MSH teorija Astronomska navigacija 4 N Stare metode

MSH teorija Astronomska navigacija 4. N.

Stare metode određivanja pozicije broda Metoda sekante: sumnerova metoda pomoću φz , δ i vp dobije se λ, promijeni se φz za nekoliko minuta i ponovo se traži λ, dobiju se dvije točke kroz koje se povuče stajnica, pomoću dva nebeska tijela dobije se pozicija s dvije stajnice. Metode tangente: 1. Johnsonova metoda geografske dužine: l pomoću φz se računa λ i ω, l dobije se točka u kojoj se sijeku paralela φz i luk pozicije, l pomoću te točke i azimuta crta se stajnica, l pogodna za tijela u prvom vertikalu (izlaz/zalaz), loša za tijela u meridijanu (podne) 2. Bordijeva metoda geografske širine: l pomoću λz se računa φ i ω, l dobije se točka u kojoj se sijeku meridijan λz i luk pozicije, l pomoću te točke i azimuta crta se stajnica, l pogodna za tijela u meridijanu (podne), loša za tijela u vertikalu (izlaz/zalaz). Metode su vrlo neprecizne i komplicirane za izračun pozicije, zahtijevaju jako dobro znanje matematike!

Metoda MSH Adolphe-Laurent-Anatole de Blonde, Marc de Saint Hilaire – MSH l Francuski kapetan bojnog broda l otkrio je 1874. g. do danas najjednostavniju klasičnu metodu l Metoda je prihvaćena tek 30 -ak godina kasnije, a koristi se i danas. l Temelji se na I. ANT. l Može se koristiti za sve položaje nebeskih tijela (nije važno jesu li tijela blizu gornjeg/donjeg meridijana, istočnog/zapadnog vertikala).

Kružnica visine Z z Svi opažači koji istovremeno izmjere istu visinu nekog nebeskog tijela nalaze se na istoj kružnici visine Nebeska sfera Σ Središte kružnice Tp Polumjer z v 1 Tp Dva nebeska tijela = Dvije kružnice visine = Pozicija broda v 2 Kružnica visine

Kružnica visine Z Za izradu zadatka na globusu trebao bi imati r 3, 5 m da bi moglo biti: 1 M =1 mm. Kako se kružnice sijeku u dvjema točkama, prava pozicija bi bila ona bliža zbrojenoj poziciji. P 1 Tp 2 P 2 Koliko su velike ove kružnice? Npr. Za kružnicu 2: v = 35° z = 90° - v = 55° x 60’ = 3300 M (polumjer) Pz Treba prenijeti na Mercatorovu kartu samo dio kružnica koji je bliži Pz

Kružnica pozicije Ako se kružnica visine prenese na Mercatorovu kartu, nastala slika zove se kružnica pozicije. Mercatorova karta se prema polovima razvlači za secφ, pa će i kružnica pozicije imati različite oblike. Oblik kružnice pozicije ovisi o odnosu kružnice visine prema zemaljskom polu. Kružnica pozicije: 1. vrste cijela kružnica visine je ispod pola; 2. vrste kružnica visine obuhvaća pol; 3. vrste kružnica visine dodiruje pol.

Kružnica pozicije prve vrste φN λW λTP λE φN φTP Tp φS φS λW λTP λE l l Tp U potpunosti je ispod pola. Paralele se razvlače za secφ. Kružnica postaje jajolikog oblika. Oko nje su granične paralele i meridijani.

Kružnica pozicije druge vrste 90°E 45°E l Obuhvaća pol l Ima oblik cosinusoide. Nema graničnih meridijana. Ima granične paralele. 135°E 180° Tp 60° 45° 30° 15° l 0° l 45°W 135°W 90°W 75° 60° 45° 30° 180° 135°W 90°W 45°W 0° 45°E 90°E 135°E 180°

Kružnica pozicije treće vrste λW φTP Tp φT P φS λW λE Tp φS λTP λE l l l λTP Dodiruje pol. Kružnica se otvara, jer je sec 90° = ∞ Oko nje su granični meridijani i južna granična paralela.

Luk pozicije P 1 Tp 2 ω Pz l Od cijelog crteža, potrebni su samo lukovi kružnica koji su blizu Pz. l Luk pozicije je okomit na azimut nebeskog tijela. l Luk pozicije je nemoguće nacrtati na mercatorovoj karti, pa se zamjenjuje pravcima.

Luk pozicije Mi smo na kružnici visine i u krugu zbrojene pozicije. l Meridijan Pz Polumjer prave kružnice visine zpravi = 90° - vprava Tp ω Pz zzbrojeni = 90° - vzbrojena Krug zbrojene pozicije Kružnica visine da smo stvarno u Pz zzbrojeni - zpravi

Pravac pozicije ΔZ = Zz –Zp = (90° - Vz) – (90° - Vp) = 90° - Vz – 90° + Vp ΔZ = Vp – Vz ΔV = Vp – Vz Zz = 90° - Vz Tp ΔV = Vp – Vr ω Zp = 90° - Vp ΔZ = Zz -Zp Krug Pz Kružnica visine

Crtanje pravca pozicije 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Ucrtati Pz Ucrtati ω Izračunati Δv Nanijeti Δv na ω Dobije se Pp, popravljena ili rektificirana točka. Ucrtati u Pp okomicu na ω Dobije se prva stajnica I. ω Δv Pp Pz Stajnica ima svoje pogreške, pa je veća vjerojatnost da je prava pozicija negdje na iscrtkanoj površini koja se nalazi od stajnice prema Tp. Zato treba odrediti “smjer” stajnice (uvijek prema Tp). I. Tp

Pozicija s dvije stajnice Ako je Δv negativan, ucrtava se na ω koji treba produžiti na suprotnu stranu. Tp 2 I. ω1 Tp ω2 Δ v 1 Pp 1 Δ v 2 – Pz II. Treba primijetiti da su i Pp 1 i Pp 2 bliže pravoj poziciji broda Pb nego što je to početna Pz. Pp 2 Pb

Pozicija s tri stajnice Stajnice čine trokut crvene boje. Δ v 3 – ω2 I. ω3 ω1 Kako ćemo odrediti Pb? Ucrtavaju se simetrale kutova tamo gdje stajnice idu jedna prema drugoj! Između I. i III. Δ v 1 + Δ v 2 – Pz II. Pb Između II. i III.

Pogreške stajnice a b c Treba voditi računa da površine pozicije budu što manje. Površina b. je manja stajnice su pod pravim kutom Ako su tri stajnice, među njima bi trebalo biti 60° ili 120°

Pogreške stajnice Od čega proizlaze ove stajnice? Od kružnice visine! Na drugoj kružnici je najveća pogreška, jer ima najmanji radijus, pa najviše odstupa od pravca. mali radijus = mala zenitna udaljenost = velika visina treba opažati tijela male visine, jer je tada veća kružnica (veliki z), ali tada smeta atmosfera opažati 20° < v < 70°