ODGOVORNOST PRAVNOG LICA ZA TETU KOJU PROUZROKUJE NJEGOV

  • Slides: 12
Download presentation
ODGOVORNOST PRAVNOG LICA ZA ŠTETU KOJU PROUZROKUJE NJEGOV ORGAN ČLAN 172 Zakona o obligacioim

ODGOVORNOST PRAVNOG LICA ZA ŠTETU KOJU PROUZROKUJE NJEGOV ORGAN ČLAN 172 Zakona o obligacioim odnosima

 • Član 172 Zakona o obligacionom odnosima • (“Službeni list SFRJ” br. 29/78,

• Član 172 Zakona o obligacionom odnosima • (“Službeni list SFRJ” br. 29/78, 39/85, 45/89 i “Službeni glasnik Republike Srpske” broj 17/93, 3/96, 39/03 i 74/04 • Pravno lice odgovara za štetu koju njegov organ prouzrokuje trećem licu u vršenju ili u vezi sa vršenjem svojih funkcija • Ako za određeni slučaj nije šta drugo u zakonu određeno, pravno lice ima pravo na naknadu od lica koje je štetu skrivilo namjerno ili krajnjom nepažnjom • To pravo zastarjeva u roku od 6 mjeseci od dana isplaćene naknade štete

 • Organi pravnog lica se identifikuju samo kroz svoje funkcije kao: direktor, član

• Organi pravnog lica se identifikuju samo kroz svoje funkcije kao: direktor, član upravnog odbora, upravnik, rektor i sl. , a ne kao Marković ili Petar Petrović. Zbog toga što nastupaju i postupaju u ime pravnog lica, oni u tom svojstvu i ne mogu biti odgovorni, već za njihove postupke odgovara pravno lice u čije ime oni i nastupaju i vrše svoje funkcije.

 • Članom 17 Ustava Republike Srpske propisano je da svako ima pravo na

• Članom 17 Ustava Republike Srpske propisano je da svako ima pravo na naknadu štete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom nanese službeno lice ili državni organ, organizacija koja vrši javna ovlašćenja, što se odnosi i na službena lica i organe nižih teritorijalno – organizacionih nivoa vlasti kao što su npr. entitet, distrikt, kanton, grad ili opština.

Pretpostavke za zasnivanje odgovornosti pravnog lica za štetu koju njegov organ prouzrokuje trećem licu

Pretpostavke za zasnivanje odgovornosti pravnog lica za štetu koju njegov organ prouzrokuje trećem licu • Da postoji šteta • Da postoji krivica tj. da je štetnik prouzrokovao štetu namjerno ili krajnjom nepažnjom (član 158 ZOO-a). • Protivpravnost radnje • Da postoji uzročna veza između preduzete radnje i nastale štete

Pravni osnov odgovornosti • U pitanju je subjektivna odgovornost, tj. odgovornost po osnovu krivice.

Pravni osnov odgovornosti • U pitanju je subjektivna odgovornost, tj. odgovornost po osnovu krivice. Nije dovoljno da se radom organa trećem licu prouzrokuje šteta, već se cijeni i subjektivni momenat, tj. da li je organ postupao namjerno ili u krajnjoj nepažnji.

 • Ne postoji odgovornost Republike Srpke za štetu koja je nastala donošenjem odluke

• Ne postoji odgovornost Republike Srpke za štetu koja je nastala donošenjem odluke republičkog organa uprave koja je naknadno poništena zbog pogrešne primjene materijalnog prava • • Iz presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 71 0 P 159310 Rev

 • Kako su postupanja organa tužene bila u skladu sa zakonom, pravilma struke,

• Kako su postupanja organa tužene bila u skladu sa zakonom, pravilma struke, granicama zakonskih ovlašćenja i u skladu sa zahtjevima koji bi normalnim obavljajem službe trebalo ostvariti u javnom interesu, nisu ispunjene pretpostavke za naknadu štete po osnovu nezakonitog i nepravilnog rada organa tužene, koji bi odgovaralo pojmu „dovoljno ozbiljne povrede“ • Iz presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 87 0 P 004383 18 Rev

 • Analiza slučaja broj 57 0 Ps 101936 18 Rev

• Analiza slučaja broj 57 0 Ps 101936 18 Rev

 • Odgovornost Republike Srpske zbog nezakonitog ili nepravilnog rada njenog organa ne postoji

• Odgovornost Republike Srpske zbog nezakonitog ili nepravilnog rada njenog organa ne postoji u svako slučaju donošenja nezakonite ili nepravilne odluke, već samo ako je takva odluka donesena uz volju ili pristanak da se oštete prava i interesi trećeg lica. • Iz presude Okružnog privrednog suda u Banjaluci broj 57 0 Ps 07141 09 Ps

 • Propuštaje izvršnog suda da dvije godine ne dostavi pravosažno i izvršno rješenje

• Propuštaje izvršnog suda da dvije godine ne dostavi pravosažno i izvršno rješenje o izvršenju bankama na provođenje predstavlja protivpravnu radnju, dakle radi se o propustima koji su suprotni pravilima zakonitog i profesionalnog postupanja organa tužene, a da su te radnje preduzete u rokovima koje propisuju odredbe ZIP-at tužilac bi mogao uspješno realizovati svoje potraživanje koje je utvrđeno izvršnom ispravom i do štete ne bi ni došlo. • Iz presude Višeg privrednog suda u Banjaluci broj 57 0 Ps 073605 16 Pž A

 • Hvala na pažnji, ugodan ostatak dana. .

• Hvala na pažnji, ugodan ostatak dana. .