Informatika Spremnici raunala Informatika Memorija raunala sastavan dio

Informatika Spremnici računala

Informatika Memorija računala sastavan dio računala – stroj bez memorije ne može se zvati računalom stroj s memorijom, može se ponašati kao općeniti stroj za izračune – računalo (A. Turing) Memorija koja stroju omogućuje da ga se prozove računalom je njegova radna memorija

Informatika Podjele memorije • uz radnu memoriju, moderna računala imaju i sekundarnu ili pomoćnu memoriju • nije nužna da bi računalo radilo, ali pomaže u korištenju računalom • sprječava duge i zamorne postupke unošenja programa i podataka koji su podložni operaterskim pogrješkama

Informatika Radna memorija • poznatija po engleskoj kratici RAM – Random access memory • nasumični pristup – pojam koji označuje da se memoriji pristupa adresiranjem, izravno podatku koji je potreban • suprotno je sekvencijalni pristup – podatci se čitaju redom i odbacuju se svi u nizu dok se ne dođe do potrebnoga

Informatika Radna memorija • za PC-ATX arhitekturu računala danas dolazi u pločicama na kojima se nalaze memorijski čipovi • CMOS tehnologija čipova • pločice se umeću okomito na matičnu ploču, imaju zarez koji ne dopušta da se pločice krivo umetnu

Informatika Radna memorija Glavne odlike radne memorije: Kapacitet - u MB, predvidivo u GB (standardne veličine: 256 MB, 512 MB, 1024 MB = 1 GB, 2 GB, 4 GB, 8 G B, 16 GB) Brzina - u stotinama – tisućama MHz (što veće, to bolje), trenutačno PC 2700 i PC 3200 Fizički broj spojeva s matičnom pločom ili pinova - trenutačno starije inačice 184 pinova, novije 240 pinova

Informatika Namjena radne memorije • sadrži međupodatke izračuna potrebne za rad svih programa računala • sadrži izvršni kod pokrenutih programa omogućujući pokretanje i nastavak izvođenja programa nakon stanke (npr. zbog čekanja na korisnički unos podatka ili reakciju)

Informatika Prikaz radne memorije

Informatika Posebni dio radne memorije • RAM je nestalna memorija, tj. ovisi u postojanju naponske razlike na spojevima memorijskog modula • za početno pokretanje računala koristi se posebnim oblikom radne memorije: ROM

Informatika Read-only memory ili ROM = Read-only memory, neizbrisiva memorija: – moguće samo čitati (osim posebnim postupcima, tzv. flash upgrade) – služi da računalu kaže: • koje su sve u/i jedinice spojene na njega • gdje se nalaze programi koji u/i jedinice čine dostupnim ostalim programima (tzv. driveri) • otkuda s pomoćne memorije treba početi učitavati programe za svakodnevni rad (operacijski sustav)

Informatika Prikaz ROM-a

Informatika Pomoćne ili sekundarne memorije - podjela: • privremene – s njih je moguće brisati i preko prethodnih podataka upisivati nove – podgrupa: privremene memorije na koje je podatke moguće upisati samo jedanput i nikada više izbrisati • trajne – moguće je samo čitati prethodno pohranjene podatke posebnim postupcima (u tvornici)

Informatika Najuobičajenija pomoćna memorija - na današnjim PC-ATX računalima: • čvrsti disk (hard disk) – trajno ugrađen u glavno kućište računala – mehanički ili bez pokretnih dijelova (izrađen u čvrstim elementima, zato engl. solid state disk ili SSD)

Informatika Čvrsti disk • kapacitet u stotinama i tisućama GB (1024 GB = 1 TB, tj. terabajt) za HDD, desetine i stotine GB za SSD • brzina vrtnje od 7200 do 17000 okr. /min

Informatika Podjela memorija