumom između štetnika i oštećenika Iznos naknade može se odrediti u dva oblika: ukupnom (jednokratnom) iznosu i u obliku novčane rente Naknada u obliku novčane rente određuje se u pravilu za materijalnu štetu zbog smrti, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja Novčana se renta određuje doživotno ili za određeno vrijeme, a isplaćuje se mjesečno unaprijed Ako se okolnosti znatnije izmijene sud može povisiti ili sniziti iznos rente ili čak i ukinuti odluku o renti

SATISFAKCIJA n n n n 3. Satisfakcija je takav oblik popravljanja štete koji se priznaje oštećeniku kao određeno subjektivno zadovoljenje Razlikuje se moralna od novčane satisfakcije Moralna satisfakcija (nenovčana) može se sastojati u objavljivanju presude, objavljivanju ispravka, opozivu uvrede ili čemu drugom čime se može ostvariti svrha popravljanja štete Ova vrsta satisfakcije može se odrediti u slučaju povrede prava osobnosti Zakon o medijima (2004. ) detaljno uređuje pravo na ispravak, a poznaje i pravo na ispriku i pravo na odgovor Novčana satisfakcija (materijalna) postoji kada se oštećeniku daje svota novca kao subjektivno zadovoljenje - pretrpljene fizičke boli;

n n n n - za pretrpljene duševne boli zbog umanjenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, časti, slobode ili prava osobe, smrti bliske osobe - za pretrpljeni strah Sigurno je da se pretrpljeni bol i strah ne mogu izraziti u novcu, stoga novac koji se daje na ime odštete ne može biti naknada (kao što ga naziva ZOO), nego samo neka vrsta zadovoljenja Za one štete kod kojih je moguće ustanoviti ekvivalent daje se naknada, a za one kod kojih je to nemoguće daje se satisfakcija Pravo na pravičnu novčanu naknadu u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe imaju članovi njegove uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji) Pravična novčana naknada može se dosuditi također braći, sestrama i izvanbračnom drugu, bakama, djedovima i unučadi ako su s umrlim ili ozlijeđenim bili u trajnijoj zajednici života Pretpostavke za dosudu pravične novčane naknade fizičkoj osobi su: 1. povreda prava osobnosti, 2. težina povrede koja opravdava dosudu i 3. okolnosti povrede koje opravdavaju dosudu

n n n ZOO: “U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno o naknadi imovinske štete, a i kad nje nema ZOO: “Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom I pravna osoba ima pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete što je novost u našem odštetnom pravu ZOO: “Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, neovisno o naknadi imovinske štete, a i kad nje nema Pravična novčana naknada (novčana satisfakcija) u pravilu se dosuđuje u jednokratnom iznosu, a samo iznimno u obliku rente

UKLANJANJE OPASNOSTI ŠTETE n n n U našem odštetnom pravu postoji mogućnost prevencije nastanka štete, kako imovinske tako i neimovinske Svatko ima pravo zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili drugom Svatko je ovlašten zahtijevati od drugog da se uzdrži od djelatnosti koja izaziva uznemiravanje ili opasnost štete Prije svega se radi o zaštiti od imisija pri čemu je značajno da li se radi o općekorisnoj djelatnosti Može se zahtijevati i prevencija neimovinske štete postavljanjem zahtjeva da se prestane s povredom prava osobnosti (tužba na propuštanje radnje) Osim što se može zahtijevati prestanak povrede prava osobnosti moguće je zahtijevati i uklanjanje povredom izazvanih posljedica (tužba za uklanjanje izazvanih posljedica)

STJECANJE BEZ OSNOVE n n n n Stjecanje bez osnove je izvanugovorni obveznopravni odnos temeljem kojega je stjecatelj obvezan na povrat ili naknadu vrijednosti onoga dijela imovine ili imovinske koristi koje je stekao bez pravom priznate osnove odnosno po onoj osnovi koja se nije ostvarila ili je kasnije otpala Opće pretpostavke nastanka stjecanja bez osnove su: a) povećanje imovine na jednoj strani b) umanjenje imovine na drugoj strani c) kauzalna povezanost između umanjenja imovine na jednoj i povećanja imovine na drugoj strani d) nepostojanje odgovarajuće osnove e) da činidba usljed koje je došlo do promjene u imovini ne bi smjela biti štetna radnja, jer će tada nastati odnos odgovornosti za štetu Tužba kojom se traži povrat stečene koristi naziva se kondikcija.

