METODE ISTRAIVANJA U SOCIOLOGIJI 1 Rana prisutnost znanstvenog

METODE ISTRAŽIVANJA U SOCIOLOGIJI 1

Rana prisutnost “znanstvenog” pristupa stvarnosti vidljiva kroz uporabu znanstvenih metoda. Sokrat – induktivna metoda Platon – dijalektika, matematika Aristotel – deduktivna metoda, kategorije (opći pojmovi), principi mišljenja Srednji vijek - Filozofija i znanost dobivaju mjesto ancillae theologiae Renesansa – Incipit vita nova! 2

Descartesova Rasprava o metodi (1629. ) filozofijski je naputak o pravilnom upravljanju umom i traženju istine u znanostima – metodička sumnja S Descartesom odbacivanje važećih metoda: metode autoriteta, metode intuicije i metode ustrajanosti, inercije Engleski empirizam, francusko prosvjetiteljstvo – oslanjanje na um i iskustvo 3

Sociologija kao teorijska i empirijska znanost Sociološka istraživanja su znanstvena ako imaju sljedeća obilježja: 1. Jedinstvenost teorije i prakse 2. Upotreba znanstvenih metoda 3. Objektivnost 4. Pouzdanost 5. Preciznost 6. Analitičko-sintetički postupak 7. Sustavnost 8. Racionalnost 4

Svrha istraživanja u sociologiji je razumjeti društveni život. Polazište istraživanju je u kvalitetnim pitanjima koja mogu biti: 1. Činjenična pitanja: pitanja usmjerena na potvrdu određenih činjenica u stvarnosti društvenog života (vode u empirijsko istraživanje) istraživanje 5

2. Komparativna pitanja: pitanja uspoređuju nekoliko socijalnih situacija u jednom društvu, ili nekoliko primjera iz različitih društava. 3. Razvojna pitanja: pitanja njima sociolozi uspoređuju prijašnja i postojeća društva. 4. Teorijska pitanja: pitanja služe kao traženje objašnjenja za to što neke činjenice znače, što je uzrok nekoj pojavi. 6

Sociologija je znanost o društvu jer: “Znanost je upotreba sistematičnih metoda (1) empirijskog ispitivanja, (2) analize podataka, (3) teorijskog mišljenja i (4) logičke procjene argumenata kako bismo razvili korpus znanja o određenom području. ” (Giddens, 640) 7

Sve to sociologija čini u istraživanju činjenica društvenog života. Ona se razlikuje od egzaktnih prirodnih znanosti zbog svoga predmeta – društva, kojega čine ljudi i koje je u stalnoj promjeni 8

Proces istraživanja Dvije tradicije u sociologiji: I. Tradicija kvantitativne metodologije a) pozitivistički pristup (činjenice, statistički podaci, korelacije, uzročnost zakonitost društvenih pojava) b) Funkcionalistički (povezanost pojava, funkcija koju vrše, uloga u održanju sustava) 9

c) Metoda eksperimenta (kontrolna i eksperimentalna skupina, prednosti i nedostaci obzirom na predmet istraživanja) d) Komparativna metoda (za uočavanje razlika među različitim društvima ili među skupinama u istom društvu, sličan pristup pozitivizmu) 10

II. Tradicija kvalitativne metodologije ili interpretativna metodologija - Opisi riječima, bez kvantifikacije - Otkrivanje “značenja” (1) Interakcionistički pristup (interakcionisti čovjekovo djelovanje tumače interakcijom s okruženjem koja daje značenje njihovim životima) (2) Fenomenološki pristup – traženje značenja i stvaranje klasifikacija 11

Ponašanje pojedinca je uvjetovano socijalnom situacijom. Tri su razine ponašanja: (1) individualna razina - više se tiče psiholoških motiva u ponašanju pojedinca u društvu (2) grupna razina – kada pojedinac u grupi poprimi drugačije manire ponašanja koje nestaju njegovim izlaskom iz grupe (3) institucionalna razina – kada je ponašanje pojedinca i skupina određeno utjecajem postojećih institucija, normi, vrednota, ideologije i slično. (Supek) 12

Nekoliko faza istraživačkog procesa: 1. Istraživački problem (treba ga identificirati u kontekstu društva, drugih problema, uzroka i posljedica. . . ) 2. Prikupljanje i pregled podataka (s čim se raspolaže o istim ili sličnim problemima) 3. Određivanje problema - kroz postavljanje jasne hipoteze 13

4. Izrada plana istraživanja (kako provesti istraživanje, tj. koje su metode najprimjerenije istraživanom problemu) 5. Provedba istraživanja (terenski rad, prikupljanje empirijskih podataka) 6. Izvješće o rezultatima (tumačenje rezultata istraživanja) 7. Očekivanje reagiranja javnosti! javnosti 14

Kauzalnost i korelacija – bitni za ispravno tumačenje društvenih činjenica. Kauzalnost (kauzalitet) – odnos između dva događaja ili dvije situacije se tumači uzročno-posljedično (da jedno proizvodi drugo). Korelacija – međuovisnost pojava ili situacija; korelacija znači postojanje trajnog odnosa između dvije varijable; može biti pozitivna i negativna, ne mora biti uzročno-posljedična jer može biti izazvana trećom pojavom. 15

Npr. “obrazovanje” i “religioznost” kao dvije varijable koje mogu biti u negativnoj korelaciji (više obrazovanje praćeno je manjom religioznošću), ali ne i u kauzalnoj vezi (jer, npr. , brojni su vrlo obrazovani religiozni pojedinci). Varijabla može biti neovisna (kada proizvodi neku posljedicu na drugoj varijabli) ili ovisna (na kojoj se izazvala neka promjena). Npr. viša kvalifikacija (NV) donosi veću plaću (OV) 16

Istraživačke metode Etnografija: Etnografija neposredno proučavanje ljudi i skupina tijekom dugog razdoblja, najčešće se koristi promatranje sa sudjelovanjem i intervju Ankete: Ankete kvantificirano sakupljanje empirijskih podataka; korištenje instrumenta upitnika. 17

Upitnik - otvorenog tipa (sam ispitanik traži odgovor) - zatvorenog tipa (s ponuđenim odgovorima za koji/e se ispitanik treba opredijeliti). Uzorak istraživanja: populacija na kojoj se istraživanje vrši (reprezentativan ili nereprezentativan, slučajni ili namjerni/ciljani, kvotni, prigodni. . . ) 18

Koriste se i: Pokusi (provjera hipoteze u vrlo kontroliranim uvjetima koje je postavio istraživač; razlikujemo kontrolne i eksperimentalne grupe) Komparativna istraživanja (u različitim razdobljima, u različitim društvima) Povijesna istraživanja (kroz vremensku perspektivu se istražuju određeni problemi); . . . 19