TIPIČNI SLUČAJEVI n n n n n a) Platež neduga (condictio indebiti) postoji kad netko u zabludi isplati drugome određeni iznos novca na ime duga, premda stvarno nikakav dug nije postojao Do toga će doći i kad se isti dug plati dva puta Tužba je osobna i upravlja se protiv primatelja isplate ili njegova univerzalnoga sljednika Tužitelj mora dokazati svoju činidbu, nedug i zabludu Povrat neosnovano plaćenoga ne može se tražiti: - kad netko izvrši isplatu znajući da nije dužan platiti - ako je plaćanje izvršeno na ime ispunjenja neke naravne ili moralne obveze - ako je plaćanje učinjeno na ime naknade štete zbog ozljede tijela, narušenja zdravlja ili smrti, a primatelj uplate je bio pošten (nije znao ni morao znati da mu isplatitelj nije bio dužan platiti) - to je izuzetak iz razloga humanosti b) Stjecanje s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila Primjerice netko dade drugome pokretnu stvar u zalog očekujući od njega određeni iznos zajma, a do zajma ipak ne dođe (condictio causa data, causa non secuta)

n n n n n c) Stjecanje po pravnoj osnovi koja je kasnije otpala Primjerice zakupnik plati zakupninu godinu dana unaprijed, a već nakon šest mjeseci dođe do raskida ugovora o zakupu (condictio ob causam finitam) d) Uporaba stvari na tuđu korist (versio in rem) Primjerice netko oboji tuđu stvar svojom bojom, uvjeren da je to njegova stvar Osoba u čiju je korist stvar uporabljena dužna je stvar vratiti, a ako to nije moguće, naknaditi njezinu vrijednost e) Uporaba tuđe stvari u svoju korist Na primjer, netko tuđim sjemenom zasije svoju njivu. Imatelj stvari može zahtijevati, neovisno od prava na naknadu štete, da mu se naknadi korist od uporabe Kad je uporabljena neka nepotrošna stvar korisnik mora vratiti stvar i naknaditi korist koju je imao on njezine uporabe f) Izdatak za drugoga Primjerice netko za drugoga namiri njegovu poreznu obvezu

OPSEG VRAĆANJA n n n n Osnovno je pravilo kod stjecanja bez osnove da je stjecatelj dužan stečeno vratiti ako je to moguće, inače je dužan naknaditi vrijednost postignute koristi Dakle, prvenstveno treba postići povrat u prijašnje stanje. Uz povrat stečenoga moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate Ako je stjecatelj bio savjestan (nije znao ni mogao znati da je stekao bez osnove) dužan je vratiti plodove odnosno platiti zatezne kamate od dana podnošenja zahtjeva, a ako je bio nesavjestan od dana stjecanja Pošteni stjecatelj ima pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova Nepošteni stjecatelj ima pravo samo na naknadu nužnih troškova Kondikcijski zahtjev zastarijeva u općem zastarnom roku od pet godina, računajući od dana stjecanja bez osnove Kondikcijski zahtjev po propisima o mjenici i čeku zastarijeva u roku od tri godine

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA n n n n Poslovodstvo bez naloga je takav obveznopravni izvanugovorni odnos koji nastaje time što se netko nepozvan miješa u tuđe poslove obavljajući ih za tuđi račun i u tuđem interesu Predmet poslovodstva bez naloga je obavljanje tuđega posla Poslovodstvu se može pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje bilo zbog toga što predstoji šteta ili propuštanje očite koristi Pretpostavke poslovodstva bez naloga su: - da se poslovodstvo sastoji u obavljanju posla - da posao mora biti tuđ (negotium alienum) - da posao mora biti obavljen u tuđem interesu - da poslovođa radi bez naloga ili ovlaštenja

VRSTE POSLOVODSTVA BEZ NALOGA n n n n a) Nužno poslovodstvo (negotiorum gestio necessaria) postoji kad se obavljanju tuđega posla pristupi da bi se od gospodara posla otklonila predstojeća šteta Poslovođa je dužan da gospodara posla što je moguće prije obavijesti o onome što je učinio i ako mu je to moguće, nastavi posao dok ga ovaj ne bude u stanju preuzeti Gospodar posla je dužan ako je poslovođa u svemu postupio kako treba (pažnja dobroga domaćina, odnosno dobroga gospodarstvenika) osloboditi ga svih obveza, naknaditi mu sve nužne i korisne troškove te pretrpljenu štetu Ako je od gospodara posla uspio otkloniti štetu, poslovođi pripada i primjerena naknada za trud Poslovođa ima pravo odnijeti stvari kojima je povećao tuđu imovinu b) Korisno poslovodstvo (negotiorum gestio utilis) postoji kad se nezvano obavi tuđi posao na očitu korist drugoga Obveze i prava jednaki su kao i kod nužnoga poslovodstva

n n n n c) Poslovodstvo protiv zabrane gospodara posla (negotiorum gestio contra voluntatem dominii) Poslovođi ne pripadaju prava na troškove i naknadu, a osim toga odgovara za štetu koju je uzrokovao miješanjem u tuđe poslove d) Nepravo poslovodstvo je obavljanje tuđega posla u namjeri da se za sebe zadrži postignuta korist iako poslovođa zna da je posao tuđ (npr. netko obere tuđi vinograd i od grožđa napravi vino za sebe) Gospodar posla može tražiti i vraćanje stvari u prijašnje stanje i naknadu štete, a u svakom slučaju polaganje računa i predaju koristi NAKNADNO ODOBRENJE (ratihabitio) Gospodar posla može naknadno odobriti ono što je bez njegova naloga odnosno usprkos njegovoj zabrani izvršeno U tom se slučaju poslovođa smatra nalogoprimcem, a cijeli se odnos rješava prema pravilima ugovora o nalogu

JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJEJAVNO OBEĆANJE NAGRADE n n n n n Pod javnim obećanjem nagrade razumijeva se javnim oglasom izjavljena volja kojom se obećavatelj obvezuje dati nagradu onomu tko izvrši određenu radnju, postigne neki uspjeh, nađe se u određenoj situaciji ili ispuni što drugo pod određenim uvjetom Obveza obećavatelja da ispuni obećanje nastaje ako se kumulativno ispune sljedeće pretpostavke: - da je nagrada obećana - da je obećanje nagrade učinjeno javnim oglasom - da se izjava o obećanju odnosi na neodređeni broj osoba koje međutim mogu pripadati krugu osoba određenom po profesiji, spolu, dobi i slično - da su radnja koju treba izvršiti i obećana nagrada u svemu određene, moguće i dopuštene Obećavatelj je dužan odrediti rok za natjecanje Sve dok se ne izvrši radnja obećanje se, načelno može opozvati Ne može se opozvati jedino ako je u oglasu određen rok za izvršenje radnje

n n n n Opoziv se može dati na isti način kao što je dano obećanje, ali može i osobnim priopćenjem Ako netko izvrši radnju, a dokaže da nije znao niti je morao znati da je obećanje nagrade opozvano, ima pravo na nagradu Pravo na nagradu stječe onaj koji prvi izvrši radnju za koju je obećana nagrada Ako ih više istodobno izvrši radnju, svakome pripada jednak dio nagrade, ako pravičnost ne zahtijeva drugačiju podjelu Nagrada može pripasti i onome tko najbolje izvrši radnju ako to predviđa natječaj Svaki sudionik natječaja ima pravo zahtijevati poništenje odluke o dodjeli nagrade ako nagrada nije dodijeljena u skladu s pravilima natječaja Obećavatelj nagrade odgovara dobitniku za materijalne i pravne nedostatke objekta nagrade Obveza obećavatelja prestaje ako mu nitko u roku iz javnoga oglasa, ne priopći da je izvršio radnju ili postigao uspjeh ili uopće ispunio oglasom predviđene uvjete

JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJEVRIJEDNOSNI PAPIRI n n n Vrijednosni papir je isprava o imovinskom pravu čije ostvarenje je uvjetovano držanjem isprave ZOO određuje da je vrijednosni papir isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu na toj ispravi njezinu zakonitom imatelju Po svojoj pravnoj prirodi vrijednosni papir je jednostrani pravni posao kojim se njegov izdavatelj obvezuje ispuniti određenu činidbu u njemu naznačenom ovlašteniku